Connect with us

Svilana

PREMIJERA Kolumne… su uznemirujuća, tjeskobna, ali i zabavna, napeta i katarzična predstava

Redatelj Enes Vejzović: Kopanje po vlastitoj duši prava je snaga ovog teksta

Objavljeno

.Dana

Praizvedba teksta jednoga od najizvođenijih suvremenih hrvatskih dramatičara, Mate Matišića – Kolumne zaboravljene djece, u HNK-u u Osijeku, danas (petak, 17. travnja) u 20 sati, ujedno označava i redateljski debi Enesa Vejzovića pred osječkom publikom. S ansamblom osječkoga HNK-a već je surađivao 2020. na Čehovljevu Višnjiku, izvedenom u sklopu Osječkog ljeta kulture.

* Koliko činjenica da je riječ o praizvedbi utječe na odgovornost redatelja i mijenja vaš pristup u radu?
– Velika je čast i zadovoljstvo režirati praizvedbu Kolumni zaboravljene djece. Ponajprije, to je zasluga Duška Modrinića, ravnatelja Drame HNK-a u Osijeku. Prepoznao je važnost ovoga teksta, a s duge strane, bio je hrabar i meni povjerio redateljsku ulogu.

* Tekst je vrlo oštra kritika društva i njegovih devijacija. Što je vas osobno najviše „pogodilo“?
– Najviše me se dojmila Matina vještina, jednostavnost i neposrednost u oblikovanju dramskih slika. Njegove brutalno izravne dijaloge glumci su oživotvorili u predivno, ali i zastrašujuće scensko tkanje.

* Tekst je dio širega Matišićeva dramskoga univerzuma.Koliko ste uzimali u obzir kontekst?
– Predstavu smo radili tako da  ju može gledati svaki redoviti kazališni gledatelj, ali i netko tko nikada nije bio u kazalištu. Nije potrebno prethodno poznavanje lika i djela Mate Matišića da bi se razumjela radnja, karakteri i smisao Kolumni… Predstavu smo radili kao samostalno, autonomno djelo.

* Kako biste predstavu odredili žanrovski: kao socijalnu dramu, psihološki triler, nešto između?
– Žanrovska odrednica Kolumni… je nestalna i nepredvidiva. U jednom trenutku gledamo obiteljsku dramu, u drugom crnu komediju, u trećem gotički horor… Socijalna kritika važan je, ali ne i presudan čimbenik ove predstave. Duhovni  aspekt ovoga teksta smatram njegovom najvećom snagom. Progovaranje o sućuti na tako zanimljiv i originalan način rijetko susrećemo u dramskoj književnosti uopće.

* Koliko ste u radu s glumcima inzistirali na realizmu, a koliko na stilizaciji? Postoji li jasna granica ili ste ju namjerno blurali?
– Mislim da je realizam veliki neprijatelj kazališne umjetnosti. Odlazak u kazalište treba biti odlazak u jedan drukčiji, zanimljiviji, suparnički svijet. Svijet koji je„istinskiji“ od naše svakodnevne realnosti, a istodobno toliko nemoguć. U predstavi se poigravamo raznim glumačkim tehnikama i interpretativnim sredstvima. U našoj predstavi granica između zbilje i mašte nije zamagljena, ona ne postoji, srušena je.

* Jeste li kod moralno kompromitiranih likova/monstruma tražili empatiju ili ih ostavljate „hladnima“?
– Osnovna dramaturška linija Matišićeve drame Kolumne zaboravljene djece zapravo je konstrukt klasične grčke tragedije. Iz toga proizlazi da lica nisu crno-bijelo obojena. Kao u svakoj grčkoj tragediji, sva su lica u pravu, sva su zaslijepljena vlastitom tragikom i time unaprijed osuđena na bolnu preobrazbu.

* Mijenja li način komuniciranja s glumcima na probama činjenica da ste i sami glumac?
– Tijekom karijere imao sam priliku upoznati različite redateljske pristupe glumačkom biću. Neki su grubi, neki intelektualni, neki despotski, neki nesigurni…S glumcima sam radio onako kako bih želio da redatelji rade sa mnom: jednostavno, konkretno, direktno. Važna je međusobna suradnja, razmjena ideja, poštovanje osobnosti.

* Je li ovo najnelagodnija predstava u kojoj ste sudjelovali?
Kolumne… su svakako uznemirujuća, tjeskobna predstava, ali s druge strane zabavna, napeta i rekao bih katarzična.

* Gdje ste povukli granicu između istine i kazališne provokacije?
– Jasno nam je da ljudi ne žele čuti istinu, već samo potvrdu da je ono u što vjeruju- istina. Pitanje istine vječno je i nerješivo. Kolumne… su same po sebi kazališno provokativne, zato sam u suradnji s autorskim timom i ansamblom pokušao uprostoriti, otjelotvoriti upravo tu drskost. Bespoštedna kritika društva, ali i kopanje po vlastitoj duši prava je snaga ovog teksta.

* Ima li u ovoj predstavi nade ili je potpuno mračna? Postoji li scena za koju ste se pitali je li „previše“?
– Predstava je, dakako, estetski  mračna, ali i poziva gledatelja na osvještavanje vlastite sućuti. Biti svjestan tuđe boli, patnje i pomoći drugomu, zaštiti slabijega…To je ono što nas čini ljudima, a o tom govori ova predstava. Zatupljivanje publike banalnim, bezopasnim, neškodljivim predstavama – to je mračno.

* Što vam je najvažnije (u ovoj i bilo kojoj drugoj predstavi): da publika reagira, prepozna se ili preispita vlastite stavove? Može li kazalište danas uopće šokirati publiku? Može li išta promijeniti ili samo potvrđuje ono što već znamo?
– Pravo kazalište uznemiruje spokojne, a smiruje uznemirene. Mislim da će ova predstava izazivati različite reakcije i potpuno sam spreman na to. Važno je da te predstava na bilo koji način dirne, potakne na razmišljanje, izazove na raspravu. Kazalište koje nije srčano i hrabro, nije kazalište. Vidimo se 17. travnja u HNK-u u Osijeku. Sve vas srdačno pozdravljam.

Foto: Josip Grizbaher/za HNK u Osijeku (naslovna) i Kristijan Cimer/za HNK u Osijeku

Svilana

DJEČJE KAZALIŠTE Na programima prošle sezone imali su više od 40.000 gledatelja

Osvojili su i četiri strukovne nagrade na nacionalnom nivou

Objavljeno

.Dana

Objavio

U kazališnoj sezoni 2025./2026. u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića održano je 238 programa. Prema izvješću iz kazališta, u dvorani i na gostovanjima te festivalima odigrali su 205 predstava iz premijernog i repriznog programa, druga kazališta gostovala su s 13 predstava, aodržano je i 19 ostalih programa.

Na svim programima u protekloj godini bilo je 40.717 gledatelja. U Kazalištu su izvedene 173 predstave s 28.642 gledatelja, a na festivalima i gostovanjima izvedene su 33 predstave, a pogledalo ih je 5.891 gledatelj. Na gostovanjima drugih kazališta i ostalim programima bilo je 6.184 gledatelja.

Anica i Danica

Beebee

“Sezonu su obilježile zapažene koprodukcije i autorski projekti: „Zmaj” (r. Dražen Ferenčina) – upečatljiva ljetna koprodukcija s OLJK-om, HNK-om u Osijeku i Kulturnim centrom; poetična i vizualno očaravajuća predstava „Balonom iznad Kapadokije” autorica i redateljice Tamare Kučinović; „Mala Bee bee” prema tekstu i u režiji Maje Martinek – blagdanska miljenica publike koja je s 52 izvedbe bila najizvođeniji naslov sezone; „Anica i Danica” – svečana obnova klasika Marije Đuričkove u režiji Petronele Dušove, te vizualno raskošna koprodukcija s GK “Joza Ivakić” iz Vinkovaca „Mali princ” redatelja Dražena Ferenčine. Na kraju sezone izveli smo predstavu kojom ćemo započetni novu sezonu – kultni klasik Ivana Kušana “Lažeš Melita” u režiji Paola Tišljarića” – stoji u kazališnom izvješću.

Let iznad Kapadokije

Mali princ

Osvojili su i četiri strukovne nagrade – Gordan Marijanović proglašen je najboljim glumcem na 4. slavonskom KaFe-u za ulogu Vraga u dječjem mjuziklu Postolar i vrag, a predstava Balonom iznad Kapadokije trijumfirala je na 19. Festivalu Mali Marulić u Splitu osvojivši tri nagrade: Tamara Kučinović za najbolji originalni dramski tekst i najbolju režiju, a Gordan Marijanović za najbolju mušku ulogu.

Foto: Dječje kazalište Branka Mihaljevića

Nastavi čitati

Svilana

HNK Na početku nove kazališne sezone sve predstave po cijeni od 6 eura, a stiže i Stanac

Opet Maratonci, Grofica Marica, Gospodar muha, Pop-rock rapsodija, Dva u jedan i Dok zvijezde ne padnu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nova sezona HNK u Osijeku započinje opernom jednočinkom Stanac s kojom gostuje HNK u Zagrebu i manifestacijom Kazališni rujanski klik u kojoj će biti ponuđeno 6 najtraženijih predstava po cijeni ulaznice od 6 eura.

STANAC Jakov Gotovac, jedan od naših najvećih opernih skladatelja, pedesetih je godina prošlog stoljeća oživio Držićevu Novela od Stanca. Predstava igra u četvrtak, 3. rujna u 20 sati, pod dirigentskim vodstvom maestra Josipa Šege u režiji Hrvoja Korbara.

Lakovjerni seljak Stanac nađe se u renesansnom Dubrovniku usred pokladne noći i povjeruje u nemoguće. Prevaren od veselih maškara prerušenih u vile, proći će put od naivnog sna do buđenja uz pjesmu i smijeh!

DOK ZVIJEZDE NE PADNU Izvanredna i napeta drama Dok zvijezde ne padnu autorice Beth Steel u režiji Saše Broz donosi snažnu priču koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

POP-ROCK RAPSODIJA Koncert Pop-rock rapsodija u izvedbi solista, orkestra i benda Opere HNK-a u Osijeku pod dirigentskom palicom Mladena Tutavca donosi vrhunski doživljaj u kojem se spajaju strast rocka i elegancija klasike.

GOSPODAR MUHA Moćna i provokativna drama Gospodar muha, nastala prema kultnom romanu Williama Goldinga i u režiji Vanje Jovanovića donosi priču o skupini dječaka izgubljenih na pustom otoku i njihovom brzom poniranju u divljaštvo.

DVA U JEDAN Kaos, zamjene identiteta, muževi i žene koji se neplanirano pojavljuju, osoblje hotela stranog podrijetla koje ne vlada engleskim jezikom… Dva u jedan je hit vodvilj Raya Cooneyja u režiji Olje Đorđević u kojem naopako kreće sve što je moglo, po Murphyjevu zakonu.

GROFICA MARICA Raskošna i duhovita opereta Emmericha Kálmána, Grofica Marica u režiji Damira Lončara, već nakon prve izvedbe osvojila je publiku. Opernim ansamblom HNK-a u Osijeku ravna Vladimir Piskunov.

MARATONCI TRČE POČASNI KRUG Sjajna glumačka postava, vrhunski humor, britka satira, neodoljiva teatralnost… Maratonci trče počasni krug kultna je komedija Dušana Kovačevića, u režiji Olje Đorđević, koja je oduševila publiku, kako u matičnom kazalištu tako i na gostovanjima te ne prestaje puniti gledališta.

Foto: HNK u Zagebu i vizual

Nastavi čitati

Svilana

LAŽEŠ MELITA Imamo hit, sve počinje školskim zvonom, a Melita je opet sve izmislila!

Predstava zabavlja od prvog do posljednjeg trenutka

Objavljeno

.Dana

Objavio

Osječko Dječje kazalište Branka Mihaljevića je 9. srpnja zaključilo kazališnu sezonu premijerom predstave Lažeš, Melita prema romanu Ivana Kušana. Melita je 12-godišnja zagrebačka djevojčica, a predstava počinje školskim zvonom.

Prema press informaciji pristigloj iz kazališta:

U režiji Paola Tišljarića te u dramatizaciji Marijane Fumić, ovo je scensko čitanje zadržalo Kušanov humor, toplinu i razigranost.

Lažeš, Melita prenesena je na scenu s puno poštovanja prema izvorniku, uz suvremen ritam, vizualnu atraktivnost i svježinu. Uspješna sinergija režije, dramatizacije, scenografije, kostimografije, rasvjete, videoprojekcija, glazbe i izvrsno uigranoga glumačkoga ansambla nije mogla drukčije rezultirati, nego predstavom koja od prvoga do posljednjega trenutka zabavlja.

Okosnica scenografije Irene Kraljić velika je pomična drvena konstrukcija. Dominira pozornicom, ali i razdvaja i povezuje scenski prostor. Horizontalne drvene obloge vizualna su “barijera”, no s obzirom na to da propušta svjetlo, promjenom boje i intenziteta mijenja atmosferu radnje. Zbog transparentnosti scenografija ima dubinu, a prostor kontinuum (dio iza konstrukcije je kao neki drugi plan, supostoji, stalno je “prisutan”).

Jedna od najvećih kvaliteta Tišljarićeve režije dobar je ritam predstave i filmska dinamika. Brojni kratki prizori nižu se prirodno i bez naglih rezova. Prijelazi između scena gotovo su neprimjetni, tempo je konstantan pa kao da nema prekidan radnje ili promjene prostora. Odnosno, pokazao je da kazališna sredstva mogu polučiti efekte kao na filmu.

Kristina Kovačević kao Melita nosi najveći glumački teret, ali mu je pristupila s lakoćom i sigurno, svjesna i neizbježnih usporedbi s kultnom televizijskom adaptacijom i legendarnom interpretacijom naslovne junakinje. Umjesto imitacije, izgradila je svoju Melitu, razigranu, duhovitu, uvjerljivu i emocionalno iskrenu, pa je i lik svjež i autentičan.

Grgur Grgić kao Nenad publiku je osvojio dječačkom zaigranošću. Potpuno se prepustio komičnim situacijama i fizičkoj glumi. Gordan Marijanović još je jednom potvrdio izniman komičarski talent, oblikujući oca Branka kao toploga, pomalo nespretnoga i beskrajno simpatičnoga obiteljskog čovjeka.

Areta Ćurković u ulozi slikarice Ankice Poklepović bila je suptilna, odmjerena, ali izrazito upečatljiva, potvrdivši da za snažan scenski dojam ne trebaju nužno velike i nametljive geste.

Ivana Vukićević, Tena Milić Ljubić i Srđan Kovačević uvjerljivo su izgradili svoje likove koji su temelj Melitinih obiteljskih i prijateljskih odnosa, a predstava je time dobila potrebnu toplinu i prirodnost. Aleksandra Colnarić autoritativnom, ali nenametljivom interpretacijom profesorice Vadovec zaokružila je Melitin svijet.

Foto: Kristijan Cimer/za DK Branka Mihaljevića

Nastavi čitati

Svilana

Kultni klasik „Lažeš Melita“ premijerno u Dječjem kazalištu, požurite po svoje ulaznice!  

Ulaznice možete kupiti na blagajni Kazališta od 8 do 15 sati

Objavljeno

.Dana

Objavio

U Dječje kazalište Branka Mihaljevića stiže predstava koja dokazuje da je mašta apsolutno nepobjediva, a stvarnost… pa, malo precijenjena. Premijerom predstave „Lažeš Melita“ Dječje kazalište Branka Mihaljevića u velikom stilu zaključuje sezonu 2025./2026. i otvara vrata novoj sezoni 2026./2027.!

Premijera kultnog klasika Ivana Kušana  „Lažeš Melita“ u režiji Paola Tišljarića održat će se u četvrtak, 9. srpnja u 20 sati. Ulaznice možete kupiti na blagajni Kazališta od 8 do 15 sati, a zbog velikog zanimanja publike rezervacije nisu moguće. Ne brinite, jer ako ne ugrabite svoje za premijeru, „Lažeš Melita“ bit će predstava kojom će „malo“ kazalište započeti u rujnu svoju novu kazališnu sezonu.

Dramatizaciju nove predstave potpisuje Marijana Fumić, za scenografiju je zaslužna Irena Kraljić, kostime je osmislila Ana Mikulić, glazbenu podlogu Žarko Dragojević, video projekcije Miran Brautović, a rasvjetu Igor Elek.

Na sceni lažu i maštaju Kristina Kovačević, Ivana Vukićević, Gordan Marijanović, Grgur Grgić, Tena Milić Ljubić, Srđan Kovačević, Areta Ćurković i Aleksandra Colnarić.

Foto: Dječje kazalište (plakat predstave)

Nastavi čitati

Svilana

BREVIS Osječki vokalni ansambl 30 godina umjetničkog rada obilježava koncertom u Beču

Brevisice su izrasle u jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih ženskih zborova

Objavljeno

.Dana

Objavio

Vokalni ansambl Brevis održat će danas (nedjelja, 5. srpnja) u 19,30 sati svečani obljetnički koncert u glasovitoj Zlatnoj dvorani Musikvereina u Beču, jednom od najuglednijih svjetskih koncertnih prostora i simbolu europske glazbene baštine.

Ovim reprezentativnim nastupom Brevisice će zajedno s dirigenticom i umjetničkom ravnateljicom Antoanetom Radočaj-Jerković i pijanistom Davorom Dedićem obilježiti 30 godina kontinuiranoga umjetničkog djelovanja, tijekom kojih su Brevisice izrasle u jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih ženskih zborova, ostvarivši zapažene nastupe i priznanja na domaćoj i međunarodnoj glazbenoj sceni.

Program koncerta koncipiran je kao svojevrsna antologija hrvatske zborske glazbe 20. i 21. stoljeća te donosi presjek različitih skladateljskih poetika, stilskih usmjerenja i estetskih pristupa koji su obilježili razvoj hrvatske zborske umjetnosti.

Na pozornici Zlatne dvorane Musikvereina nastupit će više od sedamdeset izvođača. Ovisno o zahtjevima pojedinih skladbi, publika će imati priliku čuti različite izvođačke formacije, od manjih komornih sastava do velikoga ženskog zbora sastavljenog od sadašnjih i nekadašnjih članica Vokalnog ansambla Brevis. Takva koncepcija simbolično će povezati različite generacije pjevačica koje su tijekom trideset godina djelovanja oblikovale umjetnički identitet ansambla.

Svečani koncert u Beču predstavlja vrhunac obilježavanja 30. obljetnice Vokalnog ansambla Brevis te ujedno snažnu promociju hrvatske zborske umjetnosti, suvremenoga hrvatskog skladateljstva i bogate glazbene tradicije pred međunarodnom publikom u jednom od najznačajnijih europskih glazbenih središta.

Koncert se održava u sklopu festivala međunarodnog glazbenog festivala Summa Cum Laude.

Foto: Vokalni ansambl Brevis

Nastavi čitati

Najlaćarnije