C.Dananect with us

Kovinar

OBNOVLJENI, ALI SUHI Ni po najvećoj žegi nema vode u baroknim zdencima u Tvrđi

Do kraja 19. stoljeća ovdje se voda mogla i piti, a danas je nema ni za rashlađivanje

Objavljeno

.Dana

Dva barokna zdenca na Trgu Svetoga Trojstva u Tvrđi temeljito su obnovljena 2007.  i to nakon što su se već doslovce počela urušavati. Kako je riječ o zaštićenim spomenicima kulture, obnovu su nadgledali konzervatori, a stajala je tadašnjih milijun kuna.

Zdenci su izgrađeni polovicom 18. stoljeća. Voda za piće iz Drave u njih je stizala preko vodotornja i vodovodnog sustava, a bili su u funkciji do kraja 19. stoljeća. Iako se na obnovljenim zdencima danas voda više ne može piti, budući da je, kao i u svim fontanama u gradu tretirana i nije namijenjena konzumaciji, na zdencima je ona više atraktivnog i rashlađujućeg efekta. Naravno, kada radi.

Mogla bi to biti još jedna turistička atrakcija u srcu Tvrđe. Na južnom ulazu u Tvrđu postoji i fontanu u središtu Rondela velikana koja je u funkciji i podna fontana na Tgu Vatroslava Lisinskog koja također nije u funkciji. Dakle, u Tvrđi imamo četiri vodene atrakcije, koje osim što su oku ugodne, za vrijeme velikih sparina daju barem osjećaj ugode. No, tri nisu u funkciji.

Zdenci su od obnove zapravo vrlo rijetko bili u funkciji, dok je fontana na Trgu Vatroslava Lisinskog radila nekoliko dana nakon što je otvoren preuređeni trg.

Foto: Komarilos

Kovinar

IT CENTAR Priprema, pozor, sad – kreće iznajmljivanje vjerojatno najboljih ureda u gradu

Sve je novo, moderno i vrhunski opremljeno, a imaju i fenomenalan pogled

Objavljeno

.Dana

Objavio

Objavljen je (subota, 15. ožujka) Natječaj za najam preostalih uredskih prostora u novoj zgradi IT Poslovnog centra. Natječaj je objavljen u dnevnim novinama, a dokumentaciji je moguće pristupiti i na web stranici Grada Osijeka te putem poveznice na stranici tvrtke OS Centar koja upravlja IT Parkom u Gackoj ulici. Riječ je o novim, modernim, prozračnim i vrhunski opremljenim uredima u zgradi koja polako postaje poslovno središte novih industrija u Osijeku.

Uredi su raspoređeni na dvije etaže s pogledom na istočni i južni dio grada. Fasadni dio je od poda do stropa određen velikim prozorima, pa su radni prostori prepuni svjetlosti. Svi su raspoređeni oko modernih čajnih kuhinja te zona za susrete i razmjenu ideja. Zgrada ima reprezentativna dizala, suvremene toalete, dobro organizirane i označene interne smjerove kretanja te u svakom pojedinom prostoru priključke na potrebnu poslovnu infrastrukturu. Korisnici svoje urede mogu koristiti 24 sata dnevno svakoga dana u tjednu, a ulaz u zgradu je pod kontrolom suvremenog digitalnog sustava.

Direktor Alen Vukašinović

– Svi koji žele dodatne informacije vezane uz karakteristike prostora ili žele osobno doći i vidjeti prostore u ponudi mogu se slobodno javiti. Kontakte mogu pronaći na našoj internetskoj stranici i ja sam ovdje na raspolaganju za dodatne informacije bilo koje vrste. Tvrtka OS Centar je u funkciji pružanja logističkih usluga svima koji ovdje vide budućnost svog posla. Trudimo se asistirati u svakom segmentu kako bi se naši stanari mogli što bolje smjestiti, što udobnije raditi i kako bi mogli što modernije predstavljati svoj posao i radne rezultate prema svojim klijentima – kaže Alen Vukašinović, direktor OS Centra.

Inače, u zgradi IT Parka od kraja prošle godine vrlo živahno funkcionira veliki sustav konferencijskih dvorana u kojima se sve češće odvijaju važni poslovni događaji, prezentacije, susreti i edukacije. A od prije nekoliko tjedana u prizemlju je otvorena i velika kafeterija u kojoj se redovito susreću poslovni ljudi čiji se radni fokusi vrte oko novih tehnologija.

Foto: OS Centar

Nastavi čitati

Kovinar

EUROFOUND ISTRAŽIVANJE Od svih država Europske unije najteže se živi u Grčkoj i Hrvatskoj

U prosjeku 32 posto stanovnika u državama EU teško spaja kraj s krajem, a kod nas je takvih 45 posto

Objavljeno

.Dana

Objavio

Grčka nas „šije“ za 10%, a Hrvatska je završila neslavnom drugom mjestu država Europske unije čiji građani jedva spajaju kraj sa krajem. Naime, Eurofoundovo istraživanje pokazalo je kako čak 45% stanovnika Hrvatske jedva podmiruje svoje osnovne troškove, odnosno da Grci i Hrvati najteže žive u Europskoj uniji.

Eurofoundovo istraživanje prikazalo je informaciju o kvaliteti života u Europi. Pixsell je informacije pretočio u infografiku koja jasno pokazuje u kojim se državama EU najteže živi. A podaci po nas nisu nimalo reprezentativni. Ispred nas je samo Grčka u kojoj 55% stanovnika teško živi. Iza nas su Latvija i Estonija (41%), Mađarska i Cipar (40), te Portugal (37%).

Od država iz susjedstva, osim Mađarske koja nam puše za vratom, Slovenija je zauzela deveto mjesto. Tamo 34% stanovništva živi teško. Istraživanje je pokazalo kako se najbolje živi u Luksemburgu, gdje se tek 17% stanovništva izjasnilo da im je teško, zatim u Austriji (20%) te Njemačkoj i Nizozemskoj (21%).

 Infografika: Marko Picek/PIXSELL; Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

IZVOLITE SJESTI Carstvo vrana, klupe umazane izmetom, a po travi se raspadaju uginule ptice

Dramatično je u susjedstvu uz Park kralja Petra Krešimira IV, vrane su glasne i kakaju po autima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Prema svjedočenju susjeda u Zvonimirovoj ulici, na južnom obodu Parka kralja Petra Krešimira IV, zadnjih mjesec dana ondje je naročito intenzivirano okupljanje vrana. Ptice zauzimaju cijele krošnje drveća, glasne su i velikim količinama izmeta nepogrešivo pogađaju klupe, pješačke staze i automobile. Dodatno, u zadnje vrijeme šetači po parku primjećuju svakoga dana nove lešine uginulih ptica koje se znaju i raspadati u travi.

– Ovo je sad već stvarno neizdrživo. Na većem broju klupa u parku više se uopće ne može sjediti koliko su umazane ptičjim izmetom, a o automobilima da vam i ne govorim jer ih toliko brzo pogađaju izmetom da bismo ih praktički s parkirališta trabali voziti u autopraonicu, pa nakon što iznova parkiramo na ulici onda sutra opet možemo u praonicu – kaže jedna od susjeda koja je u međuvremenu zbog ovog problema zvala i Službu komunalnog redarstva.

– Komunalni redari su dolazili, odazovu se zapravo vrlo brzo, ali isto tako vrlo brzo konstatiraju kako su oni tu nemoćni jer valjda postoji neki problem s nekim od udruženja Zelenih koji se ne slažu s najučinkovitijim metodama rješavanja ovog problema s vranama – objašnjava.

Ova klupa nije ispod drveta, a ipak je šatirana izmetom

Susjedi s malom djecom nerado odlaze u šetnju u park jer je u zadnje vrijeme ondje sve češće, na travi odmah uz pješačke staze, moguće vidjeti raspadajuće lešine uginulih ptica. Neki pričaju da je moguće gotovo na dnevnoj bazi vidjeti i desetak novih lešina.

– Susjed je čuo od prijatelja iz drugog dijela grada kako bi možda bilo moguće problem riješiti tako da se angažira sokolara koji bi došao sa svojim pticama na nekoliko dana u park, pa bi ih možda uspio na prirodan način rastjerati na neko duže vrijeme. Onda smo pronašli sokolara u Tenji i on nam je rekao da bi takav tretman prorjeđivanja populacije vrana vjerojatno mogao učinkovito odraditi, ali da za to treba dobiti dozvolu. I on je upoznat s neslaganjem zelenih udruga i zato se s time zapravo ne bi bavio – priča susjeda.

U krošnjama u središtu grada noću znaju obitavati stotine ptica. Parkovna infrastruktura je uneređena, automobili također, susjedi su na kraju živaca i smatraju kako rješavanju problema treba pristupiti ozbiljno i brzo jer dolaskom toplijeg vremena u park će dolaziti sve više ljudi s djecom. Neki od njih su preko privatnih poznanstava kontaktirali sa stanovnicima, primjerice, Zagreba, Virovitice i Koprivnice. Saznali su da tamo ipak uspijevaju rješavati slične probleme, pa se nadaju da o tome i ovdje netko vodi brigu. Za početak, barem da počnu prati klupe da se na njima može sjediti, a ne da trunu umrljane ptičjim izmetom.

Foto: Komarilos i Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kovinar

ZAMJENIK VULIN Zarada od parkinga bila je 388.000, a sad će biti 1,3 milijuna eura godišnje

U Gradskoj upravi su izračunali da od organizacije i naplate parkiranja mogu zaraditi značajno više

Objavljeno

.Dana

Objavio

Pred vijećnicima Gradskoga vijeća na sjednici prošloga utorka (25. veljače) našle su se i dvije točke vezane za parkiranje u gradu – prijedlog Odluke o stavljanju izvan snage Odluke o određivanju održavanja javnih parkirališta za osobna vozila komunalnom djelatnošću, te prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o obavljanju komunalnih djelatnosti kojom se predlaže da se obavljanje uslužne komunalne djelatnosti usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama povjeri Gradskom prijevozu putnika.

Vijećnicu Katarinu Kruhonja zanimalo je zašto se te dvije točke dnevnoga reda pred vijećnicima nisu našle još prošle godine, te zbog čega je javno savjetovanje objavljeno (od 16. siječnja do 14. veljače) nakon što je istekla koncesija i Grad preuzeo na sebe sustav naplate parkiranja.

– Radimo javno savjetovanje o nečemu o čemu je odluka donesena. Općenito su javna savjetovanja građanima nedostupna u smislu da ne znaju gdje da se uključe, kopaju po stranici Grada. Ona funkcioniraju jedino kada neka grupa građana čuje od nekoga, a ne da građani sami pronađu tu informaciju kada ju trebaju. Naša javna savjetovanja su pusta su priča – mišljenja je Kruhonja.

DVIJE GODINE ANALIZE Odgovorio joj je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin naglasivši kako je još prije dvije godine gradonačelnik osnovao odbor vezano za projekt preuzimanja parkinga.

– Cjelokupni projekt ima sedam faza, od interne analize do izračuna granice isplativosti. Poznato je da je Grad godišnje od koncesije imao prihod od 388.000 eura, a nas je zanimalo koliko putem svog poduzeća možemo profitirati. Zbog toga smo proveli internu studiju, a nakon toga i dvije eksterne analize koje su za nas radile dvije od četiri najveće revizorske tvrtke, Deloitte i KPMG, potpuno neovisno jedna o drugoj. Ono što je najvažnije jest da su sve tri studije, naša interna i dvije eksterne, došle do istih rezultata. Po nekoj vrlo konzervativnoj procjeni radi se o tome da grad putem svog poduzeća može u najmanju ruku godišnje zaraditi 1,3 milijuna eura – rekao je Vulin, dodajući kako vjeruje da to može biti i više od toga.

Potom je i detaljnije pojasnio kako će funkcionirati novi sustav naplate parkiranja.

– Fakultet prometnih znanosti proveo je tehničku studiju. Analizirana su sva javna parkirna mjesta u gradu, njih oko 3.788 bilo je do 31. prosinca 2024. pod naplatom. Izrađeni scenariji pokazali su da na 88% mjesta može ići jedna vrsta automatske naplate – kamere i vozilo s kamerom. A samo će 12% od ukupnog broja pakirališta u gradu nadzirati kontrolori-pješaci – pojasnio je Vulin.

VRSTE NADZORA KAMERAMA Dodao je da će na ovim parkirališnim mjestima koja će biti pokrivena kamerama postojati dvije različite vrste nadzora. Prvo su to mjesta na koje je moguće postaviti fiksne kamere. To su, primjerice, Vijenac Paje Kolarića, željeznički kolodvor, parkinzi kod pješačkog mosta, odnosno na šest lokacija u gradu gdje će kamera bilježiti ulaz/izlaz vozila s parkirališta. A sva preostala parkirališna mjesta nadzirat će se vozilima s mobilnim kamerama.

Što se nabavke opreme tiče, Vulin je rekao kako su specifikacije sustava navedene u projektnom zadatku, tako da nije potrebno praviti novi projekt, već će cijeli sustav naplate parkiranja biti po sistemu „ključ u ruke“.

– Sustav će biti moderniji nego do sada jer želimo da on traje narednih 20 do 30 godina. I to je jedan od razloga zbog kojeg nismo htjeli preuzeti sustav od bivšeg koncesionara. Dakle, imat ćemo racionalniji i učinkovitiji sustav, manji broj naplatnika i manje rashode GPP-a. Dostupnost parkinga bit će vidljiva i putem nove gradske aplikacije u koju će biti integrirane sve funkcionalnosti. Naplatni aparati bit će automatizirani, nakon plaćanja novcem ili karticom neće biti potrebe uzimati papirić i stavljati ga pod vjetrobransko staklo. Dakle, to su stvari koje nije moguće napraviti preko noći – rekao je Vulin, posebno ističući kako Grad ništa nije izgubio time što je parkiranje trenutno besplatno jer: – Proračun pune građani, a novac je ostao u njihovim džepovima.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

OBRAT – IPAK SMO VELIKI Veliki gradovi u Hrvatskoj su svi oni s više od 35.000 stanovnika

Osim što je u Osijeku 2021. evidentirano manje od 100.000 stanovnika, grad neće biti prikraćen za bilo kakva druga prava

Objavljeno

.Dana

Objavio

Glavna tema razgovora u Osijeku danas je bila informacija da na predstojećim lokalnim izborima nećemo birati dva nego samo jednog zamjenika gradonačelnika i da će Gradsko vijeće imati četiri vijećnika manje. To je posljedica pada broja stanovnika evidentiranih tijekom popisa stanovništva 2021. jer kad broj stanovnika padne ispod 100.000 (Osijek je 2021. imao 96.848) onda ima obvezu smanjiti i broj predstavnika u gradskom parlamentu i prekrižiti jednog zamjenika gradonačelnika.

Više ili manje (ne)spretnim medijskim tumačenjima došlo je do mješovitog nesporazuma jer je jedan dio građana pogođen činjenicom da je u gradu manje od stotinu tisuća stanovnika, a drugi su smatrali kako je došlo do “gubitka zakonskog statusa velikoga grada”. No, kako je pred novinarima danas objasnio gradonačelnik Ivan Radić – osim činjenice da je 2021. doista evidentiran manji broj stanovnika, Osijek neće biti prikraćen za bilo kakva druga prava.

– Prva stvar koju treba demistificirati je da je Osijek bio, jest i da će bit veliki grad. U Zakonu o lokalnoj upravi i područnoj samoupravi jasno stoji da gradovi veći od 35.000 stanovnika, koji su gospodarska, kulturna i prometna središta, da su to veliki gradovi. Osijek je i dalje središte ne samo Osječko-baranjske županije nego cijelog istoka Hrvatske kojem gravitira milijun stanovnika i dalje ima više od 35.000 stanovnika. Dakle, i dalje je veliki grad – rekao je gradonačelnik.

Dodao je kako je popis stanovništva rađen za razdoblje od 2011. do 2021.

– Ja tada nisam bio gradonačelnik niti sam na bilo koji način sudjelovao u vlasti. Nemam namjeru ni običaj prozivati nikog prije sebe. No, ovakvim tumačenjima je Gradu Osijeku nanijeta percepcijska šteta. Svi gradovi u Hrvatskoj izgubili su određeni broj stanovnika, a Grad Osijek u tom periodu nije izgubio najviše od velikih gradova. Split je izgubio 15, Rijeka 14, a Osijek 10 posto, a o Osijeku danas pričamo samo zato što je pao ispod te granice od 100.000 stanovnika i zbog toga nije izgubio status velikog grada, nego će samo imati jednog zamjenika gradonačelnika, a ne dva kao do sada. To su činjenice – objasnio je gradonačelnik.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije