Connect with us

Svilana

„Sokol“ na Marulićevim danima i u Gavelli, „Zmajevi koji ne lete“ tri dana uzastopce u HNK

U Županijskoj 9 „Zmajevi“ su na repertoaru 24., 25. i 26. travnja

Objavljeno

.Dana

Dramska kronika neponovljivog Fabijana Šovagovića „Sokol ga nije volio“, u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, premijerno izvedena u studenome prošle godine na obje scene, narednih će dana – na put.

U sklopu 25. tradicionalnog Festivala hrvatske drame Marulićevim danima, „Sokol“ će biti predstavljen na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split u petak, 25. travnja. Kao što je poznato, Ladimirevci su odavno postali kulturološko opće mjesto, kako kroz kazališnu izvedbu 1982. u Gavelli, s autorom teksta u glavnoj ulozi, tako i kroz filmski prvijenac Branka Schmidta, 1988. Osječku premijeru, pak, „Sokol“ je imao 19. svibnja 1983. u režiji Joška Juvančića, a prije šest mjeseci vratio se na najbolji zamisliv način: koprodukcijom u združenosti krajobraza ravnice i „poprišta“ praizvedbe, sada u režiji Filipa Šovagovića. Njegova sestra Anja Šovagović Despot kojoj je pripao zadatak dramaturginje predstave, pak, jednom je napisala:

-„Sokol ga nije volio“ organski je hrvatska drama, koja u toj svojoj organskoj autentičnosti ima značaj antičke snage. I privlačnost istine o humanosti koju svaki grešni čovjek na svijetu priznaje kao svoju. One iskonske humanosti koja razumije strah, koja osjeća sućut, koja ne zaboravlja patnju, koja ustraje, koja miri. I ćuti…

U predstavi je angažiran skoro kompletan dramski ansambl osječkog HNK, Šimu tumači Ivan Ćaćić, uloga Staže povjerena je Sandri Lončarić, čič Stevu igra Miroslav Čabraja, Bono je Vladimir Tintor…, a dio glumačkog ansambla su Filip Šovagović i Anja Šovagović Despot. Nakon splitske izvedbe, „Sokol ga nije volio“ u dva će navrata još jednom (kao i nakon zagrebačke premijere u studenome prošle godine) biti izveden na pozornici GDK Gavella i to u ponedjeljak i utorak, 28. i 29. travnja, a predstave, kao i ona u Splitu, počinju u 19,30 sati.

A da bi se drugi dio travnja ’25 mogao prozvati i „razdobljem gostovanja“ osječkih kazalištaraca upotpunjuju tri baletne predstave u dva čina „Snježne kraljice“ u HNK u Varaždinu. Koprodukcija baletnih ansambala HNK u Osijeku i HNK Split iznjedrila je, na praizvedbi još u veljači prošle godine uradak koreografa Svebora Sečaka i dirigenta Stjepana Vugera, šarmantno djelo Davora Bobića na priču H.C. Andersena. U njegovoj će izvedbi tri večeri imati priliku uživati Varaždinci, od 28. do 30. travnja.

Drama „Zmajevi koji ne lete“ nastala je prema istoimenom romanu za mlade Osječanke Ivane Šojat u dramatizaciji i režiji Damira Mađarića, a svrha mu je nužno generiranje nove publike kroz programsku ponudu sazdanu od manjih, alternativnih predstava. Plod je suradnje HNK u Osijeku i koprivničkog kazališta Oberon, koji na pitak, emotivan način obrađuje zapravo mučnu temu mladenačke ovisnosti o tzv. „osvježivačima“, kao i temu obiteljskog rastrojstva i emocionalnog zlostavljanja. U ponudi je redovnog programa u Županijskoj 9 tri dana uzastopce: 24., 25. i 26. travnja.

Foto: Kristijan Cimer/HNK Osijek

Svilana

BEĆARSKI NOKTURNO Cjelovečernji koncert HKUD-a Osijek 1862. piše novu stranicu povijesti

Publika ima priliku čuti glazbenu baštinu mađarske Baranje, Podravine, Hrvatskog zagorja, Međimurja i Slavonije

Objavljeno

.Dana

Objavio

Vokalno-instrumentalni koncert „Bećarski nokturno“ tamburaškog orkestra HKUD-a Osijek 1862. održat će se 13. kolovoza u sklopu programa Osječkog ljeta kulture. Ovim koncertom Društvo ispisuje novu stranicu svoje bogate povijesti. Prvi put od osnutka 1862. godine održat će cjelovečernji, vokalno-instrumentalni koncert orkestra, čime se otvara novo poglavlje u njegovom umjetničkom stvaralaštvu. Ovo nije još jedan u nizu nastupa HKUD-a Osijek 1862., već je povijesni iskorak i potvrda kontinuiranog razvoja društva u želji za proširenjem umjetničkog djelovanja.

Posebnost programa očituje se u pažljivo odabranom repertoaru koji povezuje tradiciju i suvremeni tamburaški izričaj, potvrđujući kako tambura, kao jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske glazbene baštine, i danas ima važno mjesto na koncertnoj pozornici. Program se sastoji od instrumentalnih izvedbi hrvatskih folklornih pjesama i skladbi koje svoj glazbeni identitet crpe iz bogate tradicije različitih krajeva i susjednih regija.

Publika će imati priliku čuti glazbenu baštinu mađarske Baranje, Podravine, Hrvatskog zagorja, Međimurja i Slavonije, predstavljene kroz obrade koje vjerno čuvaju izvornost narodnih melodija, a istodobno ističu koncertne mogućnosti tamburaškog orkestra. Uz folklorni repertoar, dio programa čine i koncertna djela koja nadilaze okvire tradicijske glazbe. Među njima se posebno ističu pjesma Spavaj Marija i skladba Varijacije na temu Mar Djandja.

Sedamnaest članova Tamburaškog orkestra HKUD-a Osijek 1862. i vokalistice ansambla pozivaju vas na 80-minutno glazbeno putovanje isprepleteno zvukom tambure, folklornim nasljeđem i koncertnim izričajem.

Koncert se održava u sklopu programa osječkog ljeta kulture u četvrtak, 13. kolovoza 2026., u 20 sati u Dvorani Franjo Krežma. Besplatne ulaznice možete podići na blagajni Kulturnog centra ili putem sustava CoreEvent.

Foto: HKUD Osijek 1862.

Nastavi čitati

Svilana

ŠUMSKE TAJNE Radionice za klince od 4 do 7 godina koje spajaju dramsku i šumsku pedagogiju

Od 10. do 13. kolovoza u šumi Pampas

Objavljeno

.Dana

Objavio

Mali čitači i Drama iz rukava vode djecu u dobi od četiri do sedam godina u osječku šumu, koja će postati prostor za čitanje, istraživanje, dramsku igru i kreativno pripovijedanje.

Osluškivanjem prirode, promatranjem šumskih tragova, čitanjem slikovnica, igrom svjetla i sjene, pokretom i dramskom igrom djeca će otkrivati kako izgleda šuma u ljeto i kako može postati knjiga, pozornica i prostor mašte.

Ciklus spaja šumsku i dramsku pedagogiju, a čine ga 4 edukativno-kreativne radionice koje će se održati od 10. do 13. kolovoza od 10 do 12 sati u šumi Pampas.

Sve radionice održat će se na provjerenim lokacijama šume Pampas, a vodit će ih stručnjakinje u području šumske i dramske pedagogije, knjižničarka Marija Bratonja i dramska pedagoginja Ana Škaro.

Cijena ciklusa je 80 eura, a pojedinačne radionice 25 eura. Prijaviti se možete putem linka.

Ilustracija: Komarilos/Magnific AI

Nastavi čitati

Svilana

LJETNO ŠTIVO Kipar Žaja ima pjesmu o Podravlju i poznatim Osječanima odraslima uz Dravu

Kad nije bilo interneta skakalo se s konstrukcije željezničkog mosta

Objavljeno

.Dana

Objavio

S lijeve obale Drave, iz Podravlja, stigla nam je pjesma akademskog kipara Ratka Žaje. U popratnom pismu stoji i da se prigradsko naselje na baranjskoj obali „nasuprot Osijeku“ na mađarskom zove Jenoefalva. Kipar se sjeća poznatih Osječana koje je uz Dravu susretao u mladosti.

„Ima trenutaka u životu kada želimo puno toga reći
iako su dani tako vedri da gotovo ostajemo bez riječi.
Treba ipak i bez puno priče sjetiti se malog mjesta kraj Osijeka,
Podravlja pored Drave pruženoga.
U to vrijeme u Podravlju, kada smo klinci bili, nismo štošta znali niti imali
mobitele, internete, sportske dvorane…
Ipak, puno je toga „pačurlija“ ta naučila, a ne samo „pa papapa“!
Odrastanjem pored rijeke, postadoše nogometaši Ivica Grnja, Milan Đuričić,
atletičar Miljenko Rak, padobranac Stipo Lukić, gimnastičar Mladen Žaja,
pjevač Dado Topić, likovnjaci razni, i još mnogi vrijedni znalci.
Bilo je skakača puno u našu Dravu s vrha željezničkog mosta, „Želje“,
natjecanja tko će ljepše skočiti lastu, bombu, pauflek, sklonke
i još mnogo skokova raznih, pa i naglavce, na glavu, mladu, hrabru, radosnu.
Bilo nas je mladih, spretnih… a sad smo stari, zahrđali, ali još ljubavlju prema sportu obilježeni,
s Podravljem i rijekom povezani.“

Za one koji ga ne poznaju, Ratko Žaja je kao umjetnik-dragovoljac, sudjelovao u Domovinskom ratu, te oblikovao likovni i grafički dizajn glasila i monografiju 106. brigade. Nakon Domovinskog rata, umjetnički je aktiviran na restauraciji Crkve sv. Antuna Padovanskog u Našicama, a zaposlen kao profesor kiparstva na Školi za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku.

Foto: Privatna arhiva

Nastavi čitati

Poznati Osječani

VINKO PEJIĆ Poznati radijski maher ima novi roman, odlučio je dobrano provjetriti Osijek

Pokazuje kako se velike društvene promjene uvijek najjače osjete na životima običnih ljudi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Novi roman poznatog osječkog radijskog voditelja Vinka Pejiće Dani što idu unatrag dobrano protresa Osijek i njegovu gradskost te na dnevni red postavlja vječitu temu o tome je li prije bilo bolje nego danas i kako zapravo danas možemo vidjeti što će se s gradom događati u budućnosti.

Vinko se godinama u radijskom eteru dokazivao kao voditelj koji dobro razumije problematiku urbaniteta. Pred radijski je mikrofon, u ovisnosti o formatu i namjenama emisija, praktički dovodio najširu moguću publiku i s njima, iz pozicije građanina, javno propitkivao stanje gradskosti. Iz naizgled neozbiljnih tema gradio je preozbiljne stavove o tome kako se građani prilagođavaju javnim regulama da bi stimulirali razvoj grada, a ujedno i kako je taj razvoj od mnogih koji su se ni krivi ni dužni ovdje rodili ili odnekud dotepli – učinio građane.

U osvrtu na roman, književni kritičar Goran Rem je između ostaloga napisao: “Nestvarni stvarnosni roman Dani što idu unatrag je pomalo neočekivano i iz drugog plana – žestok, usprkos najoporijoj mogućoj melankoliji”, zatim “Roman provjerava i provjetrava pitanje o tome tko ili koje skupinsko Što ide kamo kada je u pitanju stanje urbaniteta” i konačno izravno i jasno “Čitati taj roman i eufemistično odjebati sve agresivne skupine, to nam je primiti kao poruku”.

Knjiga je u izdanju osječkog ogranka Matice Hrvatske izašla ovih dana (srpanj, 2026.), a više o romanu, za koji Rem kaže da “piše i fine erotske citate najnovovalnijih slika”, Vinko objašnjava izravnim radijskim rječnikom.

* Kako si uopće došao na ideju književno proučavati grad kao proces koji ide unatrag?

– Roman Dani što idu unatrag nastao je promišljanjem o gradu, mladosti i vremenu u kojem živimo. Radnja je smještena u Osijek bliske budućnosti, grad koji se suočava s društvenim promjenama zbog kojih se čini kao da ne ide naprijed, nego se vraća unatrag. To nije roman o nekoj dalekoj i nestvarnoj distopiji. Naprotiv, pokušao sam zamisliti što bi se moglo dogoditi kada bi određeni procesi koje već danas primjećujemo postali još izraženiji.

* Kako si odabrao likove kroz koje pričaš priču?

– U središtu priče nalaze se dvojica mladića koji pokušavaju pronaći svoje mjesto u takvom svijetu. Oni nisu heroji u klasičnom smislu riječi. Griješe, lutaju, zabavljaju se, zaljubljuju, bježe od problema i pokušavaju razumjeti sebe. Kada ih okolnosti uvuku u priču o krađi vrijednog muzejskog eksponata, njihova osobna potraga za slobodom postaje i borba protiv sustava koji ih želi oblikovati prema vlastitim pravilima. Jedan od najvažnijih likova romana zapravo je sam Osijek. Stara gradska jezgra, njezine ulice, prolazi i trgovi nisu samo kulisa događajima. Htio sam da grad postane aktivni sudionik priče, prostor u kojem se sudaraju prošlost i budućnost, sloboda i kontrola, nada i razočaranje.

* Kakav unutrašnji motor te pokreće dok pišeš, što ti je važno?

– Važno mi je bilo pokazati kako se velike društvene promjene uvijek najjače osjete na životima običnih ljudi. Zato ovaj roman nije samo priča o politici ili društvu. Prije svega, to je priča o prijateljstvu, odrastanju i potrebi da čovjek sačuva vlastiti glas čak i onda kada ga okolina pokušava utišati.

* Tebe, dakle, nisu utišali. Što misliš kako će tvoj uknjiženi radijski glas doživjeti publika?

– Naslov Dani što idu unatrag može se shvatiti na različite načine. On govori o vremenu koje kao da se vraća unazad, o društvu koje zaboravlja vlastitu budućnost, ali i o osobnoj čežnji za nekim jednostavnijim vremenima. Vjerujem da svatko od nas ponekad ima osjećaj da se svijet kreće u smjeru koji nije očekivao. Ne očekujem da će svi čitatelji ovu knjigu doživjeti na isti način. Neki će u njoj vidjeti priču o mladosti, neki društvenu kritiku, neki triler, a neki ljubavno pismo jednom gradu. Upravo u tome i jest ljepota književnosti – kada knjiga počne živjeti vlastiti život u rukama čitatelja.

Foto: Komarilos i promo

Nastavi čitati

Svilana

DJEČJE KAZALIŠTE Na programima prošle sezone imali su više od 40.000 gledatelja

Osvojili su i četiri strukovne nagrade na nacionalnom nivou

Objavljeno

.Dana

Objavio

U kazališnoj sezoni 2025./2026. u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića održano je 238 programa. Prema izvješću iz kazališta, u dvorani i na gostovanjima te festivalima odigrali su 205 predstava iz premijernog i repriznog programa, druga kazališta gostovala su s 13 predstava, aodržano je i 19 ostalih programa.

Na svim programima u protekloj godini bilo je 40.717 gledatelja. U Kazalištu su izvedene 173 predstave s 28.642 gledatelja, a na festivalima i gostovanjima izvedene su 33 predstave, a pogledalo ih je 5.891 gledatelj. Na gostovanjima drugih kazališta i ostalim programima bilo je 6.184 gledatelja.

Anica i Danica

Beebee

“Sezonu su obilježile zapažene koprodukcije i autorski projekti: „Zmaj” (r. Dražen Ferenčina) – upečatljiva ljetna koprodukcija s OLJK-om, HNK-om u Osijeku i Kulturnim centrom; poetična i vizualno očaravajuća predstava „Balonom iznad Kapadokije” autorica i redateljice Tamare Kučinović; „Mala Bee bee” prema tekstu i u režiji Maje Martinek – blagdanska miljenica publike koja je s 52 izvedbe bila najizvođeniji naslov sezone; „Anica i Danica” – svečana obnova klasika Marije Đuričkove u režiji Petronele Dušove, te vizualno raskošna koprodukcija s GK “Joza Ivakić” iz Vinkovaca „Mali princ” redatelja Dražena Ferenčine. Na kraju sezone izveli smo predstavu kojom ćemo započetni novu sezonu – kultni klasik Ivana Kušana “Lažeš Melita” u režiji Paola Tišljarića” – stoji u kazališnom izvješću.

Let iznad Kapadokije

Mali princ

Osvojili su i četiri strukovne nagrade – Gordan Marijanović proglašen je najboljim glumcem na 4. slavonskom KaFe-u za ulogu Vraga u dječjem mjuziklu Postolar i vrag, a predstava Balonom iznad Kapadokije trijumfirala je na 19. Festivalu Mali Marulić u Splitu osvojivši tri nagrade: Tamara Kučinović za najbolji originalni dramski tekst i najbolju režiju, a Gordan Marijanović za najbolju mušku ulogu.

Foto: Dječje kazalište Branka Mihaljevića

Nastavi čitati

Najlaćarnije