Connect with us

Kovinar

GUŠENJE GRADA Na parceli od 10 metara širine nije realno ni normalno graditi četverokatnicu

Nitko više ne zida planska naselja nego sruše kuću i tu uguraju višekatnicu, a tek nas očekuje građevinski boom

Objavljeno

.Dana

Stanogradnja u gradu već je godinama na jako niskim razinama. Radi se o banalnoj arhitekturi, a rijetki su primjeri nove stambene arhitekture koja zaslužuje da se na nju obrati pozornost. To je tužno i žalosno, a većina će se arhitekata složiti da trenutnu situaciju pod hitno treba mijenjati ukoliko ne želimo uništiti grad.

– Na žalost, investitori u svojoj gramzivosti žele izvući maksimum na minimumu parcele, pa onda imamo rješenja kakvih smo svi svjesni. Ne gradimo stambena  naselje, već gradimo, odnosno „uguravamo“ zgrade na parcelama gdje su bile kuće. Vidimo svi Ružinu, Ilirsku, Dubrovačku… Vidimo problem s parkinzima, prometom, komunalnom infrastrukturom, a i dalje imamo isti Generalni urbanistički plan (GUP). Što više gradimo po takvom modelu, stanje će biti sve lošije – smatra poznati osječki arhitekt Bruno Rechner, dodajući kako je jedino rješenje izmjena GUP-a.

Također, smatra da je potrebno uvesti gradaciju i definirati što se na kojoj parceli može graditi te kolike su minimalne površine i fronte.

– Mi arhitekti smo i ranije o tome govorili, mnogi su se od te govorancije već i umorili i prestali. Ja o tome još uvijek pričam, jer naprosto mi nije svejedno kakav grad gradimo i ostavljamo iza sebe.

Objašnjava i da pod hitno treba promijeniti obrazac ponašanja u planiranju, jer ne možemo na svakoj parceli graditi zgrade maksimalne katnosti.

– Na parceli koja je 10 metara širine nije realno graditi četverokatnicu, to nisu normalna ponašanja u prostoru. A to sada radimo. Prije to ljudi nisu primjećivali jer je bilo sporadično, točkasto. Dogodilo se negdje. A sada, što je više izgradnje i sama javnost počinje biti nezadovoljna i pita se kako se to dozvoljava.

Tvrdi i da će biti još gore, jer je na snazi isti GUP.

– Mora se uvesti određena gradacija, jer ne može biti jednaka katnost na parceli od 5.000 ili 10.000 kvadrata. Ako se, primjerice, želi graditi prizemlje plus četiri kata zgrade, mora se definirati minimalna površina parcele. U situaciji smo da gradimo zgrade koje su potpuno poddimenzioniranih površina, bez ikakvog zelenila i normalnih orijentacija, zajedničkih površina, bez potencijalno dječjih igrališta, bez dovoljno parkirnih mjesta, orijentacije gdje jedno drugome praktički gledamo u stan ili preko nekih svjetlarnika u sredini zgrade – kaže i dodaje kako je riječ o sumanutim rješenjima u 21. stoljeću.

Bruno Rechner, arhitekt

Na žalost, već vidimo sve probleme takve stanogradnje, a ako se ovako nastavi, bit će sve gore i gore.

Ne možemo prepustiti da sve ide po nekoj inerciji, za to služi urbanizam i plan. Mi arhitekti imamo mogućnost vidjeti unaprijed što će se dogoditi ako se nešto izgradi.

Kako se u gradu u kratkom vremenu očekuje veliki građevinski boom vezan uz najavljene dolaske gospodarskih tvrtki i njihovih pogona u grad, kroz narednih bi se pet godina u Osijeku trebao značajno povećati i broj stanovnika. A to za sobom nosi i pitanje stambene izgradnje u uvjetima urbanističke nespremnosti.

– Ako ovako ostane, i dalje ćemo rušiti kuće i graditi višestambene zgrade na parcelama od 10 do 15 metara širine. Pogledajmo samo naselja koja su nastala prije 40 ili 50 godina kao Sjenjak, Vijenac Petrove Gore, Vijenac Ivana Meštrovića… To su slobodnostojeće zgrade koje imaju formu, zraka sa svih strana, zajedničke površine. Danas toga više nema, danas stalno negdje „uguravamo“. To se mora promijeniti jer ćemo zagušiti grad. Vrijeme je da se počnemo u arhitekturi natjecati tko će kvalitetnije, a ne nužno tko će veće i kvantitativno veće, jer od kvantitete mi građani nemamo baš puno. Što je arhitektura u određenom gradu/državi bolja, to će svima nama biti ugodnije za život – kaže Rechner.

Foto: Komarilos

Kovinar

RADIČEVIĆEVA Japanske crvenolisne šljive su se odlično primile, stabala je više nego prije

Prije rekonstrukcije ulice morali su izvaditi 47 stabala, sad imaju sedamdesetak novih

Objavljeno

.Dana

Objavio

Tek sadnjom novih mladih stabala japanske crvenolisne šljive u travnju ove godine zapravo je završena kompletna rekonstrukcija Ulice Branka Radičevića u Donjem gradu. Zbog temeljitosti i širine zahvata na izmjeni kompletne kanalizacijske i vodovodne mreže, te izgradnje nove ceste, parkirališta i kolnih prilaza, prije radova je bilo potrebno ukloniti postojećih 47 stabala, a kad je nakon nešto više od godinu dana posao bio gotov – trebalo je još pričekati travanj, odnosno optimalne uvjete za sadnju novih sedamdesetak mladica. I sad je sve onako kako je planirano.

Podsjećamo, bilo je predviđeno da radovi ovdje traju devet mjeseci, ali prošlo je i 13 mjeseci dok sve nije bilo gotovo. Neposredno nakon dovršetka najgrubljih radova stanovnici i svi ostali koji u ulici parkiraju su prolazili i dječje bolesti urbanog življenja, pa se sjećamo kako su praktički u desetak dana nakon otvorenja uspjeli kotačima automobila uništiti baš sve nove zelene otoke u ulici. Pokazalo se da mnogi ne znaju bočno parkirati, pa su kotačima razrovali i u blato pretvorili prostor predviđen za zelenilo. To je riješeno na način da su prilazi zelenim otocima zaštićeni čvrstim, masivnim i visokim metalnim ogradama unutar kojih su nakon nekog vremena posađena i tako zaštićena nova stabla.

Nadalje, bilo je i problema s parkirališnim mjestima na cesti u sjevernom dijelu ulice jer su neki stanovnici pristup novim parkinzima počeli ograđivati kantama za smeće kako bi si sačuvali privatna parkirališta, ali s vremenom je i to došlo na svoje.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

KRAJ JEDNE ERE Nema više terase nekada kultnog gradskog kafića “054” u Ribarskoj ulici

Nekada je ovdje bila tolika gužva da su konobari služili i goste koji su stajali i razgovarali na cesti

Objavljeno

.Dana

Objavio

Osamdesetih godina prošlog stoljeća Ribarska je ulica jedno vrijeme bila epicentar gradskih zbivanja, naročito ljeti. Logično je bilo u večernjim šetnjama Korzom (Kapucinskom ulicom) skretati u Šamačku, pa Lučkim prilazom pokraj nekadašnje Kafeterije hotela Osijek i promenadom do Ribarske gdje su gotovo cijelu ulicu u najboljim danima zauzimali stajaći gosti kafića 054. Pa tako u krug.

Kafić je dobio ime prema tadašnjem poštanskom broju Osijeka (54000), odnosno prema pozivnom telefonskom broju – 054. Prvih godina ovdje su svi željeli biti viđeni, a konobari su doslovce služili i goste koji su stajali na ulici, pa su svoja pića držali u rukama i razgovarali.

No, već devedesetih godina, nakon Domovinskog rata, došlo je do promjene navika mladeži i do promjene matrice dnevnog i večernjeg izlaska. Uz Dravu, na prilazima Dravi i u užem gradskom središtu pojavile su se nove ugostiteljske terase s modernijim pristupima gostima, pa je 054 doživio nagli pad posjećenosti i onda je godinama životario na rubu isplativosti (barem ako je bilo suditi prema broju gostiju i popunjenosti terase).

Kafić koji je svojedobno pokrenuo trend otvaranja ugostiteljskih objekata i montiranja ugostiteljskih terasa cijelom dužinom Ribarske – od prije nekog je vremena  trajno zatvoren, a odnedavno je demonntirana i njegova velika tresa.

Ribarska je u međuvremenu dodatno uređena i ozelenjena, ali to nije vratilo posjetitelje na terase, barem ne u onom broju kako to pamtimo iz osamdesetih. Ovdje se u svako doba dana i večeri uvijek može naći slobodnog mjesta čak i za veća društva, pa je logično da nema posla za sve ugostitelje. U tom kontekstu, 054 je prvi platio glavom. Prvi došao i prvi otišao.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

OŠ JAGODE TRUHELKE Uručen ugovor izvođaču koji će graditi novu dvoranu i 8 novih učionica

Školska zgrada iz 1883. bit će proširena za 2.000 kvadratnih metara

Objavljeno

.Dana

Objavio

Predstavnik tvrtke Projekt gradnja danas je preuzeo ugovor za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Jagode Truhelke vrijedan 5,45 milijuna eura za proširenje škole za 2.000 četvornih metara.

– Škola će dobiti novu sportsku dvoranu i 8 učionica s pripadajućim kabinetima i sanitarnim čvorovima. Proširit ćemo tako školsku zgradu koja je izgrađena 1883., a dobit će i dizalo za osobe s invaliditetom, sunčanu elektranu i dizalice topline – rekao je prilikom uručenja ugovora gradonačelnik Ivan Radić.

Dodao je da je Truhelka jedna od devet škola u gradu gdje djeca pohađaju nastavu u dvije smjene, a ovako će krenuti u jednosmjensku nastavu.

Član Uprave Projektgradnje, Antonio Bukić istaknuo je da je rok za izvođenje radova 16 mjeseci te da počinju odmah. Osim proširenja zgrade, rekao je da će raditi i na vanjskim sportskim igralištima.

Pedagoginja OŠ Jagode Truhelke, Ana Vukojević, objasnila je kako školu pohađa 430 učenika u 22 razredna odjela.

– Radimo u dvije smjene, a uz redovnu, izbornu, dopunsku i dodatnu nastavu učenicima nudimo i tridesetak izvannastavnih aktivnosti. Rekonstrukcija će nam omogućiti rad u jednoj smjeni. To nam je strateški važno i u kontekstu pripreme za model cjelodnevne škole. Dograđeni prostori omogućit će nam fleksibilniju organizaciju rasporeda sati gdje učenje, izvannastavne aktivnosti i druženje se mogu provoditi u kontinuitetu – rekla je Vukojević.

A Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća i predstavnik GČ Donji grad, kazao je kako je OŠ Jagode Truhelke jedna od najstarijih škola u Osijeku.

– Dogradnja će donijeti benefite za nastavnike, učenike i obitelji. Ovdje u okolici se gradi dosta novih zgrada, pa će uskoro u školi biti i novih učenika. Također i sportski klubovi će moći koristiti novu sportsku dvoranu, a bit će na raspolaganju i za rekreaciju sugrađana.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

SPAS OD VRUĆINA Osječanima je najdraža Kopika, ljubitelji Drave hlade se na Želji i Pampasu

Ovo bi moglo biti jedno od najtoplijih ljeta, pa od jutra do večeri treba što više biti uz vodu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Visoke temperature zadnjih su dana Osječane usmjerile na Copacabanu. Obnovljeni bazenski kompleks, sustavi prskalica za hlađenje na sunčalištima uz bazene za najmlađe i ogromni tobogan primarno privlače obitelji s djecom, ali u velikom broju građani se i dalje hlade na Dravi.

Dok je pijesak na Kopiki i dalje mnogima prvi i najdraži izbor za bijeg od ljetnih vrućina, ima i onih koji su vjerni kupalištu Željo kod željezničkog mosta i Pampasu, ali grupe odraslih kupača opušteno uživaju i u Donjem gradu uz obaloutvrdu kod Trga Nikole Tesle, pa i kod kompe.

Za one koji ne vole gužve tu je još i otok u Podravlju s kojeg puca pogled na donjogradsku šetnicu, a koji je zbog niskog vodostaja Drave ove godine iznimno velike površine.

Ako je suditi prema meteo najavama, ovo će ljeto biti jedno od toplijih. Zbog toga je potrebno, od jutra do večeri, što više vremena provoditi u blizini vode. Lakše je i osvježava. A u Osijeku stvarno imamo veliki izbor pozicija za osvježenje.

Foto i video: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

PJEŠAČKA ZONA Trgom slobode zabranjeno voziti bicikle i romobile, no neki to i dalje čine

Čak se ni dostavljači ne pridržavaju dozvoljenog vremenskog okvira od ponoći do 10 sati

Objavljeno

.Dana

Objavio

Sredinom kolovoza prošle godine Trg slobode postao je pješačka zona. Jedanaest mjeseci kasnije mnogima se čini da znakovi zabrane odvijanja prometa ovom „pješačkom površinom“ stoje samo za ukras. Jer, na žalost, većina ih se ne pridržava.

Još uvijek ovdje možete vidjeti bicikliste i romobiliste koji ne silaze sa svojih vozila. Ima i onih savjesnih koji ih guraju cijelom dužinom Trga, oni koji voze polako i paze na pješake (iako su i tako u prekršaju) te oni koji projure pored vas kao da su na trkalištu. S druge strane, ni dostavljači se ne pridržavaju vremenskog okvira u kojima je dozvoljeno da s vozilima ulaze na Trg. Iako bi se dostava trebala odvijati između ponoći i 10 sati, nerijetko i u podne možemo vidjeti dostavna vozila kako prolaze pješačkom zonom.

Nerijetko se dostava obavlja izvan dozvoljenog vremena

Biciklisti i dalje voze Trgom unatoč znakovima zabrane

Neki polako, neki brzo – bez obzira na brzinu, ako ste na biciklu u prekršaju ste

Na sreću, mnogi pravila poštuju

Cijeli Trg neki prijeđu – gurajući bicikl

I dok je površina Trga kod „jedra“ slobodna i široka, te „podnosi“ i bicikliste i romobiliste, Prolaz Vanje Radauša, te nogostup između Supera i dječjeg igrališta OS prostor je na kojem je uvijek gužva. Što zbog velikog broja prolaznika, što zbog djece koja trčkaraju. I taj dio najviše zabrinjava roditelje i pješake.

Godinu dana je trebalo da se odreagira na peticiju koju su zabrinuti roditelji odaslali nadležnim institucijama. Kada je 12. kolovoza 2025. Trg slobode postao pješačka zona, mnogima je laknulo. Na žalost, čini se da je zabrana prometa na klimavim nogama. Baš kao i ovaj znak na ulazu na Trg iz Ulice Hrvatske Republike.

KONAČNO Trg slobode postao je prava pješačka zona, nema više ni bicikala ni romobila!

PJEŠAČKA ZONA NA TRGU SLOBODE Ovdje biciklisti voze brzo i često nalijeću na djecu u igri

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije