Sugrađani koji se u prolazima između štandova na osječkoj Glavnoj tržnici redovito oči u oči susreću s biciklistima – dali su si truda i fotodokumentirali određene situacije kako argumentirali da je problem sve učestaliji.

U obrazloženju koje smo dobili uz fotografije između ostaloga stoji:

” Iako tržnica predstavlja mjesto susreta, kupovine i svakodnevnog života građana, sve češće svjedočimo situacijama koje ugrožavaju sigurnost pješaka. Naime, pojedinci bez obzira na gužvu i prisutnost starijih osoba, djece i drugih kupaca, voze bicikle kroz uske prolaze između štandova. Takvo ponašanje ne samo da stvara nelagodu, već predstavlja i realnu opasnost od ozljeda. Tržnica nije prometnica, već prostor namijenjen pješacima, te bi takva pravila trebala biti jasno definirana i dosljedno provođena.”

Doista, koliko god to zvučalo nepotrebno možda je, kao što predlažu pošiljatelji fotografija, potrebno postaviti jasne i vidljive znakove zabrane vožnje biciklima unutar prostora tržnice. Također, sugeriraju i pojačanu prisutnost prometnih redara u danima kad je na piji najveća gužva. Kako bi odmah mogli djelovati. Jer ovo treba iskorijeniti.

Foto: Građani Komarilosi

Već otprilike dva tjedna traju intenzivni radovi popravljanja velikih ulegnuća, kratera i rupa na S-cesti koja spaja Retfalu s gospodarskom zonom na Ulici sv. L. B. Mandića. Kolnik je bio u takvom stanju da su mnogi vozači dva puta promislili prije nego što su kretali na vožnju jer je svaki prolazak značio potencijalnu štetu za ovjes automobila.

Do danas su radnici s operativom stigli već gotovo do zgrade Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, što bi značilo da su odradili oko dvije trećine posla. Zbog njihovih je aktivnosti promet na dijelu ceste i dalje reguliran preko jedne prometne trake uz pomoć semafora.

Popravak obavljaju profesionalno, ali u okvirima budžeta. Vidljivo je kako iskapaju ozbiljne količine raspucalog asfalta i na tim mjestima navlače novi asfaltni pokrov. Sad se vidi da cesta više nije sastavljena od rupe na rupi, ali vozači već komentiraju kako je to sad zapravo zakrpa na zakrpi. Nije lijepo, ali je funkcionalno.

RUPA NA RUPI Na S-cestu možemo voditi turiste da vide kako u realnom vremenu propada asfalt

MOŽE SE! BRAVO! Započelo ozbiljno krpanje asfalta na S-cesti, sanirana već gotovo trećina

Foto i video: Komarilos

Svojedobno je bilo normalno dodavanje azbesta u građevinske materijale, a kod nas su bile najpoznatije azbestne ploče koje su se koristile za pokrivanje krovova. No, kad se azbestna prašina i vlakna nađu u zraku, mogu nepovoljno utjecati na okoliš i zdravlje.

Stoga je, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, azbestni otpad uvršten na popis posebnih kategorija otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja.

Propisane su jasne obveze za vlasnike građevine i za izvođače radova na građevini koja sadrži azbest. Ukratko, potrebno je “osigurati izdvajanje azbesta iz građevine na način da se spriječi raznošenje azbestnih vlakana i čestica, prašine i komada koji sadrže azbest”.

Također, precizirano je kako su dužni “pripremiti izdvojeni azbestni otpad za prijevoz na način da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i razlijevanje tekućeg azbestnog otpada korištenjem zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad, omatanjem odgovarajućom folijom ili na drugi odgovarajući način”.

Građani koji su fotografirali stare azbestne ploče na mjestu srušene zgrade u Strossmayerovoj kod Spara, kažu kako to tako ondje stoji već najmanje dva tjedna. Vidi se, dakle, da azbestne ploče nisu u spremnicima, nisu u torbama za šutu niti su ovijene folijama, već samo stoje odbačene na zemljištu (doduše, sortirane su) i pretpostvka je kako se tamo mrve. Dakle, sve naopako.

Inače, otpad koji sadrži azbest mora se odlagati na posebno predviđenim plohama, odnosno kazetama, na odlagalištima otpada. Radi se o iznimno otrovnom otpadu i u najmanju je ruku neodgovorno dva tjedna držati ovakvu hrpu otrova potpuno otvorenu praktički na nekoliko metara od nogostupa, postaje javnog prijevoza, terase kafića i parkirališta trgovačkog centra.

Foto: Građani Komarilosi

Prošlo je manje od 24 sata od kad je jučer iz Ukopa stiglo priopćenje kako je iz primjene povučen novi Cjenik grobne naknade i kako će, odlukom gradonačelnika, pristupiti provjeri metodologije po kojoj su utvrđene upravo stornirane cijene – a na njihovoj je internetskoj stranici već objavljena uputa građanima koji imaju pravo na povrat novca jer su u međuvremenu platili prema pristiglim uplatnicama.

Dojam je da će novac krenuti vraćati već sutra, pa svi koji čekaju svoj novac mogu vjerojatno odmah krenuti kontaktirati tvrtku radi povrata.

Za sve dodatne informacije o povratu otvorili su telefone: 031/250-192 i 031/272-655 te e-mail adresu ggn@ukop-osijek.hr. Dodatno, za korisnike koji su uplatu godišnje naknade obavili u Pogrebnom uredu (Prolaz Josipa Leovića 11) ili na blagajni Grada Osijeka u Pothodniku (Trg Ante Starčevića) predvidjeli su i telefon 031/638-555.

Novac koji su građani uplatili nalazi se na računu Ukopa i vjerojatno će biti vraćan prema redoslijedu uplata i ovisno o načinu uplate, pa će zbog toga u nekim slučajevima eventualno biti potrebne konzultacije s onima koji su uplatili.

Može se dogoditi da će vam novac biti na računu s kojeg ste plaćali već u roku od dan ili dva, pa možda nećete ni morati tvrtku kontaktirati telefonski ili mailom. No, na raspolaganju vam je i ta mogućnost.

UKOP POPUSTIO Obustavljena primjena novog Cjenika, onima koji su platili novac će biti vraćen

GROBNA NAKNADA Stižu uplatnice po novom Cjeniku, građani prijavljuju znatna poskupljenja

Foto: Komarilos

Nešto poslije 11,30 sati u ponedjeljak, na odjelu delikatesa u velikoj samoposluzi nedavno otvorenoj na zapadnom izlazu iz Retfale prema Višnjevcu, dvojica muškaraca kupuju pečenu piletinu i glasno komentiraju kako je zbilja povoljna ponuda akcijske mortadele s pistacijama za 7,5 eura po kilogramu.

Treći kupac nekoliko metara dalje razgleda ponudu u rashladnim vitrinama i kad je vidio da su ova dvojica preuzeli svoje pakete s piletinom krene i sam prema delikatesnom pultu. Neko vrijeme ondje stoji proučavajući izložene nareske dok djelatnica nekoliko metara dalje nešto slaže na pomoćnom stolu. Potom žena stane naspram njega na unutrašnjoj strani pulta i kupac joj kaže kako bi htio 20 dkg te akcijske mortadele s pistacijama.

– Ne radimo – kaže žena i gura po površini pulta nekakav stalak na kojemu je istaknuta tekstualna poruka. – Upravo mi je završila smjena.

– U redu, u redu – kaže kupac. – Pričekat ću onda vašu kolegicu.

– Nema kolegice – odgovori mu ona.

– Mislim na kolegicu iz nove smjene – kaže kupac. – Pa će mi ona narezati.

– Nema nikoga u sljedećoj smjeni. Ne radimo više. Evo, lijepo vam tu piše – pokazuje prodavačica na stalak s informacijom na kojemu doista piše da je odjel delikatesa zatvoren.

Kupac kratko proučava informaciju na stalku koji mu je stavila pred oči i nastavlja:

– Pa dobro, nije valjda da vi meni sad nećete narezati tih 20 dkg salame?

– Nažalost, ne mogu. Smjena je gotova, sve mi je u pranju, ne stignem – odgovori prodavačica i dalje stoji uz pult iako ne namjerava narednu minutu ili dvije potrošiti na posluživanje.

Kupac se okrene na peti i ode. To je najgore što se može dogoditi u maloprodajnom objektu. Da se kupac odluči doći baš vama, da u moru maloprodajnih ponuda odabere baš vašu, da se zaputi do vaše prodavaonice, tamo parkira, uđe, razgleda ponudu, odluči se za točno određenu robu i da ga onda otpilite poput klinca koji još nije svladao abecedu. A upravo se to dogodilo.

Kasnije, na blagajni, dvojica kupaca komentiraju tu situaciju. Jedan od njih potuži se i blagajnici. No, ona samo odmahuje glavom kao da je to normalno i kaže: “Nemamo radnika” te nastavi kako će se odjel delikatesa opet otvoriti kad se ovi vrate ili kad dođu novi radnici, nije baš bilo razgovijetno.

Doista, vani, ispred prodavaonice, stoji veliki i uočljivi natpis kako traže radnike. Mesare, prodavače, voditelje… Dakle, ima posla za one koji žele raditi. Ako žele.

Foto: Freepik