Connect with us

Kovinar

GUŠENJE GRADA Na parceli od 10 metara širine nije realno ni normalno graditi četverokatnicu

Nitko više ne zida planska naselja nego sruše kuću i tu uguraju višekatnicu, a tek nas očekuje građevinski boom

Objavljeno

.Dana

Stanogradnja u gradu već je godinama na jako niskim razinama. Radi se o banalnoj arhitekturi, a rijetki su primjeri nove stambene arhitekture koja zaslužuje da se na nju obrati pozornost. To je tužno i žalosno, a većina će se arhitekata složiti da trenutnu situaciju pod hitno treba mijenjati ukoliko ne želimo uništiti grad.

– Na žalost, investitori u svojoj gramzivosti žele izvući maksimum na minimumu parcele, pa onda imamo rješenja kakvih smo svi svjesni. Ne gradimo stambena  naselje, već gradimo, odnosno „uguravamo“ zgrade na parcelama gdje su bile kuće. Vidimo svi Ružinu, Ilirsku, Dubrovačku… Vidimo problem s parkinzima, prometom, komunalnom infrastrukturom, a i dalje imamo isti Generalni urbanistički plan (GUP). Što više gradimo po takvom modelu, stanje će biti sve lošije – smatra poznati osječki arhitekt Bruno Rechner, dodajući kako je jedino rješenje izmjena GUP-a.

Također, smatra da je potrebno uvesti gradaciju i definirati što se na kojoj parceli može graditi te kolike su minimalne površine i fronte.

– Mi arhitekti smo i ranije o tome govorili, mnogi su se od te govorancije već i umorili i prestali. Ja o tome još uvijek pričam, jer naprosto mi nije svejedno kakav grad gradimo i ostavljamo iza sebe.

Objašnjava i da pod hitno treba promijeniti obrazac ponašanja u planiranju, jer ne možemo na svakoj parceli graditi zgrade maksimalne katnosti.

– Na parceli koja je 10 metara širine nije realno graditi četverokatnicu, to nisu normalna ponašanja u prostoru. A to sada radimo. Prije to ljudi nisu primjećivali jer je bilo sporadično, točkasto. Dogodilo se negdje. A sada, što je više izgradnje i sama javnost počinje biti nezadovoljna i pita se kako se to dozvoljava.

Tvrdi i da će biti još gore, jer je na snazi isti GUP.

– Mora se uvesti određena gradacija, jer ne može biti jednaka katnost na parceli od 5.000 ili 10.000 kvadrata. Ako se, primjerice, želi graditi prizemlje plus četiri kata zgrade, mora se definirati minimalna površina parcele. U situaciji smo da gradimo zgrade koje su potpuno poddimenzioniranih površina, bez ikakvog zelenila i normalnih orijentacija, zajedničkih površina, bez potencijalno dječjih igrališta, bez dovoljno parkirnih mjesta, orijentacije gdje jedno drugome praktički gledamo u stan ili preko nekih svjetlarnika u sredini zgrade – kaže i dodaje kako je riječ o sumanutim rješenjima u 21. stoljeću.

Bruno Rechner, arhitekt

Na žalost, već vidimo sve probleme takve stanogradnje, a ako se ovako nastavi, bit će sve gore i gore.

Ne možemo prepustiti da sve ide po nekoj inerciji, za to služi urbanizam i plan. Mi arhitekti imamo mogućnost vidjeti unaprijed što će se dogoditi ako se nešto izgradi.

Kako se u gradu u kratkom vremenu očekuje veliki građevinski boom vezan uz najavljene dolaske gospodarskih tvrtki i njihovih pogona u grad, kroz narednih bi se pet godina u Osijeku trebao značajno povećati i broj stanovnika. A to za sobom nosi i pitanje stambene izgradnje u uvjetima urbanističke nespremnosti.

