Connect with us

Pičvajz

KRUH JE SKUP Imali smo bijeli, polubijeli i najpovoljniji crni kruh, danas je crni luksuz

Kad stanete pred vitrinu u pekari cijene su kao u trgovini rezervnih dijelova za nuklearnu centralu

Objavljeno

.Dana

Kruh je oduvijek smatran osnovnom životnom namirnicom. Kroz povijest čovječanstva zbog njega se štrajkalo, ratovalo, mirilo… oko njega su se stvarale religije pa i molitve.

Neki podaci govore da je prvi kruh napravljan još prije 12.000 godina. Nije zapisano kakav mu je bio okus, ali teško da je bio toliko gorak kao ovaj današnji.

Različite civilizacije i društva imale su gotovo pa jednak stav prema toj osnovnoj namirnici. Kruh je smatram osnovom preživljavanja i društvenom brigom. Žitnice su oduvijek bile pod državnom ingerencijom. Čak su i skladišta žita nerijetko bila zapravo vlasništvo vladara i država. I sve je to trajalo do dolaska fenomenalnog kapitalizma. Kao i sve i kruh je postao obična roba na polici. Iako i dan danas traju rasprave o cijeni žita, o problemima seljaka u uzgoju pšenice, klimatskim promjenama, poljoprivredi kao strateškoj grani gospodarstva… sve to zapravo više nema nikakve veze s cijenom kruha u pekarama.

Nekad je u ponudi bio crni, bijeli i polubijeli kruh. Samo te tri vrste. Crni je proizvođen od jeftinijeg, a kudikamo zdravijeg brašna. Jeftinijeg jer se u procesu obrade žita ostavlja cijelo zrno i melje. Tek kad su naknadno utvrdili da je to zapravo najzdravije, onda su brašno (pa i kruh) od cjelovitog zrna postali daleko najskuplji.

Uglavnom, taj crni kruh svatko si je mogao priuštiti. Zapravo, cijena je bila toliko povoljna da je bila gotovo sramota kupovati crni kruh. No, u Osijeku pamtimo i jako duge redove ljudi koji su pred pekarama čekali kako bi kupili taj najjeftiniji crni kruh.

Naravno, građani debljeg novčanika su i tada kupovali bijeli kruh. To je valjda bio i neki statusni simbol. I to je zapravo početak današnje priče – kad je vrsta kruha postala statusni simbol, sve je otišlo kvragu.

Sada na policama imate 1000 vrsta kruha. To bi, kao, trebao biti neki odraz blagostanja. No, idemo redom. Prvo je s polica nestao poznati kilaš. Nema više kile kruha za kupiti. Sve su sad neke štruce od 400, 500, 600 grama. A strukturu tog kruha bolje da ne znamo. Koliko je tu i kojeg brašna, a koliko famozno izmišljenih aditiva i kojekakvih dodataka.

I sad onda cijena. Neki koji se zove bakin (valjda ima neku mješavinu polubijelog, raženog i crnog brašna ) košta 1.35 eura. Ali to je komad od pola kile. Dakle cijena kilograma tog kruha je 2.70 eura. Ili za one kojima to još uvijek treba prevesti – 20 kuna. Ako treba još jednom napisati – 20 nekadašnjih kuna! Kila kruha.

Kad stanete ispred police pekare, kao da ste u trgovini dijelova za nuklearnu centralu!? Pokušajte naručiti najjednostavnijom rečenicom: “Molim vas jedan kruh”. E nije to više tako jednostavno. Želite li od tri žitarice… kukuruzni… heljdin… krumpirov… planinski… dijetalni?! Slim fit!? Ne. Želim kruh!

Nedavno je jedan neovisni analitičar izbacio kalkulaciju cijene proizvodnje kruha.

Skraćeno ona izgleda ovako: brašno (0,20 €), cijena rada (0,16 €), amortizacija strojeva (0,04 €), energija, logistika i ostali troškovi (zajedno 0,20 €), profit trgovca (0,18 €), profit pekara (0,10 €), pa tu još idu neki sitni troškovi i PDV. Dakle, nema razloga da cijena štruce kruha u bilo kojem slučaju prijeđe 1 euro. A i u toj cijeni je razvidno da je zajednička zarada pekara i trgovaca veća od cijene brašna, odnosno veća je od cijene rada, i zapravo je veća od svih pojedinačno izraženih troškova u kalkulaciji.

Tu nešto gadno ne štima. Cijene koje plaćamo samo samo puštaju paru na uši. Sve ostalo je povijest. Lomovi su se uvijek događali zbog kruha, bukvalno ili u prenesenom značenju, ali zbog kruha.

Kovinar

VIDIKOVAC Još su više popucale staklene ploče ispod kojih se vide sasušene grane stabla

Ako stanete na raspucanu ploču čini se kao da će vam se razlomiti pod nogama

Objavljeno

.Dana

Objavio

Vidikovac kod stare vodocentrale na promenadi ispod Solarskog trga već je godinama zapušten i oronuo. Ispucale staklene ploče iz dana u dan izgledaju sve gore i sada više nije u pitanju samo estetika, nego i sigurnost onih koji ovdje šeću, zastanu i požele zadržati pogled na lijevoj obali Drave.

