C.Dananect with us

Kovinar

IT CENTAR Priprema, pozor, sad – kreće iznajmljivanje vjerojatno najboljih ureda u gradu

Sve je novo, moderno i vrhunski opremljeno, a imaju i fenomenalan pogled

Objavljeno

.Dana

Objavljen je (subota, 15. ožujka) Natječaj za najam preostalih uredskih prostora u novoj zgradi IT Poslovnog centra. Natječaj je objavljen u dnevnim novinama, a dokumentaciji je moguće pristupiti i na web stranici Grada Osijeka te putem poveznice na stranici tvrtke OS Centar koja upravlja IT Parkom u Gackoj ulici. Riječ je o novim, modernim, prozračnim i vrhunski opremljenim uredima u zgradi koja polako postaje poslovno središte novih industrija u Osijeku.

Uredi su raspoređeni na dvije etaže s pogledom na istočni i južni dio grada. Fasadni dio je od poda do stropa određen velikim prozorima, pa su radni prostori prepuni svjetlosti. Svi su raspoređeni oko modernih čajnih kuhinja te zona za susrete i razmjenu ideja. Zgrada ima reprezentativna dizala, suvremene toalete, dobro organizirane i označene interne smjerove kretanja te u svakom pojedinom prostoru priključke na potrebnu poslovnu infrastrukturu. Korisnici svoje urede mogu koristiti 24 sata dnevno svakoga dana u tjednu, a ulaz u zgradu je pod kontrolom suvremenog digitalnog sustava.

Direktor Alen Vukašinović

– Svi koji žele dodatne informacije vezane uz karakteristike prostora ili žele osobno doći i vidjeti prostore u ponudi mogu se slobodno javiti. Kontakte mogu pronaći na našoj internetskoj stranici i ja sam ovdje na raspolaganju za dodatne informacije bilo koje vrste. Tvrtka OS Centar je u funkciji pružanja logističkih usluga svima koji ovdje vide budućnost svog posla. Trudimo se asistirati u svakom segmentu kako bi se naši stanari mogli što bolje smjestiti, što udobnije raditi i kako bi mogli što modernije predstavljati svoj posao i radne rezultate prema svojim klijentima – kaže Alen Vukašinović, direktor OS Centra.

Inače, u zgradi IT Parka od kraja prošle godine vrlo živahno funkcionira veliki sustav konferencijskih dvorana u kojima se sve češće odvijaju važni poslovni događaji, prezentacije, susreti i edukacije. A od prije nekoliko tjedana u prizemlju je otvorena i velika kafeterija u kojoj se redovito susreću poslovni ljudi čiji se radni fokusi vrte oko novih tehnologija.

Foto: OS Centar

Kovinar

POPUT FLIPERA Po dvoje na električnim romobilima brzo voze u suprotnom smjeru, lagani kaos

Klinci su opasni za sebe i druge, uglavnom ne poznaju prometne propise i imaju slušalice u ušima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Slika prva. Gradska tržnica, subota prijepodne, vrijeme kad je oko štandova i u okolnim ulicama najviše prolaznika, automobila, biciklista i, naravno, djece na romobilima. Dvije, otprilike petnaestogodišnje djevojčice, na jednom električnom romobilu voze se cestom na Trgu Ljudevita Gaja neposredno uz zgradu Gradske tržnice. Promet se ovdje odvija u jednom smjeru, od zapada prema istoku, a njih dvije opušteno po sredini ceste šibaju u suprotnom smjeru. Povremeno se zbunjeno zaustave ispred automobila koji im dolaze u susret, pa ova prva koja upravlja treba sekundu ili dvije kako bi odlučila hoće li se automobilu skloniti u lijevo ili u desno. Dojam je čak i da dvoji treba li se uopće micati i propuštati automobile. Neki vozači im nervozno potrube, a nekima nije teško otvoriti prozor i uputiti čak i pokoju prostu riječ. No, cure ne silaze s ceste i dalje furaju u suprotnom smjeru

Slika druga. Ulica kralja Zvonimira, utorak kasnije poslijepodne. Na južnom obodu Parka kralja Petra Krešimira IV je asfaltirana staza na kojoj je jasno označena pješačka i biciklistička traka. Dvojica klinaca od trinaest ili četrnaest godina starosti voze se na jednom električnom romobilu, ozbiljno jure i iz zabave voze slalom između pješaka. Oni kojima dolaze u susret ih uglavnom vide pa se malo i pomaknu kako bi ih propustili jer primjećuju da voze prebrzo, ali oni pješaci kojima dečki na romobilu dolaze s leđa naglo se i neugodno trgnu od iznenađenja kad ovi projure pokraj njih. Obojica klinaca imaju slušalice u ušima i ne osvrću se na povremene povike. Dapače, dojam je da pojure i brže.

STOTINE PRIMJERA Takvih je primjera u gradu na stotine, u svako doba dana u svakom kvartu. Jureći na romobilima djeca krše sve moguće sigurnosne i prometne propise. Voze bez kaciga, voze prebrzo, voze po pješačkim stazama i cestama, često idu u suprotnom smjeru, zbog slušalica ne čuju zvukove iz okoline, izlijeću na pješačkim prijelazima, ne osvrću se, ne prilagođavaju vožnju uvjetima u prometu i vjerojatno uopće ne poznaju prometne propise. Opasni su za sebe i druge.

ALARMANTNI PODACI Prošloga tjedna u Zagrebu su predstavljeni alarmantni podaci s Klinike za dječje bolesti o brzom porastu teških ozljeda kod djece i adolescenata uslijed padova s električnih romobila. Tom je prilikom istaknuto da su te ozljede znatno ozbiljnije od drugih ozljeda koje nastaju u prometu, da je broj ozljeđenih iz mjeseca u mjesec sve veći, da su najčešće ozljede trbušnih organa, prijelomi kostiju i teške traume glave te da je prosječna dob ozljeđenih 14 godina. Uobičajeni su prijelomi kralježaka i lica, a vrlo česti su i jaki potresi mozga.

JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM Okupljeni liječnici istaknuli su da je broj takvih ozljeda gotovo utrostručen i da su u velikoj većini prometnih nesreća u kojoj su sudjelovala djeca ta ista djeca zapravo skrivila te prometne nesreće. Obraćanje javnosti završeno je konstatacijom da je riječ o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu i apelom roditeljima da djeci ne kupuju električne romobile.

NEPREDVIDIVI SU S jedne strane, petnaestogodišnji klinci imaju pravo biti penaestogodišnji klinci, uživati u ljetu, vozikati se romobilima i koristiti popularan prijevoz kako bi što prije stigli tamo kamo idu. Ali s druge strane, oni su u prometu nepredvidivi poput fliperskih kuglica, načinom i stilom vožnje, odnosno nesvjesni da u prometu postoje pravila – povećavaju stupanj ugroze svih sudionika u prometu.

PROPISI, KAZNE I RODITELJI Prije apela roditeljima da ne kupuju električne romobile trebalo bi razmotriti najmanje dvije stvari. Jedna je činjenica da bi u osnovne škole trebalo vratiti prometne aktivnosti na kojima djeca uče prometne propise i stvaraju praktičnu sliku o svom sudjelovanju u prometu, kao pješaci, biciklisti ili u ovom slučaju kao romobilisti. A druga je činjenica da bi trebalo aktivnije poraditi na provođenju postojećih prometnih propisa, pa učestalije zaustavljati i kažnjavati maloljetne kamikaze na romobilima. Kako bi te kazne uglavnom plaćali roditelji, to bi vjerojatno bio puno učinkovitiji način da ih se aktivira razmišljati o kaosu koji njihova djeca rade na električnim jurilicama. I to bi vjerojatno postiglo veći efekt od ovoga koji se postiže ljubaznom zamolbom da odustanu od kupnje romobila. Jer svakodnevna praksa pokazuje da od toga teško odustaju.

Foto: Freepik

Nastavi čitati

Kovinar

REJTING ŠKOLA Osječka III. gimnazija je na 31. mjestu najboljih u državi, lani je bila 21.

Od četiri naše škole s gimnazijskim programima, dvije su skočile, a dvije snažno pale na državnoj rang listi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Ljeto je i upisi u sljedeću školsku godinu su uglavnom iza nas, pa je to možda i najbolje vrijeme za prisjećanje na rejting naših osječkih gimnazija. Naime, na rang listi najboljih gimnazija koje je Jutarnji list preuzeo iz Školskog e-Rudnika, službene baze podataka Ministarstva znanosti i obrazovanja, najbolje plasirana osječka gimnazija je III. gimnazija koja se nalazi na 31. mjestu, kamo je dospjela nakon što je godinu dana ranije bila rangirana na 21. mjestu.

Na listi su 152 škole s gimnazijskim programima te škole koje nude i strukovne i gimnazijske programe (ali su kod njih iskazani samo uspjesi gimnazijskih programa). Uglavnom, rang je izračunat temeljem uspjeha učenika na maturi iz hrvatskog i engleskog jezika i matematike na višoj razini (A). Na listi je ukupno 235 škola.

Na prvom mjestu je zagrebačka XV. gimnazija s prosječnom ocjenom 4,39, na drugom je splitska III. gimnazija s prosječnom ocjenom 4,32, a na trećem mjestu je zagrebačka Prirodoslovna škola Vladimir Prelog s prosječnom ocjenom 4,30.

Naša III. gimnazija je, dakle, na 31. mjestu s prosječnom ocjenom 3,81. A od 4. do tog 31. mjesta ispred nas je čak 11 zagrebačkih škola, dvije iz Čakovca, zatim iz Karlovca, Zadra, Šibenika, Pule, Rijeke, Varaždina, Kutine, Slavonskog Broda, Splita, Velike Gorice, Metkovića, Makarske, Krapine, Vinkovaca i Đakova (koje s nama dijeli 31. mjesto, ali su bolje plasirani jer su u zadnjih godinu dana skočili za desetak mjesta dok smo mi padali).

Nadalje, osječka II. gimnazija je na 95. mjestu s prosječnom ocjenom od 3,39 i u zadnjih godinu dana je napredovala sa 122. mjesta, a osječka I. gimnazija se nalazi na 177. mjestu s prosječnom ocjenom od 3,06 i na tu je poziciju pala s prošlogodišnjeg 133. mjesta. Od osječkih škola tu je još na 200. mjestu Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija s prosječnom ocjenom od 2,96 koja je znatno napredovala s prošlogodišnjeg 230. mjesta.

To je, dakle, ogledna pozicija naše aktualne srednjoškolske scene. Vrijedi pri tome podsjetiti da je naša III. gimnazija jedina gimnazija na svijetu koja je dala dva nobelovca – pohađali su je Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. I to je zapravo istovremeno najprostodušniji i najkonkretniji komentar stanja u kojemu se nalazimo. Eventualno još treba pridodati konstataciju kako možda još uvijek nije kasno.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

KUHA SE OPET Ukop drži da je za neispravan krematorij odgovoran Dimnjak, ali i SDP

Priopćenjem na priopćenje, uglavnom se slažu tko je kriv što krematorij ne radi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Prošloga je tjedna najprije direktor Ukopa, Vedran Novokmet na sjednici Gradskoga vijeća objasnio zašto krematorij trenutno opet ne radi, isključujući upravu Ukopa iz te odgovornosti i prebacujući odgovornost na bivšu upravu i bivšega gradonačelnika. Onda je SDP priopćenjem objasnio okolnosti u kojima je krematorij pušten u rad početkom 2021. I danas je onda direktor Ukopa novim priopćenjem lopticu vratio SDP-u.

