Connect with us

Svilana

Ispratili smo Ivana Faktora, pogledali njegov zadnji video i čuli poruku o odlasku

Komemoracija se odvijala oko barskih stolica iz Valentina, a briljirali su Valentina Radoš i Goran Rem

Objavljeno

.Dana

Bilo je vrlo dirljivo u Muzeju likovnih umjetnosti na komemoraciji za Ivana Faktora, multimedijalnog genija koji je cijeli svoj umjetnički život posvetio dokumentiranju, čuvanju i promoviranju urbanih vrijednosti Osijeka.

Vrlo važne barske stolice iz Valentina

Scenografija je bila baš onakva kakvu bi preminuli bard sam sebi postavio – tri barske stolice iz kafića Valentino, bijeli projekcijski zid na kojemu je veći dio vremena projiciran “snijeg”, Faktorova fotografija koju je 1999. snimio Marin Topić te muzejska savjetnica Valentina Radoš i sveučilišni profesor i prijatelj Goran Rem, oboje u crnini.

Valentina je pročitala svoj osvrt, uz obrazloženje da je zbog bliskosti pod snažnim emotivnim pritiskom te da na ovaj način isključuje eventualni rizik da brizne u plač.

FANTASTIČNA ANEGDOTA Istaknula je fantastičnu anegdotu koja će i ubuduće transcedentirati Faktorovu ostavštinu. Naime, ispričala je Radoš, često je kod kuće s djecom razgovarala o umjetnicima, nastojeći im objasniti što je zapravo njezin posao i na koji način funkcioniraju ljudi koji nježno propitkuju svaki mogući smisao oko kojega se pletu ljudski životi. Jednom je prilikom šetala s djecom i susreli su Ivana Faktora u Sakuntala parku, pa im je objasnila da je to umjetnik. U šali je čak dodala da je to Mick Jagger u umjetnosti da bi pojačala dojam. Nakon nekog vremena sudjelovala je u pripremi izložbe jednog drugog osječkog velikana – Julija Knifera, pa se o tome pohvalila djeci kod kuće, također tumačeći da je riječ o velikom umjetniku iz Osijeka. Slučaj je htio da je nekoliko dana kasnije ponovo u šetnji s djecom naletjela na Faktora, a maloljetni sin joj je i prije nego što se snašla rekao: “Mama, eno onog tvog Knifera!”. I tako je dječja mašta prodrla do razine povezivanja doista najboljih koje smo ikada imali u Osijeku.

Muzejska savjetnica još je publiku podsjetila kako je savršeno organiziranim Faktorovim ateljeom dominirala velika monografija Fritza Langa te da je uvijek, prije početka projekcija svojih radova, izgovarao istu rečenicu: “Molim te, ugasi svjetlo.”.

Faktor i Rem, veliko prijateljstvo

IVAN THE FACTORY Goran Rem je početak svojega izlaganja iskoristio kako bi pročitao pjesmu Delimira Rešickog pod nazivom “Ivan The Factory” nakon koje su nekima u publici potekle suze. Rem je potom objasnio smisao barskih stolica iz Valentina jer je taj kafić “u svima nama” i definirao Faktora kao strogog, preciznog i neumoljivog kad je u pitanju bilo njegovo autorstvo. Tu nikada nije moglo biti uzmicanja. Također se poslužio anegdotom podsjećajući kako je prije svojih performansa umjetnik često znao nasekirati tehničku ekipu STUC-a kojoj je davao precizne upute o rasporedu scenografije. Često su mu oni znali proturiječiti tezom: “Ma koji si nam ti Faktor?!”.

ZA VRIJEME RATA MUZE NE ŠUTE Rem je potom govorio o raspadajućem ratnom svijetu u kojemu je kamera Faktoru uvijek bila na ramenu. Sve što je tada htio napraviti je napravio i potpisao. U prezahtjevnom vremenu ratnog Osijeka dokumentirao je kao da se cijeloga života pripremao za rad u ratu.

– Zbog njegove kamere smo bili mirni i dobro jer smo znali da naše istine ne mogu biti dokumentirane na boljem mjestu od Faktorove kamere – govorio je Rem prisjećajući se: – Imao je ogromnu rinfuza snimaka, desetke sati i kilometara… Bio je uvijek miran, zapravo smiren i koncentriran. Njegove medijske oči su bile pribranije i smirenije nego inače. Kad govorimo o Faktoru u ratu onda nije vrijedilo ono od prije da za vrijeme rata muze šute. Rekao bih da je zapravo upravo tada Osijek zavolio kao nikada prije, i to se naročito vidi u njegovom remek djelu “Osijek, petak, 13.”. Sjećate se onog kadra u kojemu kamerom ulazi u krčmu čije je pročelje nešto ranije raznijela granata i pita: “Jel otvoreno?”.

Rem je još podsjetio kako je Ivana Faktora upoznao u osječkom Klubu ljubitelja filma 1979., kad je ondje vrtio filmove Wendersa, Herzoga, Fasbindera…

POSLJEDNJI VIDEO Najdojmljiviji segment komemorativnog programa sabijen je u onih nekoliko minuta Faktorova posljednjeg video ostvarenja. Radi se o materijalu koji je snimao mobitelom u poodmaklom stadiju Parkinsonove bolesti, pa je publika imala prilike čuti njegov glas, odnosno redateljski komentar iz kojega je razvidno da je dokumentiravši vlastitu bolest i dalje neumorno producirao performans, svjestan da će ostati nakon njega. Vjerojatno i svjestan namjene koju je taj video baš i odradio pred publikom.

– Svjetlo mi prolazi između prstiju. Snimam iz terapeutskih razloga, da bih se natjerao promišljati svijet i svjetlost kao što sam to radio prije…. Pokušavam kameru nagovoriti da bolje vidi kako svjetlost utječe na vizualne atrakcije jer sam osuđen samo na svijet koji se nalazi unutar stana. To je kao da se probudiš u noći i bez uključivanja svjetla hodaš po stanu i tražiš svjetlosne vizualne pojave kojima se inače baviš cijeli život… Sva ta “čudovišta” koja tijekom noći susrećem u stanu dok moja supruga Blanka spava i spavajući daje znakove da je prisutna… To mi je značajno… Puno puta nisam u stanju pripremiti se za snimanje. Nekad mi uspije, a nekada ne… Nalazim se u različitim stanjima, ta su stanja itekako vidljiva jer ne mogu smiriti ruke….  Postavljam si pitanja kako će to na kraju izgledati i volio bih da bude drukčije od svega sto sam do sada radio… Nažalost, ta bolest napreduje, ali ne tako progresivno da mi uništi film… – govorio je Faktor.

Psiho, Daliborka i Bač

Nakon projekcije, na barske stolice iz Valentina zasjeli su Psiho, Daliborka i Bač iz Noise Slawonische Kunsta te otprašili dva hita: Lili Marleen i svoju autorsku Guards. Samo za ovu prigodu okupili su se prvi puta nakon 32 godine. Faktoru u spomen.

Foto: Komarilos

Svilana

KONAČNO Odjel za rad s djecom i mladima Gradske knjižnice otvara se u ponedjeljak

Dodatni radovi na odjelu prolongirali su otvorenje

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nakon završetka radova na energetskoj obnovi Gradska i sveučilišna knjižnica svoja je vrata korisnicima otvorila 14. rujna, no ne u potpunosti. Posudbeni odjel za odrasle i Studijska čitaonica na lokaciji Europska avenija 24 počeli su ponovno s radom, a tada je najavljeno da će Odjel za rad s djecom i mladima zbog dodatnih radova na uređenju prostora biti otvoren 1. listopada 2026.

I taj se datum prolongirao, no sada je konačno da Odjel za rad s djecom i mladima ponovno s radom za korisnike započinje u ponedjeljak, 2. studenoga.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Svilana

PREMIJERA Mišolovka Agathe Christie, najdugovječnija kazališna predstava, na daskama HNK

Premijera je 6. studenog u 20 sati

Objavljeno

.Dana

Objavio

HNK u Osijeku, kao prvu ovosezonsku dramsku premijeru priprema najdugovječniju kazališnu predstavu svih vremena – Mišolovku Agathe Christie. Tako dramski segment jubilarne, 120. sezone otvara jedan od najpoznatijih i najizvođenijih kriminalističkih kazališnih komada koja je od praizvedbe u londonskom Ambassadors Theatreu (1952.) izrasla u svjetski fenomen u kontinuitetu najduže igrane predstave.

Osječka premijera ove kriminalističke dramske majstorije 6. studenog na scenu stupa kao koprodukcija s Gradskom kazališnom kućom Bjelovar, u režiji Sare Stanić.

Zaplet do kulminacije dovodi mećava koja u osamljenom pansionu skupinu gostiju i domaćine drži odsječene od ostatka  svijeta. Događa se ubojstvo koje, uz užas suočavanja s nasilnom smrću, pogubno djeluje na psihu svih (preživjelih) zatočenih vremenskom nepogodom koji znaju da je ubojica među njima. Bujaju nepovjerenje, međusobne sumnje, neizvjesnost i strah koje Christie majstorski sjenči kroz dijaloške sekvence gradeći uvjerljive psihološke aspekte likova, kao i gotovo neizdrživu napetost do samoga kraja.

Premijera je u petak, 6. studenoga u 20 sati, repriza dan poslije u isto vrijeme, te pretplata 3 u ponedjeljak, 9. studenoga, u 19 sati.

  • Autorski tim:
  • Redateljica i dramaturginja / Sara Stanić
  • Kostimografkinja / Ivana Zozoli Vargović
  • Scenografkinja / Petra Poslek
  • Glazba / Rade Sklopić
  • Svjetlo /Luka Matić
  • Uloge:
  • Mollie Ralston / Mateja Tustanovski
  • Giles Ralston / Antonio Jakupčević
  • Christopher Wren / Matija Kačan
  • Gospođa Boyle / Petra Bernarda Blašković
  • Major Meatcalf / Armin Ćatić
  • Gospođica Casewell / Matea Grabić Ćaćić
  • Paravicini / Vladimir Tintor
  • Narednik Trotter / Vedran Dakić

Ilustracija: HNK u Osijeku

Nastavi čitati

Svilana

HKUD OSIJEK 1862. Na dvodnevnom folklornom kampu stotinjak mladih ljudi pjevalo i plesalo

Prekogranični projekt na temu očuvanja šokačke tradicije

Objavljeno

.Dana

Objavio

U sklopu prekograničnog europskog projekta Mađarska-Hrvatska Cultural Heritage Preservation through Workshops and Outreach, održan je dvodnevni folklorni kamp u Orahovici.

Na kampu su sudjelovala po dva kulturno-umjetnička društva iz svake zemlje, a tema je bila očuvanje šokačke tradicije. Folkloraši i njihovi voditelji međusobno su se upoznali, razmijenili iskustva u vještinama i znanjima i dobro se zabavili. Osim kulturne vrijednosti ovog događaja, stotinjak se ljudi družilo, pjevalo i razišlo se u prelijepom raspoloženju u nadi da će se što prije ponovno sastati na nekom drugom mjestu.

– U okolnostima kada pratimo vijesti iz pojedinih velikih europskih gradova kojima dominira nasilje, prava je blagodat vidjeti našu djecu koja zagrljena slave miran, uljuđen život. Ne umanjujući niti na sekundu razloge koji su njihove vršnjake u Parizu, Marseju i Milanu dovela u situaciju da pale i kradu, razmišljamo kako ovaj jednostavan način provođenja slobodnog vremena daje ipak drugačije rezultate – naglasio je predsjednik HKUD-a „Osijek 1862.“ Vladimir Zobundžija, dodavši kako poziva mlade da se uključe u rad kulturnih društava, sportskih klubova i različitih udruga koje bude u ljudima razumijevanje, prijateljstvo i dobru volju.

Foto: HKUD Osijek 1862.

Nastavi čitati

Svilana

DJEČJE KAZALIŠTE Premijera moderne Trnoružice s kojom će se moći poistovjetiti djevojčice

Ulaznica za današnju premijeru više nema, a prvu reprizu bajke braće Grimm možete pogledati 31. listopada

Objavljeno

.Dana

Objavio

Bajkovita i čarobna Trnoružica danas će premijerno biti izvedena u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića. Jedna od najljepših bajki braće Grimm otvara novi kazališnu sezonu 2026./27., a ravnatelj Dražen Alerić ističe kako se nada da će imati dug život na daskama malog kazališta.

Redatelj Saša Latinović naglasio je kako je otkrio neke nove, jako mlade i talentirane glumce, ali i predane tehničke radnike na sceni. Dodao je kako je predstava oplemenjena novom energijom.

– Nju smo dali Trnoružici kao protagonistici, a antagonisticu, zlu vilu, zamijenili smo nekim drugim likom, no da ne otkrivam sve, gledatelji će to sami vidjeit i doživjeti – rekao je Latinović.

U predstavi rađenoj prema motivima istoimene bajke braće Grimm u glavnim ulogama nastupaju Tena Milić Ljubić, Ivana Vukićević i Grgur Grgić.

Dramaturginja Mina Petrić istaknula je kako im je bio cilj da predstava bude svevremena, odnosno da ostane bajka, ali i da bude suvremena, prilagođena današnjoj djeci, pa da se djevojčice mogu poistovjetiti s modernom Trnoružicom.

Ulaznice za premijeru su rasprodane, a prva repriza Trnoružice na repertoaru je 31. listopada.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Svilana

KUSTOS U GOSTIMA Galerija Kazamat donosi izložbu Petre Šabić: “Mjesta između”

Umjetnica se prema slici odnosi kao prema ogledalu, poluprozirnoj matrici, prepreci ili prolazu

Objavljeno

.Dana

Objavio

U Galeriji Kazamat u petak (23. listopada) u 19 sati se otvara izložba “Mjesta između”, umjetnice Petre Šabić. Predstavljajući njezin umjetnički rad u popratnim materijalima kustos Dario Vuger, između ostaloga piše:

Mreže, grafizmi, piktogrami i simboli u njezinim radovima ne tvore zatvoren interpretacijski sustav i funkcioniraju kao tragovi unutarnjih kretanja, fragmenti osobne kartografije u kojoj se susreću sjećanja, opažanja, asocijacije… Površina slike tako postaje prostorom bilježenja, ali i prostorom mogućih čitanja, odnosno imaginarnih rješenja problematika koje nam nisu u potpunosti poznate ili jasne. (…)

Pritom slika nije tek nositelj prikaza, nego mjesto na kojem se materijalno i mentalno neprestano dodiruju. Boja, potez i tekstura grade njezinu vizualnu strukturu, ali istodobno upućuju na ono što ostaje izvan neposredno vidljivoga, onkraj i iza prikaza, implicirajući dubinu – ili prazninu – kozmičkih razmjera, ne samo iza slike, već i oko nas. Značenja ne proizlaze samo iz pojedinačnih znakova nego i iz njihovih međusobnih odnosa, kao i iz iskustva promatrača koji ih povezuje u vlastite misaone cjeline.

Izložba ostaje otvorena do 6. studenog 2026. Radno vrijeme Galerije Kazamat je od srijede do petka od 17 do 20 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati. Ulaz na izložbu je slobodan.

Foto: Arhiva organizatora

Nastavi čitati

Najlaćarnije