Ovaj je potez uređen 2014., a vidikovac je bio prava atrakcija. Danas je mjesto za zaobilaženje, jer osim što razbijene staklene ploče djeluju nesigurno, kao da će vam se razlomiti na tisuće komadića pod nogama, ni pogled kroz nekoliko čitavih ne ulijeva povjerenje. Ugledat ćete samo sasušeno lišće stabla koje je izraslo ispod vidikovca.

Ova bi situacija, na koju u intervalima ukazujemo, bila već pomalo i smiješna da nije žalosna. Jer ignoriranjem problem neće nestati, već iz dana u dan biti sve veći i gori.

STARA VODOCENTRALA Gotovo dvije i pol godine ignoriraju popucala podna stakla na vidikovcu

HALO! ODRŽAVANJE! Ozbiljno su popucala podna stakla na vidikovcu kod stare vodocentrale

TRI MJESECA JE TREBALO Konačno su pregledali pukotine na vidikovcu kod stare vodocentrale

VIDIKOVAC NA ŠETNICI Opasno je i ozbiljno, vezni lim se odvaja od popucalih staklenih ploča

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Mobilia

GUŽVA U PJEŠAČKOJ ZONI Postalo je normalno ulaziti vozilima i parkirati u Blok centru 2

Ovako veliki broj automobila na nogostupima i između klupa za sjedenje mogu značiti samo da nema sankcija

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako još nije počela naplata parkiranja na parkiralištima i uz cestu na rukavcu Gundulićeve ulice koji spaja Zrinjevac s Ulicom Hrvatske Republike, prolaznici u pješačkoj zoni unutar Blok centra 2 više naprosto ne mogu živjeti od vozila koja ondje svakodnevno parkiraju nesavjesni vozači.

Naročito u prijepodnevnim satima, u pješačku zonu neprestano ulaze automobili različitih veličina i namjena (osobna vozila, laki dostavljači, pa čak i velika kombi vozila, a ponekad i kamiončići) i vozači ih ondje ostavljaju onoliko dugo koliko im se prohtije. A zašto i ne? U pješačkoj zoni se parkiranje ne naplaćuje, a kako ih nitko ne kažnjava jer čine prekršaje – bili bi blesavi da ne iskoriste blagodati takvog parkiranja u najužem središtu grada.

Prolaznici se redovito čude kako je moguće da baš nitko ne kontrolira tako veliki broj vozila na pješačkim površinama. Vozači su beskrupulozni, često puta uvlače automobile tik do klupa za sjedenje, između žardinijera sa zlenilom, rasvjetnih stupova i odmah do košara za otpatke. Dakle, u potpunosti uzurpiraju prostor i svu urbanu opremu koja je primarno namijenjena pjšacima u prolazu.

Bit će zanimljivo vidjeti koliko će dugo trebati da se jednako počnu ponašati na, primjerice, Trgu Ante Starčevića, a i obližnji Trg slobode su već načeli.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Mobilia

2 KM OD RECIKLAŽNOG DVORIŠTA Pustaru Tufek lagano, ali ozbiljno zatrpavaju smećem i šutom

Na divljem odlagalištu nema čega nema, hrpe samo rastu i sve ih je više

Objavljeno

.Dana

Objavio

Divlja odlagališta veliki su problem, a ona koja se povremeno i čiste jednostavno vremenom opet postaju mjesta na kojima pojedinci odlažu razni otpad. Najčešće je to građevinski otpad, šuta, stiropor, sve ono što bi trebalo završiti na odlagalištu građevinskog otpada, no iz nekog razloga završi na zabačenim mjestima.

Jedno od njih je i pustara Tufek nadomak Tenje s koje se pruža pogled na nekadašnji Poljoprivredni fakultet na Tenjskoj cesti. Iako je udaljena tek 2 km od reciklažnog dvorišta Jug, prepuna je raznog otpada. Odbačeni komadi namještaja, razne plastike, dječjih auto sjedalica, građevinskog otpada, kartona, stiropora…

Na ovaj problem ukazali smo prije nekoliko mjeseci, a građani koji se tamo zateknu tijekom šetnje kažu kako je situacija sada čak i gora, novo smeće se konstantno dovozi, a hrpe se proširuju.

Koliko god se trudili upozoravati na ovakve probleme, savjest pojedinaca nikako da proradi. A potrebno je samo odvesti se dva kilometra dalje i isto to smeće ostaviti tamo gdje mu je i mjesto.

PUSTARA TUFEK Nadomak reciklažnog dvorišta Jug 2 i Tenje raste divlje odlagalište otpada

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Analit

TVRĐAVICA I PODRAVLJE Od utorka više neće biti dozvoljena gradnja novih objekata

Nove građevinska dozvole izdavat će se tek nakon donošnje novih urbanističkih planova, do tada samo rekonstrukcije

Objavljeno

.Dana

Objavio

Pred gradskim će se vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća zakazanoj za utorak (6. listopada) naći Konačni prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Osijeka. Od značajnijih izmjena javnost, a posebno stanovnici Lijeve obale, svakako će pozdraviti dio koji se odnosi na gradnju na ovom području.

Naime, prema Oduci, do donošenja Urbanističkih planova (UPU IV – Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Tvrđavica i UPU V – Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Podravlje) ne dozvoljava se gradnja novih građevina. Dozvoljena je samo rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

  • Što se podrazumijeva kao dozvoljena rekonstrukcija?
  • obnova i zamjena dotrajalih i oštećenih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i uređenje unutarnjeg prostora u postojećim tlorisnim i visinskim veličinama, pri čemu se neuređeni prostor ili dio prostora ispod krova ne može prenamijeniti
  • dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) do najviše 6,00 m2 neto površine uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije
  • gradnja ili rekonstrukcija priključaka na sve sustave infrastrukture te ugradnja i rekonstrukcija svih vrsta instalacija

U Konačnom prijedlogu Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Osijeka propisane su smjernice za izradu UPU IV – Urbanistički plan uređenja dijela naselja Tvrđavica i UPU V – Urbanistički plan uređenja dijela naselja Podravlje. Prema smjernicama obvezno je očuvati zatečenu pretežito stambenu namjenu, unutar stambene namjene dopustiti samo izgradnja obiteljskih stambenih zgrada s najviše dvije stambene jedinice. Preporučuje se ograničenje izgradnje obiteljskih stambenih zgrada na najviše dvije nadzemne etaže, obvezno je planiranje prometnica većih profila s drvoredima, a najmanje 40% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno uz obvezu hortikulturnog uređenja predvrtova.

Skraćeno, eventualni investitori imaju vremena za predaju zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na području Tvrđavice i Podravlja do sjednice Gradskoga vijeća, 6. listopada 2026., odnosno do donošenja odluke kojom se ne dozvoljava nova gradnja. Svi koji do tada predaju dokumentaciju ući će u proceduru i u konačnici će moći ishoditi dozvole potrebne za gradnju. A svi koji zakasne, morat će čekati donošenje novih urbanističkih planova za Tvrđavicu i Podravlje.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

TENIS CENTAR Športski objekti više neće upravljati terenima u Perivoju, ide javni natječaj

Kompleks će biti povjeren na upravljanje na rok od 20 godina

Objavljeno

.Dana

Objavio

Teniskim terenima u Perivoju kralja Tomislava više neće upravljati Športski objekti i to nakon što se ova gradska tvrtka još u lipnju obratila Gradu Osijeku sa zamolbom da se sklopljeni Ugovor sporazumno raskine zbog specifičnosti upravljanja i održavanja objekta i nedostatka stručnog kadra za održavanje.

Tako će se pred gradskim vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća u utorak (6. listopada) naći Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog natječaja o povjeravanju na upravljanje sportske građevine Tenis centar Osijek. Predloženom Odlukom o raspisivanju javnog natječaja o povjeravanju na upravljanje sportske građevine Tenis centar „Osijek“ te Javnim natječajem, sportska građevina povjerit će se na upravljanje, na rok od 20 godina uz obvezu upravitelja da građevinom upravlja u skladu s njezinom sportskom namjenom, propisima i uvjetima utvrđenima javnim natječajem i ugovorom. Upravljanje ne podrazumijeva prijenos prava vlasništva niti drugog stvarnog prava na sportskoj građevini.

Neformalno se doznaje da je za upravljanje zainteresiran Igor Vekić, otac proslavljene osječke tenisačice Donne Vekić, koji već neko vrijeme ima razrađen projekt redefiniranja postojećeg sportskog kompleksa u Perivoju kralja Tomislava. Postoji mogućnost da bi, u skladu s propisima, bila uklonjena stara zgrada te da bi na južnom dijelu parcele bila izgrađena nova staklena dvorana s četiri teniska terena na tvrdoj podlozi. Postojeća tri terena bliža Iktusu, kao i trenutni teren broj 4, ostali bi na zemljanoj podlozi.

Pravo sudjelovanja u Javnom natječaju predviđeno je za sve pravne oblike koje dopušta Zakon o sportu, odnosno za sportske udruge, sportske saveze, sportske zajednice, obrte, ustanove i trgovačka društva registrirane za upravljanje sportskom građevinom. Budući upravitelj dužan je sportskom građevinom upravljati pažnjom dobrog gospodara, snositi režijske troškove i troškove tekućeg održavanja, osiguravati punu sportsku funkciju, urednost, sigurnost i očuvanje vrijednosti građevine, omogućavati provedbu Programa javnih potreba u sportu te sportsku građevinu osigurati kod osiguravajućeg društva. Upravitelj je dužan provoditi redovite i godišnje preglede građevine, redovito, tekuće i investicijsko održavanje te donositi godišnji Program upravljanja sportskom građevinom i dostavljati ga nadležnom upravnom tijelu Grada Osijeka na prethodnu pisanu suglasnost. 

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije