Pičvajz
SVI OSJEČKI POŽARI Zajedno plaćamo troškove intervencija vatrogasaca na privatnoj imovini
Svaki se požar može ugasiti ako gasitelji krenu na vrijeme, ali treba ulagati u vatrodojave
Osijek je u svojoj povijesti imao, nažalost, popriličan broj požara.
1911. gorjelo je i do temelja izgorjelo kino Royal-Viro.
Iste 1911. gorio je i paromlin Union u Gundulićevoj ulici. To je bio mega požar. Vatra je proždirala paromlin punih 8 dana, a požar je gasilo pola grada. Vatrogasci, vojska, radnici, građani. Svi su pokušavali obuzdati vatrenu neman, ali tek osmi dan požar se umorio i nakon što je izgorjelo sve što je bilo za izgorjeti požar je utihnuo.
1913. gorio je i Kraussov mlin i također do temelja izgorio. To je bio tada najveći mlin u Donjem gradu, ali nakon 7 dana vatrene stihije od mlina nije ostalo ništa.
U malo novijoj povijesti prisjetimo se požara koji se dogodio 1982. Jedna od najvećih robnih kuća u tadašnjoj Jugoslaviji, Emona Supermarket sa svojih 10.000 kvadrata prodajnog prostora i sa preko 300 uposlenih trgovaca krasila je današnji Trg slobode, a izgorjela je u samo jednom danu. Tog kobnog 9. ožujka 1982. Super je, dakle, nestao u plamenu. Bilo je tu svega. Od zakašnjele dojave, presušenih hidranata i nemogućnosti prilaska vatrogasnih vozila zbog kojih su onda i rezali različite barijere oko trga…
Super je gasilo više od 240 vatrogasaca iz cijele Slavonije, ali je izgorio do temelja. Potom je dvije godine trajalo čišćenje ruševina i izgradnja nove robne kuće krenula je već 1984., ali nikada više nije vratila stari sjaj i ugled.
Za vrijeme Domovinskog rata bilo je također nekoliko većih požara uslijed granatiranja. Pamtimo tako požar Hrvatskog narodnog kazališta 16. studenoga 1991. kad je zgrada pogođena s dvije zapaljive fosforne granate. Krov je u potpunosti izgorio, urušio se u gledalište zajedno s velikim kristalnim lusterom te potpuno uništio gledalište. Pozornica na koju je bio spušten metalni zastor ostala je gotovo netaknuta, pa su se i tih ratnih godina nastavile odvijati predstave – i publika i glumci bili su na pozornici!
1998. požar je zahvatio krovište Pravnog fakulteta, pa je potpuno izgorjelo potkrovlje, a niži katovi bili su poplavljeni od vode kojom se gasilo.
4.10.2023. Osijek je doživio, po intenzitetu vatre, gotovo najveći požar u svojoj povijesti. Požar je zahvatio tvornicu Drava International i njezin deponij otpadne plastike koji se rasprostirao na nekih 90.000 kvadrata. Ovaj požar izazvao je golemu materijalnu štetu unutar tvornice. Gorjela je plastika na deponiju. Procijena je bila da se na deponiju nalazilo oko 585.000 kubika nagomilane plastike. Temperatura preko 1000 stupnjeva koja se razvijala u središtu isisavala je i pepeo iz zemlje te ga ponovo spalila. Ovakav požar vatrogasci nazivaju Vatreni Đavo. Prilikom gašenja jedan vatrogasac upao je u šaht s otopljenom plastikom te se i danas oporavlja od zadobivenih ozljeda. U požaru je prvi puta korišten robot za gašenje jer se uslijed visoke temperature nije moglo prići epicentru požara. Dim koji se dizao u zrak vidio se čak na prostorima Bosne i Hercegovine, a štetnost plinova po zdravlje ljudi procjenjivat će se godinama.
Zadnji veći požar dogodio se 15. rujna ove godine kad je izgorio skladišni kompleks uz južu obilaznicu. Izgorjeli su skladišni i uredski prostori 20-tak tvrtki, materijalna šteta je velika, ali srećom nije bilo ljudskih žrtava.
Hrvatska je zemlja puna propisa i regulativa, ali kad se dogode ovakvi požari onda krene loptanje između institucija, a uglavnom nitko ne odgovara za nepostojanje nikakve vatrodojave i zaštite na izgorenim objektima. Zajednički svi građani kroz gradski proračun tako plaćaju intervencije vatrogasaca na gašenju privatne imovine. A vatrogasci kažu da se svaki požar pa čak i “Vatreni Đavo” može ugasiti ako se na vrijeme krene. U prvoj sekundi izbijanja svaki požar je samo mala iskra.
Foto: Grad Osijek
Kovinar
VIDIKOVAC Još su više popucale staklene ploče ispod kojih se vide sasušene grane stabla
Ako stanete na raspucanu ploču čini se kao da će vam se razlomiti pod nogama
Vidikovac kod stare vodocentrale na promenadi ispod Solarskog trga već je godinama zapušten i oronuo. Ispucale staklene ploče iz dana u dan izgledaju sve gore i sada više nije u pitanju samo estetika, nego i sigurnost onih koji ovdje šeću, zastanu i požele zadržati pogled na lijevoj obali Drave.
Ovaj je potez uređen 2014., a vidikovac je bio prava atrakcija. Danas je mjesto za zaobilaženje, jer osim što razbijene staklene ploče djeluju nesigurno, kao da će vam se razlomiti na tisuće komadića pod nogama, ni pogled kroz nekoliko čitavih ne ulijeva povjerenje. Ugledat ćete samo sasušeno lišće stabla koje je izraslo ispod vidikovca.




Ova bi situacija, na koju u intervalima ukazujemo, bila već pomalo i smiješna da nije žalosna. Jer ignoriranjem problem neće nestati, već iz dana u dan biti sve veći i gori.
STARA VODOCENTRALA Gotovo dvije i pol godine ignoriraju popucala podna stakla na vidikovcu
HALO! ODRŽAVANJE! Ozbiljno su popucala podna stakla na vidikovcu kod stare vodocentrale
TRI MJESECA JE TREBALO Konačno su pregledali pukotine na vidikovcu kod stare vodocentrale
VIDIKOVAC NA ŠETNICI Opasno je i ozbiljno, vezni lim se odvaja od popucalih staklenih ploča
Foto: Komarilos
Mobilia
GUŽVA U PJEŠAČKOJ ZONI Postalo je normalno ulaziti vozilima i parkirati u Blok centru 2
Ovako veliki broj automobila na nogostupima i između klupa za sjedenje mogu značiti samo da nema sankcija
Iako još nije počela naplata parkiranja na parkiralištima i uz cestu na rukavcu Gundulićeve ulice koji spaja Zrinjevac s Ulicom Hrvatske Republike, prolaznici u pješačkoj zoni unutar Blok centra 2 više naprosto ne mogu živjeti od vozila koja ondje svakodnevno parkiraju nesavjesni vozači.
Naročito u prijepodnevnim satima, u pješačku zonu neprestano ulaze automobili različitih veličina i namjena (osobna vozila, laki dostavljači, pa čak i velika kombi vozila, a ponekad i kamiončići) i vozači ih ondje ostavljaju onoliko dugo koliko im se prohtije. A zašto i ne? U pješačkoj zoni se parkiranje ne naplaćuje, a kako ih nitko ne kažnjava jer čine prekršaje – bili bi blesavi da ne iskoriste blagodati takvog parkiranja u najužem središtu grada.
Prolaznici se redovito čude kako je moguće da baš nitko ne kontrolira tako veliki broj vozila na pješačkim površinama. Vozači su beskrupulozni, često puta uvlače automobile tik do klupa za sjedenje, između žardinijera sa zlenilom, rasvjetnih stupova i odmah do košara za otpatke. Dakle, u potpunosti uzurpiraju prostor i svu urbanu opremu koja je primarno namijenjena pjšacima u prolazu.
Bit će zanimljivo vidjeti koliko će dugo trebati da se jednako počnu ponašati na, primjerice, Trgu Ante Starčevića, a i obližnji Trg slobode su već načeli.
Foto: Građani Komarilosi
Mobilia
2 KM OD RECIKLAŽNOG DVORIŠTA Pustaru Tufek lagano, ali ozbiljno zatrpavaju smećem i šutom
Na divljem odlagalištu nema čega nema, hrpe samo rastu i sve ih je više
Divlja odlagališta veliki su problem, a ona koja se povremeno i čiste jednostavno vremenom opet postaju mjesta na kojima pojedinci odlažu razni otpad. Najčešće je to građevinski otpad, šuta, stiropor, sve ono što bi trebalo završiti na odlagalištu građevinskog otpada, no iz nekog razloga završi na zabačenim mjestima.
Jedno od njih je i pustara Tufek nadomak Tenje s koje se pruža pogled na nekadašnji Poljoprivredni fakultet na Tenjskoj cesti. Iako je udaljena tek 2 km od reciklažnog dvorišta Jug, prepuna je raznog otpada. Odbačeni komadi namještaja, razne plastike, dječjih auto sjedalica, građevinskog otpada, kartona, stiropora…



Na ovaj problem ukazali smo prije nekoliko mjeseci, a građani koji se tamo zateknu tijekom šetnje kažu kako je situacija sada čak i gora, novo smeće se konstantno dovozi, a hrpe se proširuju.
Koliko god se trudili upozoravati na ovakve probleme, savjest pojedinaca nikako da proradi. A potrebno je samo odvesti se dva kilometra dalje i isto to smeće ostaviti tamo gdje mu je i mjesto.

PUSTARA TUFEK Nadomak reciklažnog dvorišta Jug 2 i Tenje raste divlje odlagalište otpada
Foto: Građani Komarilosi
Analit
TVRĐAVICA I PODRAVLJE Od utorka više neće biti dozvoljena gradnja novih objekata
Nove građevinska dozvole izdavat će se tek nakon donošnje novih urbanističkih planova, do tada samo rekonstrukcije
Pred gradskim će se vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća zakazanoj za utorak (6. listopada) naći Konačni prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Osijeka. Od značajnijih izmjena javnost, a posebno stanovnici Lijeve obale, svakako će pozdraviti dio koji se odnosi na gradnju na ovom području.
Naime, prema Oduci, do donošenja Urbanističkih planova (UPU IV – Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Tvrđavica i UPU V – Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Podravlje) ne dozvoljava se gradnja novih građevina. Dozvoljena je samo rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
- Što se podrazumijeva kao dozvoljena rekonstrukcija?
- obnova i zamjena dotrajalih i oštećenih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i uređenje unutarnjeg prostora u postojećim tlorisnim i visinskim veličinama, pri čemu se neuređeni prostor ili dio prostora ispod krova ne može prenamijeniti
- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) do najviše 6,00 m2 neto površine uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije
- gradnja ili rekonstrukcija priključaka na sve sustave infrastrukture te ugradnja i rekonstrukcija svih vrsta instalacija
U Konačnom prijedlogu Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Osijeka propisane su smjernice za izradu UPU IV – Urbanistički plan uređenja dijela naselja Tvrđavica i UPU V – Urbanistički plan uređenja dijela naselja Podravlje. Prema smjernicama obvezno je očuvati zatečenu pretežito stambenu namjenu, unutar stambene namjene dopustiti samo izgradnja obiteljskih stambenih zgrada s najviše dvije stambene jedinice. Preporučuje se ograničenje izgradnje obiteljskih stambenih zgrada na najviše dvije nadzemne etaže, obvezno je planiranje prometnica većih profila s drvoredima, a najmanje 40% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno uz obvezu hortikulturnog uređenja predvrtova.
Skraćeno, eventualni investitori imaju vremena za predaju zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na području Tvrđavice i Podravlja do sjednice Gradskoga vijeća, 6. listopada 2026., odnosno do donošenja odluke kojom se ne dozvoljava nova gradnja. Svi koji do tada predaju dokumentaciju ući će u proceduru i u konačnici će moći ishoditi dozvole potrebne za gradnju. A svi koji zakasne, morat će čekati donošenje novih urbanističkih planova za Tvrđavicu i Podravlje.
Foto: Komarilos
Analit
TENIS CENTAR Športski objekti više neće upravljati terenima u Perivoju, ide javni natječaj
Kompleks će biti povjeren na upravljanje na rok od 20 godina
Teniskim terenima u Perivoju kralja Tomislava više neće upravljati Športski objekti i to nakon što se ova gradska tvrtka još u lipnju obratila Gradu Osijeku sa zamolbom da se sklopljeni Ugovor sporazumno raskine zbog specifičnosti upravljanja i održavanja objekta i nedostatka stručnog kadra za održavanje.
Tako će se pred gradskim vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća u utorak (6. listopada) naći Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog natječaja o povjeravanju na upravljanje sportske građevine Tenis centar Osijek. Predloženom Odlukom o raspisivanju javnog natječaja o povjeravanju na upravljanje sportske građevine Tenis centar „Osijek“ te Javnim natječajem, sportska građevina povjerit će se na upravljanje, na rok od 20 godina uz obvezu upravitelja da građevinom upravlja u skladu s njezinom sportskom namjenom, propisima i uvjetima utvrđenima javnim natječajem i ugovorom. Upravljanje ne podrazumijeva prijenos prava vlasništva niti drugog stvarnog prava na sportskoj građevini.
Neformalno se doznaje da je za upravljanje zainteresiran Igor Vekić, otac proslavljene osječke tenisačice Donne Vekić, koji već neko vrijeme ima razrađen projekt redefiniranja postojećeg sportskog kompleksa u Perivoju kralja Tomislava. Postoji mogućnost da bi, u skladu s propisima, bila uklonjena stara zgrada te da bi na južnom dijelu parcele bila izgrađena nova staklena dvorana s četiri teniska terena na tvrdoj podlozi. Postojeća tri terena bliža Iktusu, kao i trenutni teren broj 4, ostali bi na zemljanoj podlozi.
Pravo sudjelovanja u Javnom natječaju predviđeno je za sve pravne oblike koje dopušta Zakon o sportu, odnosno za sportske udruge, sportske saveze, sportske zajednice, obrte, ustanove i trgovačka društva registrirane za upravljanje sportskom građevinom. Budući upravitelj dužan je sportskom građevinom upravljati pažnjom dobrog gospodara, snositi režijske troškove i troškove tekućeg održavanja, osiguravati punu sportsku funkciju, urednost, sigurnost i očuvanje vrijednosti građevine, omogućavati provedbu Programa javnih potreba u sportu te sportsku građevinu osigurati kod osiguravajućeg društva. Upravitelj je dužan provoditi redovite i godišnje preglede građevine, redovito, tekuće i investicijsko održavanje te donositi godišnji Program upravljanja sportskom građevinom i dostavljati ga nadležnom upravnom tijelu Grada Osijeka na prethodnu pisanu suglasnost.
Foto: Komarilos
-
Kožara2 dana od objaveDOBRO JE PROŠAO Sletio u zavoju, imao 2,74 promila, lakše je ozlijeđen, ali papreno kažnjen
-
SPEEDWAY2 dana od objaveRK OSIJEK – HRK GORICA 23:30 Nisu mogli zaustaviti maštovite protivnike u drugom dijelu
-
Šećerana1 dan od objaveNEMA MRDANJA Rekordno nizak vodostaj Drave od -210 cm zarobio plovila u Zimskoj luci
-
Kovinar1 dan od objaveNAŠA POSLA Nekada zelenu ogradu sad ozbiljno nagriza hrđa, zaboravili da ju treba održavati
-
SPEEDWAY23 sata od objaveGIMNASTIKA Kovtun na svjetskom prvenstvu pao u vježbama na konju s hvataljkama i preskoku
-
Svilana2 dana od objaveKUSTOS U GOSTIMA Galerija Kazamat donosi izložbu Petre Šabić: “Mjesta između”
-
Svilana22 sata od objaveDJEČJE KAZALIŠTE Premijera moderne Trnoružice s kojom će se moći poistovjetiti djevojčice
-
Kožara21 sat od objaveOPA! U kružnom se zabio u auto ispred sebe, napuhao 1,36 promila i ostao bez vozačke
-
Šećerana19 sati od objave11. SAJAM VINILA Pub kviz i Die Hausers, sutra PopRock Ekipa i makedonska rock povijest
-
Svilana55 minuta od objaveHKUD OSIJEK 1862. Na dvodnevnom folklornom kampu stotinjak mladih ljudi pjevalo i plesalo