– Ako ovako ostane, i dalje ćemo rušiti kuće i graditi višestambene zgrade na parcelama od 10 do 15 metara širine. Pogledajmo samo naselja koja su nastala prije 40 ili 50 godina kao Sjenjak, Vijenac Petrove Gore, Vijenac Ivana Meštrovića… To su slobodnostojeće zgrade koje imaju formu, zraka sa svih strana, zajedničke površine. Danas toga više nema, danas stalno negdje „uguravamo“. To se mora promijeniti jer ćemo zagušiti grad. Vrijeme je da se počnemo u arhitekturi natjecati tko će kvalitetnije, a ne nužno tko će veće i kvantitativno veće, jer od kvantitete mi građani nemamo baš puno. Što je arhitektura u određenom gradu/državi bolja, to će svima nama biti ugodnije za život – kaže Rechner.

Foto: Komarilos

Kovinar

STARA PRIČA Opet čupaju prečke ograde na malom vidikovcu na donjogradskoj promenadi

Šipke su izbijene vjerojatno jakim udarcem nogom

Objavljeno

.Dana

Objavio

Priča koja se iznova ponavlja i nikako da završi. Prečke na ogradi kod vidikovca na donjogradskoj promenadi (točno između cestovnog i željezničkog mosta) netko sustavno uništava. Nekoliko njih opet je izbijeno iz ležišta, pa je samim tim i njihova sigurnosna funkcija umanjena.

Vjerojatno pod okriljem mraka netko ovdje dolazi na zabavu. Jakim udarcima nogom izbija šipke i na taj se način rješava očito skupljene negativne energije. Možda bi bilo bolje da ju usmjeri u neki društveno-koristan rad, a ne u uništavanje gradske urbane opreme.

MOŽE SE! BRAVO! Postavljene prečke na ogradi na dijelu Promenade kod cestovnog mosta

PROMENADA Nedostaju prečke na dijelu ograde šetnice između cestovnog i željezničkog mosta

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

SJENJAK Nije lijepo vidjeti dasku za glačanje u travi i madrac naslonjen na zgradu

Teško je povjerovati da bi netko za dvije ovakve stvari naručio kontejner za glomazni otpad

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nimalo lijep prizor na Sjenjaku. Na zelenoj površini ispred jednog ulaza netko je odložio madrac, dasku za glačanje i veliku kartonsku kutiju. Ako i očekuje kontejner za glomazni otpad, isti je trebao odložiti na jednom mjestu. Ili možda je, ali ga je netko razvukao po površini ispred zgrade. I tako je daska za glačanje završila odbačena u travi, kao i veliki komad kartona, dok madrac naslonjen na zgradu čeka da ga netko odnese.

S druge strane, madrac i daska za glačanje nisu baš nešto što se ne može staviti u automobil i prevesti do jednog od reciklažnih dvorišta. No na žalost, mnogima je i dalje jednostavnije iznijeti svoje viškove na ulici i nadati se da će ih netko pokupiti.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kovinar

ZELENO POLJE Igralište uz OŠ Ljudevita Gaja puno je smeća, opušaka i boca, izgleda grozno

Roditelji se povremeno skupe pa sami počiste smeće, ali sada im je prekipjelo

Objavljeno

.Dana

Objavio

Dječje igralište u Krstovoj ulici,  neposredno uz ogradu OŠ Ljudevita Gaja, u hladovini je i daleko od prometa, no svojim izgledom odbija i djecu i roditelje. Skromno opremljeno starim, metalnim spravama trebalo bi biti mjesto okupljanja mališana sa Zelenog polja, no u posljednje ga vrijeme rijetko tko posjećuje.

Naša se djeca ne mogu igrati u parku od velike količine smeća, opušaka, stakla, pivskih boca i kašeta… Djeca ovdje nisu sigurna. Nekolicina nas roditelja se skupi, pa pokupimo smeće, no sada nam je već prekipjelo jer bi to mogli svakodnevno iznova raditi – napisala je jedna očajna mama koja ne zna kako stati na kraj ovom problemu.

Tko i kada baca smeće po igralištu teško će se otkriti, no zaista je žalosno da se jedno malo, lokalno dječje igralište izbjegava zbog nemara pojedinaca. Jer dovesti dijete da se igra u okruženju s porazbacanim staklenim pivskim bocama, praznim kutijama cigareta i ostalim ambalažnim otpacima nije baš nešto što roditelje veseli.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Nastavi čitati

Čušpajz

SRAMOTA! Ovo je uzelo maha, sada kidaju antistres podlogu na ionako uništenom Ivaninom trgu

Trg na Vijencu Ivana Meštrovića posvećen je 13-godišnjoj Ivani Vujić, prvoj civilnoj žrtvi Domovinskog rata

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako se već godinama raspada, devastacija Ivaninog trga na Vijencu Ivana Meštrovića posljednjih je dana uzela maha. Iz obijesti, neznanja, bahatosti ili tko zna čega djeca/mladež krenuli su s kidanjem antistres podloge kojom je dio trga i inventara obložen.

Sugrađanin javlja kako je stanovnike Vijenca u petak ujutro dočekao do sada neviđeni prizor:

– Devastaciju Ivaninog trga svakodnevno provode neodgovorna djeca, sama ili pod nadzorom roditelja. Ovo od jutros je do sada nezabilježeno. Nadam se da postoji način kako objasniti roditeljima i djeci da Ivanin trg nije dječje igralište. Komunalni redari bi tu trebali imati neku ulogu?! – ističe sugrađanin koji je fotodokumentirao stanje trga.

Na fotografijama je vidljivo kako je netko kidao antistres podlogu, na velikom dijelu inventara sada je gotovo i nema, a komadi te podloge završili su odbačeni po cijelom trgu. Ovo je sramota svih građana, ne samo delinkvenata koji sustavno uništavaju gradsku imovinu. Jer ako se ovako odnosimo i dozvoljavamo da Trg (koji nosi ime prve civilne žrtve Domovinskoga rata i podsjeća nas na veliku tragediju), izgleda kao najzapuštenija zabit, onda nam nema spasa.

IVANIN TRG Nekada centralno mjesto druženja stanovnika Vijenca hitno treba obnoviti

ZAPUŠTENO Ivanin trg na Vijencu već duže nije mjesto za druženje, već za izbjegavanje 

IVANIN TRG Sve je po starom, i dalje se raspada zapušteni, nekad lijepi trg na Vijencu

Doslovce se raspada četiri godine star, ali vrlo zapušten Ivanin trg na Vijencu

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kovinar

BESPLATNA OAZA Rupa će biti jedino mjesto u centru na kojem se neće naplaćivati parkiranje

Parkinzi kod KBC-a su u prvoj zoni, osobe s invaliditetom nemaju povlaštene karte već označena mjesta

Objavljeno

.Dana

Objavio

Rupa kod Hotela Osijek od sredine će rujna biti jedino mjesto u samom centru grada na kojem se neće naplaćivati parkiranje. Za pretpostaviti je kakav će „krkljanac“ tamo biti od 0 do 24 sata, no iako u Gradu nisu sretni zbog toga, nema zakonske mogućnosti da se na tom prostoru uvede naplata.

– Parkiralište u rupi do daljnjeg će biti besplatno, jer ta čestica nije u gradskom vlasništvu i još uvijek traje sudski postupak. To ima svojih prednosti, ali i nedostataka, no trenutno po pitanju toga ništa ne možemo napraviti – naglasio je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

No napravilo se po pitanju drugih stvari, pa je tako nakon javnog savjetovanja odlučeno da područje oko Kliničkog bolničkog centra Osijek bude u prvoj, a ne nultoj zoni. Naime, građane je naviše brinula činjenica što je parkiranje u nultoj zoni ograničeno na tri sata, dok čekanje na preglede u bolnici zna potrajati i po nekoliko sati pa bi se u tom slučaju mnogi našli u nezgodnoj situaciji.

Iako je bilo inicijativa za povlaštene parkirne karte za osobe s invaliditetom, one nisu prihvaćene jer Osijek već sada ima više od 5% propisanih označenih parkirališnih mjesta na kojima se mogu parkirati isključivo osobe s invaliditetom koje posjeduju važeću Europsku parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.

– Mi po zonama i kumulativno već sada imamo više od 5% takvih mjesta. Vjerujem da će osobe koje imaju važeću kartu naći bez problema slobodno posebno obilježeno mjesto, s naglaskom da ta mjesta nisu u sustavu naplate – poručio je Vulin.

 Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije