Svilana
KREŠIMIR BATINIĆ Dirigent kaže da elegancija, duhovitost i emocija nikada ne izlaze iz mode
Maestro koji glazbeno vodi “Groficu Maricu” tumači kako Osječani stvarno osjećaju operetu
Dirigent Krešimir Batinić preuzeo je glazbeno vodstvo jednog od najomiljenijih naslova operetnog repertoara – Grofice Marice Emmericha Kálmána, koja će večeras, 15. svibnja zaživjeti na pozornici HNK-a u Osijeku.
Iza Batinića je širok repertoar – od klasičnih opernih djela do zahtjevnih glazbeno-scenskih naslova, pri čemu uvijek naglašava važnost zajedničkog muziciranja i scenskog pulsa. Povratak operetnom naslovu u njegovu rodnom Osijeku ima dodatnu osobnu dimenziju, jer je riječ o žanru duboko ukorijenjenom u tradiciju osječkog kazališta.
U novoj produkciji Batinić predvodi orkestar kroz raskošnu partituru koja spaja eleganciju bečke operete i živost mađarskih plesnih ritmova.
* Na prvi pogled opereta je “laka” i lepršava, ali što je dirigentski najzahtjevnije u partituri Grofice Marice?
– Baš ta prividna lakoća možda je i najveći izazov. Kod Kálmána ništa ne smije djelovati teško ili opterećeno, a zapravo je riječ o vrlo precizno napisanoj partituri. Sve mora prirodno disati – tempo, fraza, odnos između orkestra i pjevača. U Grofici Marici posebno su zanimljivi prijelazi iz elegantnih, gotovo salonskih trenutaka u temperamentne čardaše pune ritma i strasti. Upravo ti kontrasti traže veliku koncentraciju i osjećaj za kazališni trenutak.
Najljepše je kada publika sve to doživi kao nešto spontano i lako, iako iza toga stoji puno rada i preciznosti.
* Koliko je rada i discipline potrebno da publika povjeruje u tu “lakoću”?
– Puno više nego što se možda vidi iz gledališta. Opereta traži veliku disciplinu, jer se u njoj spajaju glazba, tekst, gluma i pokret. Sve mora biti usklađeno do najsitnijeg detalja da bi na kraju djelovalo prirodno i neopterećeno. Zanimljivo je da publika upravo tada najviše osjeti čar operete – kada ništa ne izgleda „naporno”, nego sve teče prirodno. A iza te lakoće stoje sati proba, međusobnog slušanja i veliko povjerenje između orkestra, solista, zbora i cijelog ansambla.
* Kako ste uravnotežili tradicionalnost i suvremenost glazbe?
– Važno mi je bilo sačuvati autentičan duh Kálmánove glazbe, ali istodobno omogućiti da ona i danas zvuči živo i emotivno blisko publici. Ta glazba nosi eleganciju jednog vremena, ali emocije koje skriva potpuno su univerzalne. U valcerskim dijelovima nastojali smo zadržati širinu fraze i profinjenost zvuka, dok smo u čardašima tražili više slobode i temperamenta. Mislim da suvremenost ne dolazi iz moderniziranja pod svaku cijenu, nego iz iskrene interpretacije i živog kazališnog pulsa koji publika osjeti tijekom izvedbe.
* U opereti. tijekom jedne izvedbe dirigent zapravo “otrči maraton” prateći sve promjene ritma, tempa i scene, zar ne?
– To je zaista tako. Opereta je izuzetno živa forma i dirigent mora biti potpuno prisutan u svakom trenutku. Na sceni se stalno nešto događa – pjevači govore, kreću se, plešu, mijenjaju atmosferu iz sekunde u sekundu – i orkestar sve to mora pratiti kao jedan organizam. Ponekad je dovoljno nekoliko trenutaka da se potpuno promijeni ritam scene, a dirigent mora odmah reagirati.
Upravo ta nepredvidivost i stalna razmjena između pozornice i orkestra operetu čine toliko uzbudljivom i za publiku i za izvođače.
* Osjećate li posebnu odgovornost prema tradiciji operete u vašem rodnom gradu i očekivanjima publike?
– Svakako. Posebno kada se radi o HNK-u u Osijeku, koje ima dugu i bogatu tradiciju operete. Odrastati u gradu u kojem je taj žanr desetljećima bio važan dio kazališnog identiteta prirodno stvara i određenu emocionalnu povezanost s tim repertoarom. Publika u Osijeku stvarno osjeća operetu. Poznaje taj stil, voli ga i vrlo iskreno reagira na njega. Zato postoji posebna odgovornost prema atmosferi, stilu i kvaliteti izvedbe. Istodobno vjerujem da tradiciju ne treba samo čuvati, nego joj uvijek iznova davati novi život.
* Ispod elegancije i zabave u opereti često se krije sloj nostalgije, melankolije ili ironije, gdje se to najviše osjeća u Kálmánovoj partituri?
– Mislim da je upravo u tom velika ljepota Kálmánove glazbe. Iza sjaja valcera i duhovitosti često se skriva nježna melankolija i osjećaj prolaznosti. Njegovi likovi djeluju bezbrižno i razigrano, ali ispod toga postoji čežnja, usamljenost ili strah od gubitka. Posebno se to osjeti u lirskim duetima i sporijim orkestralnim trenucima kada glazba odjednom postane intimnija i emotivnija. Upravo tada opereta dobiva onu drugu dimenziju i prestaje biti samo zabava. Mislim da publika vrlo snažno osjeti te trenutke iskrenosti.
* Što mislite zašto je žanr operete i danas aktualan i privlačan?
– Zato što opereta i danas publici donosi nešto što nam možda sve više nedostaje – toplinu, humor, emociju i osjećaj zajedničkog doživljaja. Ona nudi bijeg od svakodnevice, ali pritom nije površna. U najboljim operetama uvijek postoji spoj radosti i sjete, raskoši i iskrene emocije. Publika možda dolazi zbog glazbe i poznatih melodija, ali ostaje zbog atmosfere i ljudskosti koju taj žanr nosi. Opereta nas podsjeća koliko su važni elegancija, duhovitost i emocija, a to su stvari koje nikada ne izlaze iz mode.
Foto: Marina Vojnović za HNK Osijek
Svilana
MUZEJ SLAVONIJE Izložba Paradosis – ornamenti kao univerzalni jezik znakova i simbola
Izložba Lea Pavlovića, jednog od najistaknutijih vizualnih umjetnika mlađe generacije
U Muzeju Slavonije večeras u 19 sati otvara se izložba Paradosis umjetnika Lea Pavlovića.
Pavlović jedan je od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih vizualnih umjetnika. Diplomirao je vizualne umjetnosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku s pohvalom Cum Laude, a svojim radom kontinuirano istražuje odnos kulturne memorije, tradicije i identiteta. Folklorne motive, ornament i tradicijske obrasce prevodi u suvremeni umjetnički jezik, stvarajući djela koja istodobno komuniciraju s prošlošću i otvaraju prostor novim interpretacijama.
Izložba Paradosis nastavlja autorovo višegodišnje istraživanje ornamenta kao univerzalnog jezika znakova i simbola. Polazeći od tradicijskih motiva, tekstila, veza i arhetipskih oblika, Pavlović kroz proces redukcije, dekonstrukcije i rekonstrukcije oblikuje nove vizualne cjeline koje pozivaju promatrača na osobno tumačenje i aktivno sudjelovanje u stvaranju značenja.
Izložba se otvara u sklopu programa Impletio, koji kroz izložbe, likovnu koloniju, radionice i panel raspravu istražuje suvremene interpretacije tradicije, identiteta i kulturne baštine.

Foto: Facebook stranica Muzeja Slavonije
Svilana
26. OLJK Na otvorenju Panonska filharmonija i projekcija nijemog filma „The General“
Osječko ljeto kulture počinje 24. lipnja, traje do 30. kolovoza i održava se na 10 lokacija u gradu
Manifestacija koja je već odavno prerasla okvire ljetnih programa i postala dio identiteta našega grada – Osječko ljeto kulture, ove se godine održava po 26. puta. To nije mala brojka, jer već više od četvrt stoljeća Osijek tijekom ljeta iznova dokazuje da kultura nije samo ukras sezone, nego način na koji grad živi.
Program ovogodišnjeg OLJK-a predstavili su danas u Kulturnom centru ravnatelj KC-a Marin Seleš i dogradonačelnik Dragan Vulin.
– Osječko ljeto kulture prepoznatljiva je manifestacija, a njezina najveća specifičnost jest što je otvorena za sve. Svi programi su i dalje besplatni i ima za svakoga ponešto. Ove godine otvorenje OLJK-a upriličit ćemo 24. lipnja na Trgu Vatroslava Lisinskog u Tvrđi, uz filmsku glazbu Panonske filharmonije iz Pečuha i uz projekciju nijemoga filma The General iz 1926., starog točno 100 godina. Dakle, jedan lijep i zanimljiv program otvorit će ovogodišnji OLJK – rekao je Vulin.

Ovogodišnji OLJK traje više od dva mjeseca, od 24. lipnja do 30. kolovoza, a njegovo zatvaranje također će obilježiti filmska glazba, ali uz Zagrebačku filharmoniju. I ovoga puta program je raznolik – od koncerata, preko kazališnih predstava, književnih večeri, projekcija filmova za odrasle i djecu. I ovoga se puta uz glavni program održava i OLJKIĆ – dio programa za najmlađe sugrađane.
– Kroz OLJK je uvijek prilika oživjeti određene gradske lokacije koje možda ne doživljavamo tijekom godine. Vjerujem da će i ovo ljeto u gradu biti bogato i sadržajno i da će naše sugrađanke i sugrađani pronaći nešto za sebe u programu koji ima više od 60 svojih dijelova na više od 10 lokacija na području grada – dodao je Vulin.
Marin Seleš detaljnije je predstavio program 26. OLJK-a, naglasivši kako će se programi održavati na Trgu V. Lisinskog, platoima pod otvorenim nebom – od terase KC-a, preko dvorišta Glazbene škole, gradskih galerija, muzejskih prostora…

– Čitav će grad postati pozornica. Program smo gradili na jednostavnoj ali snažnoj ideji – staviti domaću kulturu u središte i ravnopravno ju povezati s vrhunskim gostujućim i međunarodnim produkcijama. Sadržaj je raznolik, poput tri europska baritona, međunarodni festival orkestara, vrhunski jazz i world music ansambli, brojni izvođači, gostujuća kazališta, ciklus mađarskog filma koji je nominiran za Oscara. Ponosni smo i na snagu domaće scene – Opernu noć HNK, tamburaške orkestre, izložbe osječkih i regionalnih umjetnika, književne susrete koje ćemo raditi u suradnji s GISKO-om – istaknuo je ravnatelj KC-a, dodajući kako će za najmlađe također biti niz programa – predstave, pričaonice, filmske projekcije i kreativne radionice.

Foto: Komarilos (naslovna fotografija, ilustracija) i Grad Osijek
Svilana
GOSTOVANJA Stižu zagrebačke Drvene Ptice i riječki Balkanski špijun u osječki HNK
Obje su predstave na repertoaru u 20 sati, jedna danas, a druga u četvrtak
U sklopu konzorcija K-HNK, danas u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu gostuje zagrebački i varaždinski HNK (koprodukcija) s dramskim prvijencem Lidije Deduš „Drvene ptice“. Radnja ove drame smještena je u ruralnu sredinu 80-ih. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama, samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom.
Predstava Drvene ptice dobila je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Najbolja predstava u cjelini – Drama, a pogledati ju možete večeras u 20 sati.
Već u četvrtak (11. Lipnja) u 20 sati, na daskama HNK možete pogledati dramu „Balkanski špijun“ u izvedbi riječkog HNK Ivana pl Zajca. Balkanski špijun je kultna drama Dušana Kovačevića koja se kroz humor, apsurd i grotesku bavi univerzalnim temama straha, paranoje i društvene kontrole. Kultni je status ovo djelo steklo upravo kroz satiru komentirajući mehanizme društvene manipulacije i straha, što ga čini itekako relevantnim i danas.
Predstava u režiji Miloša Lolića dodatno će naglasiti da pretjerana sumnjičavost, nepovjerenje i opsjednutost opasnostima izvana mogu dovesti do apsurdnih i tragikomičnih situacija, stvarajući napetost između pojedinca i sustava koji ga okružuje, a istodobno će otvoriti suvremeni kontekst koji publiku potiče na razmišljanje i refleksiju o današnjem društvu i njegovom općem okruženju.
Foto: Komarilos
Fore
KIĆO SLABINAC Predstavljena knjiga o omiljenom pjevaču, jedna ulica nosit će njegovo ime
„Kad umjetnost dodirne dušu“ napisala je Kićina bivša supruga Dubravka Bouša
Kad umjetnost dodirne dušu knjiga je Dubravke Bouše predstavljena danas u Kulturnom centru, a koja govori o životu i karijeri Krunoslava Kiće Slabinca. S poznatim je pjevačem u braku bila 10 godina, imaju dvojicu sinova, a upravo na inicijativu i ideju jednog od njih, Dubravka, inače profesorica književnosti, odlučila ju je napisati.
– Znala sam da je Kruno cijeli život htio napisati autobiografiju. Kada je preminuo, bila je šteta propustiti sve priče i dogodovštine koje sam znala. Krenula sam na posao, no nisam znala da će on tako dugo trajati. Materijal je samo počeo bujati, došla sam do 1000 stranica, popisala sam cijelu njegovu diskografiju. Knjiga je kontekstualizirana u vremenu i prostoru, pisala sam i o Slavoniji i o Domovinskom ratu. Male anegdotice su u knjizi, on je bio hodajuća riznica viceva jer je čitav život bio šaljivdžija – istaknula je Bouša, dodajući kako Kiću smatra prvim stand-up komičarom naših prostora, jer nije bio profesionalni glumac.
– Kao dijete je glumio u Dječjem kazalištu, bio je senzibiliziran za kazalište i sve je svoje koncerte radio kao male kazališne predstave – naglasila je.
– Kićo je uistinu svojom glazbom, a posebno svojim glasom, dodirivao dušu jednom pozitivnom, zaraznom energijom. Drago mi je da se predstavljanje odvija upravo ovdje, u Kulturnom centru , na mjestu gdje smo nedavno izgradili prvu Koncertnu dvoranu u povijesti grada. Dobila je ime po osječkom virtuozu Franji Krežmi, a Kiću je kao Osječanina Osijek i oblikovao. Na ovom je mjestu bio popularni Radnjak odakle je Kićo zajedno sa svojim Dinamitima krenuo i započeo glazbenu karijeru. Kao Osječani koji se ponose Kićom odlučili smo ulicu gdje se nalazi Koncertna dvorana i Kulturni centar nazvati Ulicom Krunoslava Kiće Slabinca. To je način da se Osijek i svi njegovi građani oduže Kići za sve ono što je dao svom gradu – rekao je prilikom predstavljanja knjige gradonačelnik Ivan Radić.
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Svilana
4. PANONSKI FESTIVAL KNJIGE Sjajna posjećenost, kupovalo se više novih naslova nego lani
Čak 41,2% posjetitelja ove je godine na festival došlo prvi put
Četvrto izdanje Panonskog festivala knjige (PFK), koje je jučer službeno zatvoreno, potvrdilo je status jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija u regiji. Ovogodišnji sajam zadržao je sjajnu posjećenost i privukao jednak broj ljubitelja pisane riječi kao i prošle godine.
Poseban uspjeh i snažan vjetar u leđa izdavaštvu potvrđuje i ostvareni rezultat, zabilježen je porast ukupnog prodajnog prometa od čak 12 %, što svjedoči o povećanom interesu publike za kupnju novih naslova i čitanjem općenito.
Panonski festival knjige u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Zajednice nakladnika i knjižara HGK, ponudio je publici brojne promocije novih naslova, susrete s autorima, stručne panele i specijalizirane radionice.

U programu za odrasle gostovali su i svoja djela predstavili istaknuti autori i javne ličnosti: Helena Sablić Tomić, Enes Kišević, Edo Popović, Boris Jokić, Srđan Dragojević, Dorta Jagić, Gabrijela Rukelj Krašković i brojni drugi. U sklopu dječjeg programa, između ostalih, gostovali su Maja Šimleša, Martina Markov, Domagoj Jakopović Ribafish te članovi ansambla LADO.
Kao posebna zanimljivost ovogodišnjeg festivala izdvojilo se predstavljanje autobiografije legendarne glazbenice Zdenke Kovačiček, koja je neposredno nakon promocije knjige za okupljenu publiku održala i mini koncert.
- Panonski festival knjige u brojkama:
- 55,3% žena posjetilo je festival
- 44,7% muškaraca bilo je na PFK-u
- 38,3% posjetitelja pripada dobnoj skupini od 20 do 30 godina
- 63,8% posjetitelja je iz Osijeka
- 20,1% dolazi iz okolice do 50 km udaljenosti
- 8,4% posjetitelja u Osijek je doputovalo iz udaljenijih mjesta do 100 km
- 86,2% ispitanika ukupnu organizaciju festivala ocijenilo je najvišom ocjenom (5)
- 41,2% posjetitelja ove godine je na PFK došlo prvi put
- 71,8% posjetitelja kupilo je barem jednu knjigu tijekom festivala,
- 45,4% ispitanika kupilo je beletristiku
- 20,8% stripove
- 45,6% kupaca na festivalu je potrošilo između 21 i 50 eura

Foto: Denis Despot
-
Mobilia19 sati od objaveBAHATO Mjesecima ovaj auto prekriven prašinom stoji na parkiralištu vrtića u Donjem gradu
-
Kožara2 dana od objaveNE ČEKAJU Na pružnom prijelazu preko Svačićeve neki vozači voze slalom kroz spuštenu rampu
-
SPEEDWAY16 sati od objaveIVO BILANDŽIJA Bivši nogometaš i umirovljeni ekonomist uporno trči 50 – 60 km tjedno
-
Šećerana2 dana od objaveANTUNOVO Prva misa služena u 3, u 18h u samostanskom dvorištu blagoslov djece i ljiljana
-
Analit22 sata od objaveNOVA LJEPOTICA Zgrada Državnog arhiva u Tvrđi u novom ruhu, gotova energetska obnova
-
Mobilia20 sati od objaveGUNDULIĆEVA Otvoreno 87 novih parkirališnih mjesta, na jesen kreće sadnja 22 stabla
-
SPEEDWAY2 dana od objavePOČETNICI Najmlađi sastav NK Osijek pobijedio na turniru i osvojio “Trofej ban Jelačić”
-
Pija raport2 dana od objaveTržnica puna višanja i trešanja, cijene se razlikuju, pa ako želite uštedjeti morate šetati
-
Klopa19 sati od objaveISKORISTITE SEZONU Brzi, prevrnuti kolač od jagoda i još par sastojaka nestat će u trenu
