Kovinar
OBJAŠNJENJE Vijećnici Možemo tumače da su i oni za gradnju nove promenade, uz neke izmjene
Fokusirani su na kratke dionice Neptun i Stadion, a ne na dionicu nasipa Višnjevac Osijek
Osječki gradski vijećnici političke platforme Možemo – Katarina Kruhonja i Boris Kiš pismeno su se obratili redakciji Komarilosa „Zahtjevom za ispravkom objavljene informacije“, odnosno prethodno objavljenoga članka „ŠUMA U GLAVAMA Gdje bismo bili danas da smo se bunili protiv mosta, obilaznice i Sjenjaka“ o kojemu građani već danima raspravljaju na društvenim mrežama. Njihov „Ispravak“ donosimo u cijelosti:
„U članku pod naslovom “ŠUMA U GLAVAMA; Gdje bismo bili danas da smo se bunili protiv mosta, obilaznice ili Sjenjaka”, objavljenom dana 12. lipnja 2025. godine na internetskom portalu Komarilos iznesene su netočne, nepotpune i neprovjerene informacije vezane za inicijativu građana i vijećnika političke platforme Možemo! pod nazivom STOP BETONIZACIJI – ZA ZELENI PAMPAS – ZA DRAVU KOJA ŽIVI.
Navedena inicijativa traži novelaciju (djelomičnu izmjenu) zahvata “Uređenje obaloutvrde na d.o. rijeke Drave od rkm 22+300 do rkm 23+300 i nasipa Višnjevac Osijek, Osječko-baranjska županija” na kratkim dionicama Neptun i Stadion koje uključuju dio obale poznat kao Pampas. Ne odnosi se na dionicu nasipa Višnjevac Osijek.
Inicijativa nije protiv uređenja tog dijela desne obale Drave i njenog povezivanja s postojećom šetnicom. Naprotiv! Zalažemo se za uređenje obale i uskog priobalnog pojasa ali bez nepotrebne i štetne betonizacije.
Dakle, podržavamo da se osigura stabilnost obale i zaštiti od erozije, da se otvori pješački prilaz obali, napravi pješačka staza i spoji s postojećom šetnicom, uredi vidikovac/prostor za odmor i rekreaciju i osigura pristup za porinuće brodica. Svi navedeni zahvati trebaju biti izvedeni sa što manje intervencija i to prikladnim krajobrazno hidrotehničkim zahvatima.
Umjesto betona se uvodi kombinirani sustav prirodnih i poluprirodnih materijala u svrhu čuvanja prirodnog krajobraza, smanjenja stupnja betonizacije i povećanja funkcionalne, estetske i ekološke vrijednosti prostora uz rijeku Dravu. Time bi građani i gosti Osijeka umjesto vruće betonske zone koje se iz zdravstvenih razloga mora kloniti (od 854 europska grada Osijek ima najveću stopu smrtnosti od klimatskih promjena, The Lancet 2023.) dobili bismo ugodno, osvježavajuće mjesto za odmor, rekreaciju i povezivanje s prirodom. Za Osječane Pampas ima baš takvu tradiciju koju valja sačuvati i njegovati.
Peticija STOP BETONIZACIJI – ZA ZELENI PAMPAS ima više od 1000 potpisa, koja pokazuje kakav Pampas građani žele.
Zahvat koji tražimo novelacijom projekta je doprinos RAZVOJU koji je održiv, ekološki osjetljiv i pridonosi otpornosti na klimatske promjene što su sadašnji standardi ugrađeni u strateške dokumente, smjernice i direktive EU i HR i Grada Osijeka, a Hrvatske vode su uključene u veliki međunarodni projekt Drava LIVE.
Usporavanje projekta radi takvog temeljnog preokreta prema održivom razvoju koji pridonosi otpornosti na klimatske promjeni je najmanje što bismo svi trebali prihvatiti, No, valja znati da se to moglo izbjeći da su Hrvatske vode i Grad Osijek reagirali kada su brojni građani, neke građanske inicijative, stručnjaci i vijećnici MOŽEMO! na javnoj raspravi projekta 2022. predlagali isto.
Živimo u vremenu brzih klimatskih promjena koje već utječu na naš život. Prilagodba i otpornost jako ovise o društvenoj povezanosti, povjerenju i solidarnosti. Zato ne želimo da uređenje obale Pampasa postane mjesto razdora i polarizacije u našoj zajednici, nego mjesto dijaloga koji vodi zajedničkom tlu i okupljajućoj viziji. Pozivamo Hrvatske vode, Grad Osijek i gradonačelnika, predstavnike OBŽ, građanskih inicijativa, struke, građane i novinare na skori dijaloški forum koji pripremamo.“
Foto: Komarilos
Kovinar
SVAKA ČAST! Netko je doručkovao na klupi, a ambalažu ostavio kao izložbeni primjerak
Navike pojedinaca jednostavno nas nekada ostave bez teksta
U Prolazu Vanje Radauša, u samom centru grada, nekoliko je klupa na kojima prolaznici mogu predahnuti. Iako su uz klupe postavljeni koševi za otpatke, mnogi zapravo ne znaju čemu oni služe.
Tako je netko fino pojeo svoj doručak/užinu, smotao papir od peciva i zajedno sa čašicom popijenog jogurta ostavio na klupi. Čak i da nema koša u blizini, osnove bontona nam nalažu da smeće ne ostavljamo za sobom, već ga pokupimo i bacimo u najbliži koš.

Par metara niže – ista islika. Fino smo popapali čips, pa vrećicu bacili na tlo. A papirnatu od peciva ostavili na klupi. A koš je par koraka dalje…

Navike pojedinaca lako čovjeka ostave bez teksta. A ovo su neke od njih. Kako li je tek u domovima tih osoba – bacaju li po kući ili stanu otpatke, ili to čine samo na mjestima na kojima će se netko drugi za njih pobrinuti?!
Foto: Komarilos
Kovinar
NESVAKIDAŠNJI PRIZORI Vojska iz Drave izvukla repliku rimskog broda tešku šest tona
Idući tjedan brod će biti utovaren na labudicu i krenuti put Njemačke
Na obali Drave kod Osijeka pripadnici Hrvatske vojske izveli su inženjerijske radove
kako bi se replika antičkog rimskog broda Danuvina Alacris, koja se nasukala na obalu zbog niskog vodostaja rijeke, izvukla.
Potporu Oružanih snaga Republike Hrvatske Sveučilištu Erlangen-Nürnberg iz Savezne Republike Njemačke odobrio je ministar obrane Ivan Anušić nakon što je zbog opasnosti od propadanja broda zatražena pomoć Hrvatske vojske.
Riječ je o rimskoj galiji dugoj osamnaest metara i teškoj pet tona, replici rimskog broda. Zbog niskog vodostaja Drave brod se našao u situaciji u kojoj je bilo potrebno žurno reagirati kako bi se spriječilo njegovo propadanje. Repliku je izradilo Sveučilište Erlangen-Nürnberg iz Njemačke, a služi rekonstrukciji antičkih plovnih putova Dunavom i Dravom.


Brod će biti vraćen u Njemačku, ali se ponovno porinuće odgađa se za sljedeći tjedan. Do tada bi Sveučilište Erlangen-Nürnberg trebalo organizirati dopremu specijalnih utovarnih traverzi i vučnog vlaka. Nakon porinuća brod bi se trebao vući do tranzitne luke Osijek, gdje bi ga specijalnom pretovarnom dizalicom Lučke uprave trebalo izvaditi iz vode i utovariti na transportno sredstvo – vučni vlak “labudicu”.
Pripadnike Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske angažirane na izvlačenju replike antičkog rimskog broda jučer je obišao ministar Anušić, zajedno sa vojnim izaslanikom Savezne Republike Njemačke u RH, pukovnikom Burkhardom Weberom, te zamjenikom zapovjednika Hrvatske kopnene vojske Oružanih snaga RH, brigadnim generalom Valentinom Skroza.
Foto: David Jerković/PIXSELL
Kovinar
VLAKOM NA MORE Vrlo ugodno iskustvo, samo se oboružajte strpljenjem jer se vozite 14 sati!
Put od Osijeka do Splita traje jako dugo, ali ako nemate kako do obale, isplati se probati ovu opciju
Koje desetljeće ranije bilo je sasvim uobičajeno vlakom putovati na more i tada, kada nismo imali previše izbora, nismo se ni žalili na dužinu putovanja. Danas, kada su nam dostupnija brojna prometna sredstva, a u utrci s vremenom želimo iskoristiti svaku sekundu godišnjeg odmora, na vlak malo tko pomišlja. Ukoliko nemate automobil, prvi izbor će vam zasigurno biti avion, a potom neki Bla-bla car, pa autobus… Vlak kao da ne vozi do obale. A vozi i to tijekom puna dva ljetna mjeseca na direktnoj liniji Osijek – Split (i obratno). Svaki dan.
Istina, vožnja traje dugih 14 sati i to je zapravo najveća mana ovog putovanja. Ostatak možemo ocijeniti vrlo ugodnim iskustvom. Kao prvo, vlak je puno komotnije prijevozno sredstvo od autobusa. Kada vam se tijelo ukoči, jednostavno se ustanete i prošećete. Toalet vam je dostupan, a ako ste na vrijeme rezervirali svoje mjesto, možda vam se posreći (ili vam se već posrećilo) da putujete u spavaćim kolima, pa gotovo cijeli put do Splita prespavate. Ili do Osijeka.
Jer obje linije, Osijek – Split i Split – Osijek, voze uglavnom noću, pa je vrlo vjerojatno da put nećete „ni osjetiti“. Čak i ako ste u kupeu, jer je velika vjerojatnost da će uz vas tu biti još osoba – dvije, nikako šest, budući da linija nije puna k’šipak.


Igrom slučaja isprobali smo ovu vožnju u oba smjera i iskustva su pozitivna. Put do Splita nismo ni osjetili jer smo bili u dobrom, poznatom društvu koje se lako dogovorilo kako će četiri osobe spavati u kupeu. Sjedala su bila rezervirana, a cijelim putem do Splita nitko od „usputnih“ putnika nije ulazio u kupe. Vlak iz Osijeka kreće u 18.44, a u Splitu je u 8.49 sljedeće jutro. Već u 23 sata u kupeu su svi spavali, a buđenje je započelo s prvim zrakama sunca. Iako prozor ima tamno sjenilo, kroz njega ipak dopire svjetlost, pa se oni osjetljiviji na zrake sunca prvi bude. I nakon buđenja zapravo uživate u razgovoru, činjenici da ubrzo stižete na more i pogledu koji se pred vama pruža.


Povratak iz Splita za Osijek – poluprazan vlak, tri poznate osobe u kupeu (rezervirana sjedala) i polazak u 21.37 sati, tako da već praktički nakon smještanja stvari lagano tonete u san. Nakon pregleda karata, spavate sve do Zagreba – odnosno do 6 sati sljedećeg dana. Ako ste ranoranilac, tada će vam povratak puno teže pasti od odlaska, jer do Osijeka imate još nešto više od 6 sati vožnje. No i to, ako ste u dobrom društvu, brzo prođe. Čak i ako putujete sami, vrlo je vjerojatno da ćete upoznati nekoga barem za šačicu razgovora o koječemu.
Ako tek ovih dana planirate odlazak na obalu u pravcu Splita, nemojte odbacivati vlak kao loše prijevozno sredstvo. Vjerujte, isplati mu se dati šansu. Jer osim što je komotniji od, recimo autobusa, cijena karte je doista minimalna – jednosmjerna stoji tek 22,54 eura. Ako ste umirovljenik vozite se besplatno, isto kao i djeca i mladi do 18 godina. Relacija osijek – Split (i obratno) vozi sve do 27. kolovoza.
Foto: Komarilos
Fore
REKORDI Drava na -177 cm, vrućina ne popušta, brojni sprudovi privlače poglede
Nemojte hodati po sprudovima, nije baš sigurno
Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.
Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL
Cukerpiksna
KOMARCI Ništa od tretmana, na mjernim ih je mjestima manje nego što ih treba biti
Mnogi se sugrađani žale na povećan broj komaraca, iako prema mjerenjima situacija nikada nije bila bolja
Iako se mnogi sugrađani, unatoč suši, žale na povećan broj komaraca, posebno na području Donjega grada i Juga II, podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuju kako je brojnost komaraca (na dan 4. kolovoza 2026.) tolika da Grad Osijek nije dobio niti jednu preporuku za tretmanima
I dok je javnost prošle godine redovno izvješćivana o tretmanima, te stanju po pitanju krvopija koje nam zagorčavaju život svakog ljeta, ove je godine održana tek jedna pressica početkom srpnja, na kojoj je rečeno kako nas je „pomazio“ vodostaj, a samim time i zaobišla najezda.
Vidljivo je to i iz posljednjih rezultata brojnosti odraslih komaraca uhvaćenih u klopku – najviše ih je na Halaševu – 155, a najmanje u Centru – tek 2.

Osim niskog vodostaja, svakako su ovom rezultatu doprinijeli i rani tretmani, jer je još 2. ožujka započeo monitoring, a NZJZ je već 10. travnja izdao prvu preporuku za larvicidne tretmane komaraca na našem području.
– Uzorkovanje ličinki tijekom travnja, svibnja i lipnja provodilo se 18 puta na 21 lokaciji. Izvršena su 343 uzorkovanja i izdano sedam preporuka za larvicidne tretmane sa zemlje. Učinkovitost tih tretmana bila je zadovoljavajuća, od 75 do čak 100%. Upravo ti učinkoviti larvicidni tretmani doprinose tome da se ličinke ne razviju u odrasle jedinke – naglasio je početkom srpnja o aktualnostima u mjerama suzbijanja komaraca zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.
I dok smo u vrijeme najveće najezde znali brojati i po 31.000 jedinki komaraca u klopci, trenutni se podaci čine poput šale. Ipak, valja naglasiti kako će komaraca uvijek biti, no nadamo se ne u onoj mjeri u kojoj ne možemo u večernjim satima izaći na otvoreno. Ti su prizori, srećom, iza nas, a ako nas koji i bocne – to je čisto da nas podsjeti na trajni suživot komaraca i Osječanki/Osječana.
KOMARCI „Pomazio“ nas je vodostaj, najezde krvopija nema, do sada obavljena 34 tretmana
Foto: Komarilos
-
Mobilia1 dan od objaveGRADILIŠTE Na Donjodravskoj paralelno uz radove na novoj infrastrukturi niču i urbane vile
-
SPEEDWAY2 dana od objaveOSIJEK NA POLJUDU Idemo pritisnuti i riskirati jer nemamo što izgubiti, momčad je spremna
-
Pija raport2 dana od objaveZIMNICA Želite sami kuhati rajčicu? Kilogram je 1 euro, ali samo ako kupujete na veliko
-
Šećerana1 dan od objaveKAPELICA KAMENITOG KRIŽA Podignuta 1780. u spomen na legendu o osječkom Romeu i Juliju
-
Klopa13 sati od objaveODLIČNO Napravite pileće nuggetse bez pohanja, bit će hrskavi iako ih pečete u pećnici
-
SPEEDWAY13 sati od objavePOVRATAK IZ SAD-a Pratljačić u kampu „Big Bear Lake“ sparirao – budućem svjetskom prvaku?!
-
Kovinar15 sati od objaveSVAKA ČAST! Netko je doručkovao na klupi, a ambalažu ostavio kao izložbeni primjerak
-
Mobilia10 sati od objaveMAČKAMAMA Tratinčica i Pčelica imaju novu fora ogradu u bojama, djeca će biti oduševljena
-
SPEEDWAY9 sati od objavePOČELE 20. MEDITERANSKE IGRE Među 111 Hrvata i osječki sportaši(ce) Mia, Luka i Zvone