KUHA SE Iz SDP-a kažu da je za neispravnost krematorija odgovoran dimnjačarski koncesionar

TREĆA SREĆA Izgorjela su 2 zamjenska dimnjaka na krematoriju, konačno je naručen originalni

Ukratko, i jedni i drugi se slažu oko uloge Dimnjaka, koncesionara za dimnjačarske poslove, ali u pokušajima međusobnog političkog nadigravanja valjda se sada traži tko bi konačno mogao izvući veću korist – oni koji su krematorij sagradili i pustili u rad prije više od četiri godine ili oni koji ga već dvije godine popravljaju. No, i u jednom i u drugom slučaju i dalje čekamo odgovor koji zanima građane, tko će i hoće li nadoknaditi štetu onima koji zbog zastoja osječkog krematorija za uslugu kremacije u zagrebačkom krematoriju plaćaju 600 eura više.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

NEMA KOMARACA Kad ne bockaju onda se to podrazumijeva, a čim se pojavi prvi onda je drama

U najljepšem dijelu godine uživamo u dvorištima i parkovima, ali porast vodostaja aktivirat će ličinke

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kao što je to kod nas uobičajeno, kad nema komaraca onda se nitko ni ne sjeća da ih je ikada bilo. Odnosno, kad se u kombinaciji pravodobno provedenih tretmana protiv komaraca, sušnih razdoblja i niskog vodostaja dogodi da u najljepšem dijelu godine možemo uživati u dvorištima, parkovima, na kupalištima i šetalištima uz Dravu – onda ispada da se to i podrazumijeva i da nitko i nije očekivao ništa manje od toga.

S druge strane, kad se negdje na promenadi pojave prva tri/četiri komarca i kad eventualno stignu bocnuti prvog rolera, šetača ili trkača, onda već sutra ujutro kreće više ili manje ujednačeno talambasanje kako opet ništa nije učinjeno, kako ništa nismo naučili iz prethodnih sezona, kako se novci troše na bezvezne tretmane, kako avioni koji zaprašuju nedovoljno nisko lete, kako zapravo ništa i ne zaprašuju a previše koštaju, kako zaprašivači koji vozilima djeluju sa zemlje nikada nisu prošli kroz vašu ulicu, kako je to zapravo sve rezultat jedne opće nesposobnosti… i tako dalje, ponekad čak i do bijesa i najava osobnih obračuna.

Na sreću, ove godine nemamo takvih problema. Još početkom travnja najavljeni su i odrađeni prvi tretmani protiv komaraca i neki od njih popraćeni su klasičnom nevjericom i sprdnjom na društvenim mrežama, ali zagazili smo duboko u ljeto i komaraca doista nema. Ipak, treba voditi računa kako smo po tom pitanju uvijek na korak do drame koja može započeti već večeras ili sutra. Vodostaj Drave kod Osijeka je u srijedu rano ujutro (01:00 sati) bio -130, već u podne skočio je na -105, a u 20:00 sati izmjereno je -69. Zatim četvrtak, u 1:00 sati bio je -44, u 12:00 je već skočio na -2, a onda je u 20:00 sati već izmjereno 23 u plusu. Konačno, danas (petak, 11.7.2025.) u 01:00 sati vodostaj je bio na 36, a u 12:00 sati već je dosegnuo 53 centimetra. To znači da je Drava u zadnja nešto više od dva dana narasla za 183 centimetra.

Svi koji žive u Osijeku znaju da rast vodostaja aktivira ličinke komaraca, naročito ako prethodnim tretmanima nisu temeljito uništene. No, koliko god tretmani bili učinkoviti uvijek se na prostorima uz vodu prilikom rasta vodostaja ima što aktivirati. Dakle, za očekivati je da će se početi pojavljivati i prvi komarci. No, svakako je ohrabrujuće što ih ne dočekujemo onako razjareni i razjedinjeni kao kad uobičajeno tražimo krivce za njihovu brojnost. Komarci su, to znamo, naši sugrađani. Ali ove godine smo ih izgleda stvarno na vrijeme zbombali, pa valjda neće biti drame.

(Na glavnoj fotografiji: Tretmani pravodobnog zaprašivanja očito su postigli rezultate)

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Izborni čušpajz

FILIPOVICA Zahvaljujući budućoj cesti od 370 metara naselje se konačno povezuje s gradom

Za koji dan kreće gradnja produžetka Bistričke ulice i cijeli je kvart dočekao ulazak u 21. stoljeće

Objavljeno

.Dana

Objavio

Stanovnici naselja Filipovica desetljećima čekaju rješenje prometnog problema zbog kojega još uvijek do svoje matične Gradske četvrti Industrijska četvrt, ukoliko idu automobilima, moraju dolaziti obilaznim putem kroz Industrijsku zonu uz Ulicu sv. L. B. Mandića. U vrijeme prometnih gužvi to su ogromni izazovi i veliki gubici vremena jer da bi, primjerice, došli do središta svoje četvrti moraju praktički obići pola grada i pri tome skoro polovicu tog puta ići u suprotnom smjeru od odredišta.

Kad je svojedobno građena Južna obilaznica (danas Obilaznica 106. brigade ZNG RH) naprosto je presječena Bistrička ulica, tadašnja i buduća prometna žila kucavica koja je naselje Filipovica povezivala s Bosutskim naseljem, pa preko Vinkovačke i sa središtem grada. Na istom mjestu, preko Bistričke, ali ispod obilaznice prolazi i željeznička pruga pa je na tom mjestu uređen samo pješački prijelaz (nešto dalje, također na Bistričkoj ali u dijelu Bosutskog naselja još je jedan prijelaz preko željezničke pruge, cestovni i s novom signalizacijom) i to su, ukratko, razlozi zbog kojih je ulica presječena i zbog kojih je kvart dugoročno bio odvojen od grada.

Pogled iz Bistričke iz Filipovice

Kad Bistričkom do pruge dolazite od Bosutskog naselja grafit na nogostupu jasno upućuje na Filipovicu

Danas, dakle, postoje dvije Bistričke ulice. Prva je na Bosutskom naselju i vodi do ispod vijadukta kojim prolazi obilaznica i ondje, neposredno prije pruge, je izgrađen kružni tok kako biste se automobilom vratili natrag. A druga Bistrička je unutar naselja Filipovica, također vodi do obilaznice gdje također neposredno prije pružnog prijelaza postoji kružni tok kako bi se automobilom mogli vraćati natrag.

Gradski vijećnik Mato Lukić nedavno je na sjednici Gradskog vijeća aktualizirao problematiku spajanja Bistričke ulice i konačnog povezivanja Filipovice s gradom. Tom smo prilikom saznali kako je u pitanju samo 370 metara spojne ceste koja će u nastavku Bistričke od Filipovice prolaziti ispod obilaznice te jednim dijelom ići paralelno s njom da bi se povezala na prometnu infrastrukturu kompleksa u kojem danas, između ostalih, posluje Lidl na Ulici sv. L. B. Mandića i konačno da će se taj pravac nastaviti izlaskom na Mandićevu kod benzinske postaje Tifon. U međuvremenu je provedena javna nabava za taj projekt, vrijednost ceste je 986.000 eura i ovih dana će odabrani izvođač biti uveden u posao.

Živopisno je ispod obilaznice, parkirana vozila su zaštićena od sunca, ali i od tuče

Tako će konačno biti riješena prometna agonija koja zapravo traje od sedamdesetih godina prošloga stoljeća. A kad smo već kod povijesti, možda je važno znati da se na području današnje Filipovice, dokazano, život odvijao u razdoblju od 4800. do 4500. godine prije Krista (sopotska kultura mlađeg kamenog doba) – taj podatak stoji na tabli koja označava arheološki lokalitet Hermanov vinograd, odmah uz kružni tok na Bistričkoj. Nakon svih tih godina, dakle, Filipovica opet postaje dio grada.

Kružni tok za povratak na Bosutsko

Obratite pozornost na stanje infrastrukture odvodnje oborinskih voda s obilaznice

Iz Bistričke u Bistričku trenutno se može samo pješice ili biciklom

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije