Pičvajz
KRUH JE SKUP Imali smo bijeli, polubijeli i najpovoljniji crni kruh, danas je crni luksuz
Kad stanete pred vitrinu u pekari cijene su kao u trgovini rezervnih dijelova za nuklearnu centralu
Kruh je oduvijek smatran osnovnom životnom namirnicom. Kroz povijest čovječanstva zbog njega se štrajkalo, ratovalo, mirilo… oko njega su se stvarale religije pa i molitve.
Neki podaci govore da je prvi kruh napravljan još prije 12.000 godina. Nije zapisano kakav mu je bio okus, ali teško da je bio toliko gorak kao ovaj današnji.
Različite civilizacije i društva imale su gotovo pa jednak stav prema toj osnovnoj namirnici. Kruh je smatram osnovom preživljavanja i društvenom brigom. Žitnice su oduvijek bile pod državnom ingerencijom. Čak su i skladišta žita nerijetko bila zapravo vlasništvo vladara i država. I sve je to trajalo do dolaska fenomenalnog kapitalizma. Kao i sve i kruh je postao obična roba na polici. Iako i dan danas traju rasprave o cijeni žita, o problemima seljaka u uzgoju pšenice, klimatskim promjenama, poljoprivredi kao strateškoj grani gospodarstva… sve to zapravo više nema nikakve veze s cijenom kruha u pekarama.
Nekad je u ponudi bio crni, bijeli i polubijeli kruh. Samo te tri vrste. Crni je proizvođen od jeftinijeg, a kudikamo zdravijeg brašna. Jeftinijeg jer se u procesu obrade žita ostavlja cijelo zrno i melje. Tek kad su naknadno utvrdili da je to zapravo najzdravije, onda su brašno (pa i kruh) od cjelovitog zrna postali daleko najskuplji.
Uglavnom, taj crni kruh svatko si je mogao priuštiti. Zapravo, cijena je bila toliko povoljna da je bila gotovo sramota kupovati crni kruh. No, u Osijeku pamtimo i jako duge redove ljudi koji su pred pekarama čekali kako bi kupili taj najjeftiniji crni kruh.
Naravno, građani debljeg novčanika su i tada kupovali bijeli kruh. To je valjda bio i neki statusni simbol. I to je zapravo početak današnje priče – kad je vrsta kruha postala statusni simbol, sve je otišlo kvragu.
Sada na policama imate 1000 vrsta kruha. To bi, kao, trebao biti neki odraz blagostanja. No, idemo redom. Prvo je s polica nestao poznati kilaš. Nema više kile kruha za kupiti. Sve su sad neke štruce od 400, 500, 600 grama. A strukturu tog kruha bolje da ne znamo. Koliko je tu i kojeg brašna, a koliko famozno izmišljenih aditiva i kojekakvih dodataka.
I sad onda cijena. Neki koji se zove bakin (valjda ima neku mješavinu polubijelog, raženog i crnog brašna ) košta 1.35 eura. Ali to je komad od pola kile. Dakle cijena kilograma tog kruha je 2.70 eura. Ili za one kojima to još uvijek treba prevesti – 20 kuna. Ako treba još jednom napisati – 20 nekadašnjih kuna! Kila kruha.
Kad stanete ispred police pekare, kao da ste u trgovini dijelova za nuklearnu centralu!? Pokušajte naručiti najjednostavnijom rečenicom: “Molim vas jedan kruh”. E nije to više tako jednostavno. Želite li od tri žitarice… kukuruzni… heljdin… krumpirov… planinski… dijetalni?! Slim fit!? Ne. Želim kruh!
Nedavno je jedan neovisni analitičar izbacio kalkulaciju cijene proizvodnje kruha.
Skraćeno ona izgleda ovako: brašno (0,20 €), cijena rada (0,16 €), amortizacija strojeva (0,04 €), energija, logistika i ostali troškovi (zajedno 0,20 €), profit trgovca (0,18 €), profit pekara (0,10 €), pa tu još idu neki sitni troškovi i PDV. Dakle, nema razloga da cijena štruce kruha u bilo kojem slučaju prijeđe 1 euro. A i u toj cijeni je razvidno da je zajednička zarada pekara i trgovaca veća od cijene brašna, odnosno veća je od cijene rada, i zapravo je veća od svih pojedinačno izraženih troškova u kalkulaciji.
Tu nešto gadno ne štima. Cijene koje plaćamo samo samo puštaju paru na uši. Sve ostalo je povijest. Lomovi su se uvijek događali zbog kruha, bukvalno ili u prenesenom značenju, ali zbog kruha.
Foto: Freepik
Analit
NAPLATA PARKINGA Povlaštene stanarske karte samo osobama s prebivalištem, a ne boravištem
Gotovo jednoglasno je prihvaćena Odluka o uvjetima isporuke usluge pakiranja
Sa 20 glasova za i dva suzdržana, na današnjoj je sjednici osječkog Gradskog vijeća prihvaćena Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge parkiranja koju će obavljati GPP. Unatoč otvorenoj raspravi o ovoj odluci, za nju su se prijavile samo dvije vijećnice – Dubravka Krupa i Katarina Kruhonja.
Krupu je zanimalo zbog čega nisu definirana pravila korištenja mjesta za osobe s invaliditetom, te što je s povlaštenim stanarskim kartama za osobe koje imaju prijavljeno boravište u gradu.
– Ranije su osobe s boravištem u Osijeku mogle kupiti povlaštenu kartu, pa ni ovom odlukom ne bi trebale biti izostavljene – smatra Krupa, dok je vijećnica Kruhonja pitala što je s ranije najavljivanim parkiralištima u rubnim dijelovima grada, donosno „Park and drive“ sustavom.
Zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin pojasnio je kako su mjesta za osobe s invaliditetom označena žutom bojom i izuzeta su iz naplate parkiranja. Zbog toga se ni ne spominju u općim uvjetima i nemaju veze s naplatom parkiranja.
– U drugim gradovima nema dovoljno označenih mjesta za osobe s invaliditetom, kod nas u svim zonama koje su formirane imamo dovoljan broj i više od 5% označenih mjesta. Iz tog razloga nema potrebe na mjesta pod naplatom uvoditi drukčiji režim kao što je u nekim drugim gradovima, primjerice Zagrebu gdje osobe s invaliditetom imaju pravo na dva besplatna sata parkiranja. Kod nas bi to izazvalo i tehničke probleme, jer sama oznaka pristupačnosti koju te osobe imaju stavlja se pod vjetrobransko staklo. Kad bi se takvo vozilo parkiralo na našem parkingu pod naplatom, sustav automatski ne bi mogao uočiti tu oznaku. U operativnom smislu imali bi puno problema – pojasnio je Vulin.
Po pitanju boravišta i prebivališta, Vulin je naglasio kako samo oni sugrađani koji imaju prebivalište u gradu imaju pravo na stanarsku kartu. Smatra kako je boravište relativno lako za „dobiti“, te da bi imali jednu rupu u propisima gdje bi određene skupine to mogle zlorabiti.
– Netko tko živi izvan Osijeka i radi u centru grada vrlo lako se registrira i dobije boravište, te koristi benefite stanarske karte. Dosta smo razgovarali, savjetovali se i zaključili da je to jedini način kako ne bi bilo zlouporaba. Mislimo da je ovo bolje i sigurnije – poručio je.
U konačnici, po pitanju park and drivea, odgovorio je kako je takav sustav planiran u budućnosti, no on još nije tehnički spreman.
Foto: Komarilos
Kovinar
DJEČJI VRTIĆ PČELICA Obnova je pri kraju, a prva jača kiša noćas je poplavila unutrašnjost
Ovu energetsku obnovu, vrijednu 2,5 milijuna kuna, od početka prati loša sreća
Roditelji koji su jutros doveli djecu u Dječji vrtić Pčelica u Industrijskoj četvrti bili su nemalo iznenađeni poplavom u prostorijama za učenje i igru. Kiša koja je noćas nakon nekoliko dana previsokih temperatura konačno rashladila Osijek uspjela je iznova razočarati građane i roditelje koji gotovo dvije godine prate razvoj s izvođenjem radova na energetskoj obnovi ovog vrtića. Naime, ovdje se radi o dijelu vrtićkog objekta koji je nedavno obnovljen i u njemu (prema dojavi roditelja) trenutno borave jaslička djeca jer su sad jasličke prostorije u obnovi. Konkretno, djeca za koju su ondje trenutno organizirane aktivnosti borave odmah u prostoriji do ove koja je poplavljena.

Građanka koja je fotografirala poplavu i poslala snimku usput je napisala i što sve roditelje iz tog dijela grada najviše zabrinjava:
“Nakon prve jače kiše dječji vrtić Pčelica je poplavio, a radovi još nisu ni pošteno završeni. Kao roditelj, ne mogu se ne zapitati kako je moguće da se ovako nešto dogodi nakon toliko vremena, uloženog novca i brojnih odgoda. Najviše zabrinjava pitanje koje si sada postavljaju svi roditelji – hoćemo li nakon svake kišne noći strahovati od novih poplava? Djeca zaslužuju siguran prostor, a mi zaslužujemo odgovore i konkretna rješenja, a ne nove probleme čim padne malo jača kiša.”
Doista, ovu energetsku obnovu od početka prati loša sreća. Ugovor vrijedan 2,5 milijuna eura potpisan je s izvođačem koji je putem javne nabave odabran još 2024., a radovi su počeli u listopadu iste godine i bilo je najavljeno da će posao biti gotov do 1. rujna 2025. Potom je u lipnju 2025. taj ugovor raskinut jer je izvođač kršio ugovor i za ostatak radova je raspisana nova javna nabava. U skladu s procedurom izabran je novi izvođač radova i u veljači ove godine je uveden u posao. Tada je najavljeno da će radovi biti gotovi do kraja lipnja. Zgrada vrtića ovih je dana i dalje puna radnika i prema stanju okoliša vidljivo je da radovi kasne u odnosnu na najavu završetka, odnosno da još neko vrijeme neće biti gotovi. No, ovog trenutka je najvažnije vidjeti što se to dogodilo da unutrašnjost obnovljene zgrade može tako poplaviti jedna jača kiša.
Autorica fotografije za kraj dodaje: “Smatram da je važno ukazati na činjenicu da je objekt nakon višegodišnje obnove ponovno imao problema s prodorom vode. Bez obzira na to u kojem se dijelu vrtića trenutno nalaze djeca, roditelji i građani imaju pravo znati u kakvom je stanju objekt koji je tek renoviran. Posebno zabrinjava činjenica da je do ovakve situacije došlo nakon obične kiše.”
Tragom fotografije, tražili smo informacije u upravi tvrtke Dječji vrtić Osijek, ali još uvijek nismo dobili odgovore. Rado ćemo ih objaviti kad se konačno jave.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos
Analit
NIJE KRAJ Još uvijek imamo komada starih pruga u cesti u Huttlerovoj i Hadrijanovoj
Nekadašnji industrijski kolosijeci sad samo iritiraju vozače i protresaju amortizere
Čitatelju nije bilo teško fotodokumentirati ostatke nekadašnjih industrijskih kolosijeka, koji u Huttlerovoj i u Hadrijanovoj (kod zgrade HEP Plina) i dalje stoje unutar asfalta na cesti, i zapravo služe samo tome da iritiraju vozače i protresaju amortizere na automobilima.
Uz fotografije je poslao i zanimljivo objašnjenje: “Na Vukovarskoj ulici država je uklonila tračnice koje su išle iz stare luke Tranzit + priključak iz OLT-a jer je to cesta državnog ranga i u njihovoj nadležnosti. U Huttlerovoj i Hadrijanovoj (kod zgrade HEP Plina) nakon izvršenih rekonstrukcija ostali su dijelovi industrijskih kolosijeka koji nemaju namjenu. Ove dvije su ceste lokalnog nivoa i u nadležnosti su Grada, pa je i obveza njihovog uklanjanja na Gradu Osijeku.”

Dodaje da u Huttlerovoj ta stara pruga ide i preko obilježenog pješačkog prijelaza, a u Hadrijanovoj preko nogostupa. I podsjeća kako su nova tramvajska pruga i biciklistička staza sufinancirane sredstvima iz EU, pa mu nije jasno zašto već tada (kad su tamo bili radnici i mehanizacija) nije obavljeno vađenje ostataka ovih željezničkih kolosijeka. Jer, smatra, tada bi zasigurno bilo jeftinije nego kad se to bude radilo kao poseban posao i kad valjda bude raspisivan poseban natječaj.
I za kraj, volio bi, kaže, kad bi ova tema završila u rubici “Može se! Bravo!”. Eto, možda i to dočekamo.


Foto: Građani Komarilosi
Kožara
Na teniskom terenu u Perivoju još stoji uništeni reflektor i stup koji se srušio u nedjelju
U najmanju je ruku bizarno trenirati ili rekreativno igrati u ovakvom okruženju
Prošle nedjelje je popustio jedan od starijih kestena u tzv. kesten aleji koja kroz Perivoj kralja Tomislava povezuje Europsku aveniju i Promenadu. Stablo kestena povuklo je i visoki stup s reflektorom uz jedno od igrališta Teniskog centra Osijek koji se onda srušio na zemljanu podlogu.
Tom prilikom je stradala i ograda Teniskog centra jer su uslijed siline izvaljeni i neki noseći stupovi. Tijekom tjedna tenisači su nastavili s treninzima i rekreativnim nastupima, ali u najmanju je ruku ružno vidjeti smrskanu konstrukciju reflektora i metalni stup koji i dalje stoje na igralištu. Osim toga, i dobar dio ograde je i dalje polegnut, pa je opći dojam kako je prošlo previše vremena a da sve to skupa do sada nije barem sklonjeno kako ne bi prijetilo igačima.
Građanin koji je fotodokumentirao stanje na teniskom igralištu znakovito je potpisao svoje fotografije: “Srušen rasvjetni stup na teniskom igralištu u Perivoju kralja Tomislava: građani zabrinuti za sigurnost”.


Foto: Građani Komarilosi
Kožara
NE ČEKAJU Na pružnom prijelazu preko Svačićeve neki vozači voze slalom kroz spuštenu rampu
U zadnje vrijeme na osječkim ulicama kao da se natječu tko će više riskirati kršeći prometna pravila
Zadnjih dana u Osijeku na vidjelo izlaze sve čudesnije besmisleni prometni problemi. Najnoviji slučaj građani fotodokumentiraju na pružnom prijelazu preko Ulice kralja Petra Svačića, u blizini Javne profesionalne vatrogasne postrojbe, odnosno preko puta OLT-a. Tamo se gotovo svakodnevno događa da vozači ignoriraju zvučne i svjetlosne signale za spuštanje rampe i prelaze vozilom preko pružnog prijelaza. A ima i onih koji automobilom prvi dođu do upravo spuštene rampe na pružnom prijelazu, procijene kako bi im bilo dugo čekati da prođe vlak, odnosno iz iskustva vjerojatno znaju koliko je vremena potrebno da nakon spuštanja rampe stigne željeznička kompozicija – i onda u hipu odluče forsirati prugu vozeći slalom među spuštenim rampama s obje strane ceste. Nevjerojatno!
Logično je da u gradu punom automobila sigurno imamo i povećan broj najrazličitijih prometnih prekršaja, ali ovakvo što vjerojatno malo tko može očekivati. Zamislite da vozači tako odluče ne poštivati znak crvenog svjetla jer im se žuri, jer tih nekoliko desetaka sekundi što bi morali pričekati mogu iskoristiti puno korisnije. Ili da, recimo, nakon nekog vremena dobijemo čitavu sektu vozača koji će krenuti tumačiti da tijekom svakodnevne vožnje po gradu imaju i desetke ili više desetaka stajanja prilikom crvenih semafora i da sve to vrijeme zbroje u minute, pa krenu obrazlagati da su zapravo racionalni jer se prolazeći kroz crveno odgovorno ponašaju prema potrošenom vremenu i prolaznosti života uopće, dok stoje na semaforima?!
Vozači koji se odlučuju vlastitim primjerima pokazivati da je moguće prolaziti kroz spuštene rampe na pružnim prijelazima, te pritom uz fizičku zapreku ignoriraju sva vizualna i zvučna upozorenja na opasnost i pridržavanje prometnih pravila, takvim vozačima nije mjesto u prometu.
Sugrađanka koja je snimila i poslala ove fotografije napisla je: “I tako svaki dan jedan… Ovog je rampa udarala po krovu automobila”. Ako samo ona svakoga dana uoči po jedan tako ozbiljan prekršaj onda je moguće zamisliti koliko je stvarno onih koji na istom mjestu jednako riskiraju u razdoblju kad ih nitko ne fotografira.
Foto: Građani Komarilosi
-
Šećerana2 dana od objaveUSPJEŠNO Bizovačke toplice nude terapiju koja rješava dugotrajne bolove u koljenu i ramenu
-
Mobilia17 sati od objaveGradi se novi priključak na Svilajskoj ulici kako bi se rasteretio promet oko Portanove
-
Mobilia2 dana od objaveEFEKTNO Netko se zabio u znakove na raskrižju Biljske i Tvrđavice, i to sad tako stoji
-
SPEEDWAY1 dan od objaveALARMANTNO Osam seniorki ŽRK Osijek je otišlo iz kluba, sad treba napraviti novi prvi tim
-
SPEEDWAY2 dana od objaveJASNA PORUKA Navijači se u znak potpore glasnogovorniku kluba okupili pred Opus Arenom
-
Analit15 sati od objaveDIMNJAČARI Građani uspoređuju cijene i elemente usluge na starim i novim računima
-
Kožara2 dana od objaveOPET ISKLJUČENJA Tri motora, tri auta i jedan kamion završili na izvanrednom tehničkom
-
Kožara14 sati od objaveJOJ! Izgrebala joj poklopac motora i vrata na parkiranom automobilu
-
Mobilia12 sati od objaveJOŠ JEDAN Na Vijencu Murse ovaj zaboravljeni auto skuplja prašinu i zauzima parking

