Krajem rujna prošle godine postavljene su metalne ograde oko novih pješačkih zelenih otoka na južnom nogostupu na početku Strossmayerove ulice i od tada redovito kroničarimo njihovu devastaciju. Počelo je praktički već nekoliko tjedana nakon postavljanja, ali je povremeno ograda bila i popravljana.

No, sad već neko vrijeme nema pomaka, uglavnom na uglovima netko sustavno razvaljuje konstrukciju. Na nekim dijelovima već duže ograda stoji vidljivo razvaljena, pokušavaju je izbaciti iz ležišta, redovito savijaju, odvajaju zavarene dijelove i sad – najnovije je to da se vidi kako je na jednom potezu završetak metalne ograde zapravo otkinut ili odsječen. Kao da ju je netko namjerno skratio.

Nije izgledno da se je netko možda automobilom zalijetao jer bi na metalu bili vidljiva oštećenja ili bi bilo boje s karoserije vozila. Ne, ovo je isključivo rezultat ručnog rada ili, još bolje, udaranja nogama, kako bi se savijala konstrukcija. Da je ograda zidana ili betonirana onda bi morali raditi alatima za rušenje, a ovako je dovoljno šutirati.

Istovremeno, zelenilo i podloga su uredno održavani, pa otočići izgledaju lijepo, gotovo kao i prvoga dana.

Foto. Komarilos

Na Ekonomskom fakultet u Osijeku (EFOS) održava se 4. EFOS Business Forum pod nazivom „Konkurentnost u fokusu – što čini Hrvatsku (ne)konkurentnom?“. Sunčica Oberman Peterka, dekanica Ekonomskog fakulteta, na otvorenju je istaknula kako se Business Forum organizira u partnerstvu sa HUP-om i Hrvatskim društvom za korporativno upravljanje, naglasivši kako je Forum prepoznat od akademske i poslovne zajednice.

– Nakon prva tri uspješna Foruma, na kojima smo razgovarali o zelenoj ekonomiji, digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i važnosti mentorstva u razvoju poduzetništva, četvrti smo posvetili razvoju konkurentnosti. Na EFOS-u o konkurentnosti pričamo i podučavamo svaki dan, no kako ju postići?! – naglasila je Oberman Peterka, dodajući kako će na to pitanje odgovoriti današnji govornici/panelisti, među kojima su Slađana Ćosić (Europska investicijska banka), Josip Ergović (Nexe d.d.), Branka Hitner (Carta d.o.o.), Ivan Jelušić (Orqa d.o.o.), Zoran Uranjek (Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o.) i Darko Tipurić (Ekonomski fakultet u Zagrebu).

Na otvorenju konferencije sudjelovao je i gradonačelnik Ivan Radić koji je naglasio kako su konkurentnost danas plaće, sigurno radno mjesto, perspektiva za mlade.

– Zadnje četiri godine nezaposlenost u Gradu pala je za 40%, izglasali smo najveći Proračun u povijesti, povlačimo EU sredstva i činimo sve da taj rast  bude sve veći i bolji. Konkurentnost započinje lokalno – od vrtića, obrazovanja, radnog mjesta i sigurnosti za obitelj – dodajući kako svatko tko se odluči vratiti u grad stvara konkurentnost. 

Forum je započinje uvodnim predavanjem Darka Tipurića na temu „Niska produktivnost kao razvojni problem Hrvatske?“

Foto: Grad Osijek

Čitatelj koji je prošle subote snimio fotografiju teškog kamiona za prijevoz velikih količina tereta u pješačkoj zoni Trga slobode naglašava kako je bio šokiran prizorom. Smatra da nema baš nikakvog logičnog obrazloženja za tako dubok prodor tegljačem u pješačku zonu.

Da bi parkirao uz južni obod zgrade Supermarketa, vozač je u trg vozilo morao uvesti isključivo od Ulice Hrvatske Republike, preko pješačkog prijelaza (istočno od monumentalnog spomenika hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata). To znači da je vozeći se po pješačkoj podlozi prošao gotov cijelim kompleksom pješačke zone. Nevjerojatno!

Prometovanje dostavnim vozilima u prostoru trga dozvoljeno je od ponoći do 10 sati, ali (s obzirom na podlogu od opločnika namijenjenih primarno za prolazak pješaka) prilikom donošenja tog propisa vjerojatno nitko nije smatrao kako će na taj način na trgu namijenjenom pješacima legalizirati prometovanje teških tegljača.

Nije teško zamisliti kako ogromni kotači gnječe i lome podlogu trga. Zato, kad sljedeći puta naiđete na potpuno ruinirane opločnike (kakvih je najviše upravo na tom potezu i dalje kroz prolaz prema Trgu Lava Mirskoga) onda ćete znati što se dogodilo. Valjda to znaju i oni koji brinu o našoj urbanoj galanteriji i o troškovima njezina održavanja. Ako brinu.

Foto: Građani Komarilosi

Najveća stopa oboljelih od gripe u četvrtom tjednu siječnja zabilježena je upravo u našoj županiji. A prema dobnim skupinama, najviše oboljelih je među djecom od jedne do šest godina, dakle vrtićkom populacijom. Gripa, ali i druge zarazne bolesti uobičajene u ovo zimsko vrijeme u siječnju su opustošile vrtićke grupe, pa je približno trećina vrtićaraca u ovom razdoblju izostala iz vrtića.

Prema podacima Dječjeg vrtića Osijek, među polaznicima evidentirano je 174 slučaja gripe, 139 slučajeva vodenih kozica i 16 slučajeva glista.

– Navedeni broj izostanaka uobičajen je za ovo doba godine, osobito u odnosu na ukupan broj upisane djece. Oboljenje od vodenih kozica uobičajeno je za vrtićku dob te njihova pojava i brojnost nisu neuobičajeni, niti odstupaju od očekivanih epidemioloških kretanja u dječjoj populaciji – ističe ravnateljica Dječjeg vrtića, Ana Mihaljević.

Dodaje i kako zdravstvene voditeljice Dječjeg vrtića Osijek kontinuirano vode evidenciju o pobolima djece i prate zdravstveno stanje u svim podcentrima.

– Sukladno Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, za djecu koja su zbog bolesti izbivala iz dječjeg vrtića roditelji su dužni prilikom povratka djeteta u vrtić predočiti liječničku potvrdu da je dijete zdravo – dodaje Mihaljević, naglašavajući kako se zdravstvene mjere i postupci u vrtiću provode kontinuirano, u suradnji sa zdravstvenim voditeljicama i roditeljima, s ciljem očuvanja zdravlja djece i zaposlenika.

I dok je većina roditelja upoznata s liječenjem gripe i vodenih kozica – mirovanje, skidanje povišene tjelesne temperature, unošenje što više tekućine, ublažavanje svrbeža nastalog uslijed vodenih kozica, neki su se po prvi puta susreli s pojavom dječjih glista.  

Kod dječjih glista inkubacijski period može biti dosta dug (od dva do čak osam tjedana), pa je u tom razdoblju potrebno pojačati higijenske mjere, tražiti djecu sa simptomima i pratiti stanje u vrtiću kroz sljedeća dva mjeseca. Prema preporukama Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije, ukoliko netko od roditelja posumnja na temelju simptoma (svrbež perianalne regije koji je osobito jak noću, razdražljivostili nemirno spavanje) ili primijeti da njegovo dijete ima gliste, potrebno je javiti se liječniku radi potvrde i daljnjeg postupanja. U slučaju da dijete ima gliste članovi obitelji trebaju popiti terapiju.

U slučaju pojave dva ili više slučaja u skupini, provodi se kemoprofilaksa (terapija) svih kontakata (djece i odgajatelja), pa je potrebno svaki novi slučaj javiti epidemiološkoj službi.

Foto: Freepik

Gotovo sve su se generacije Osječana, više od desetljeća, vozeći južnom obilaznicom, pitale zbog čega izlaz koji vodi prema zapadnom dijelu grada nosi ime Frigis. Čak i oni koji su znali da je Frigis nekada postojao u gradu.

Stariji se sjećaju da je Frigis bila tvornica koja je proizvodila sokove, a najpoznatiji je bio sok Frio. Upravo je po njoj zapadni izlaz s južne obilaznice i dobio ime. No, te tvornice odavno nema, uz izlaz je samo red trgovačkih centara, pa je na inicijativu gradonačelnika odlučeno ime čvora promijeniti u Retfala. Sada će valjda svi znati kamo idu.

S južne obilaznice putokaz upućuje na skretanje za Čepinsku ulicu koja ne postoji od 1992.

Foto: Komarilos