Connect with us

Lege

DR MURŠIĆ Uši, vrat, dekolte i šake stalno štitite od sunca, a ne samo kad se sunčate

Bolje je spriječiti nego liječiti! U suncu treba uživati hedonistički, a ne mazohistički!

Objavljeno

2 godine od objave

.Dana

Ljeto je pred nama i praktički za koji dan krenut će i sunčanje. Koliko je sunce zdravo i štetno istovremeno, kako se trebamo zaštititi da bi imali zdravu kožu a od sunca dobili ono što nam je uistinu potrebno, govori dr. Ivanka Muršić, specijalist dermatologije i venerologije.

* Godinama slušamo o štetnosti prekomjernog izlaganja suncu. Koliko je sunce i sunčanje uistinu štetno?

– Mi ljudi smo dnevne životinje, da je sunce toliko štetno za nas bili bi vjerojatno noćni stvorovi. Međutim, naša civilizacija, naročito zadnjih 50 godina ide i inzistira samo na krajnostima. Nema sto nijansi sive, nego samo crno i bijelo. Tako je i sa shvaćanjem sunca i sunčanja. Dakle za početak, pigment melanin je zapravo zaštitni faktor koji štiti jezgru stanice i DNK od štetnog utjecaja UV zraka. Broj stanica koje stvaraju melanin – melanocita je po prilici  jednak u svih rasa, a u tamnoputih je njihova aktivnost veća. Dakle, kad pocrnimo na suncu, naša koža je u stanju zaštite, otprilike kao kad je grad u ratu bio zatrpan vrećama pijeska da se obrani od razornih granata. Je li nam se takav izgled grada sviđao? To je usporedivo s modom preplanule kože. Bijela rasa želi biti ljepša pa se stavlja u stanje obrane od UV oštećenja!

Postoje različite predrasude oko vitamina D i sunčanja, ali najkraće rečeno, i mali dio izložene kože kao što je lice i šake, bit će dovoljni u metaboliziranju vitamina D, uz pretpostavku da ga se unosi u dovoljnoj količini.

* Nekada je preplanulost bila pojam ljepote, kako je danas?

– Ako pogledamo povijesne načine odijevanja i prilagodbe uvjetima života u vrućim i sunčanim krajevima svijeta, vidjet ćemo ljudsku mudrost na dijelu. Zaštita od sunca, načinom odijevanja ili premazivanjem kože različitim pripravcima postao je dio kulture i zaista spada u etnološke karakteristike različitih zajednica. Naše tradicionalne nošnje također imaju sličnu ulogu. Pri tom mislim na onu svakodnevnu, radnu, tradicijsku odjeću i obuću. Nitko nije kosio žito u kratkim hlačama, niti su žene radile u vrtu u majicama na bretele, nije to samo zbog moralnih načela. Bijela put se čuvala, jer je bila dokaz pripadnosti višoj klasi, koja nije morala raditi na suncu. Onda se sve promijenilo, negdje sredinom 20. stoljeća, kada je preplanuli ten bio dokaz bogatog, lagodnog životnog stila koji je uključivao različite hobije i sportske aktivnosti na suncu, po mogućnosti na određenim mondenim destinacijama.

Potom dolazi era solarija, koji pomažu u dokazivanju  takvog, skupog  životnog stila, a za malo novaca lažiranje vanjskog izgleda je oduvijek bila jedna od najisplativijih industrija. Zadnjih 10 do 15 godina, uz brojna znanstvena istraživanja i dokaze o štetnom djelovanju UV zraka, pokušava se moda i životni stil vratiti u neku normalu, u sredinu… No, kao što rekoh, mi smo sve više civilizacija krajnosti, pa to ide malo teže.

Dnevna svjetlost, sunce nam je životno potrebno za brojne fiziološke funkcije. I hrana nam je potrebna, zar ne? Pa što bude ako stalno pretjerujemo, bukvalno nas može ubiti, jer pretili, adipozni ljudi su zaista ugroženi! Dakle osim ove životno važne uloge sunčevog svjetla, ono sudjeluje i u nastanku različitih oštećenja, direktno, kao što su opekline i različite fototoksične bolesti kože, ili indirektno, kao što su fotoalergijske  pojave pa sve do degenerativnih i malignih bolesti kože.

Kozmetološki, najvažnije štetno djelovanje sunca je fotostarenje, dakle pojava bora i različitih pigmentacijakih  nepravilnosti.

* Sa svih smo strana bombardirani kremama sa zaštitnim faktorom, jesu li one sigurne za prženje na suncu?

– Uništavanje ozoskog omotača, klimatske promjene sa svojim ekstremima dodatno otežavaju i čine opasnijim boravak i aktivnosti na suncu. Razvijaju se zaista sofisticirani kozmetološki pripravci, pa čak odjeća sa UV zaštitom.

Kozmetološki pripravci za zaštitu od sunca se dijele na one koji sadrže mineralne (reflektiraju UV zrake) i kemijske (apsorbiraju UV zrake) filtere.

SPF (sun protection factor) je broj koji govori koliko vremena duže možete biti na suncu da ne izgorite u odnosu na vrijeme bez zaštite. Primjerice, ako možete biti 10 minuta na suncu bez opeklina, nanesete kremu sa SPF 10, to vrijeme pomnožite sa 10 i dobivate 100 minuta zaštite. Naravno, ove „izračune“ ne treba shvaćati bukvalno, jer se tako može shvati da, ako nanesemo faktor 100, možemo bezbrižno i dugo boraviti na najjačem suncu kao da smo u skafanderu.

* Postoji li neka posebna preporuka za mazanje kremama za zaštitnim faktorom (SPF)?

– Dakle, osnovne preporuke su: koristiti pripravke s najmanje 30 SPF, nanositi ih u dovoljnoj količini i premazati sve otkrivene dijelove tijela svaka dva sata, oblik pripravka prilagoditi tipu kože. Izbor je velik i svatko može naći pripravak za svoj tip kože, što znači da primjerice oni koji maju masnu kožu ne bi trebali koristiti ulja nego losione ili lagane kreme sa SPF.

Postoje i vodootporni pripravci, pa treba imati na umu da se zaštita treba prilagoditi  aktivnostima koje uključuju kvašenje ili pojačano znojenje. Nikako ne mazati lijekove za kožu prije izlaganja suncu, a treba imati na umu i da različiti sastojci dekorativne kozmetike mogu izazvati fotoalergijske i fototoksične reakcije koje rezultiraju hiperpigmentacijama. Ako se uzimaju lijekovi, treba provjeriti jesu li fototoksični, odnosno mogu li izazvati promjene na koži uz izlaganje suncu.

Zaštitne pripravke trebaju koristi i tamnopute osobe zbog svih kumulirajućih oštećenja UV zrakama.

Koža ne zna izležavate li se na pijesku pored mora, hodate li svakodnevnom trasom s posla ili idete u trgovinu. Dakle, zaštita kože nije rezervirana za vrijeme „sunčanja“, nego se treba štititi svakodnevno i to ne samo ljeti! Ne zaboravite uši, vrat, dekolte, šake, jer to su najizloženiji dijelovi tijela i na njima se najbrže pojave znakovi starenja  kože!

* A što je s preparatima za sunčanje bez SFP faktora, odnosno raznim prirodnim uljima?

– Fitopripravci za sunčanje ne pružaju zaštitu od UV zraka i mogu prouzročiti fotoalergijske i fototoksične promjene na koži. Najčešće se upotrebljava kantarionovo ulje (macerat gospine trave). Sunčanjem uz ovaj pripravak koža dobiva onaj prepoznatljivi brončani ton, a to je zapravo rezultat fototoksične reakcije. Često ovakve pigmentacije ne budu jednolične, nego mrljaste i obzirom da su dugotrajne mogu predstavljati značajan estetski problem. Gospina trava je  ljekovita za oštećenu kožu, pa zato treba takve pripravke upotrebljavati u tretiranju kože nakon sunčanja.

* Bebe i mala djeca – kako njih zaštititi? Osim kape na glavi, treba li i njih štititi kremama sa SPF?

– Posebna se upozorenja odnose na izlaganje beba suncu, a opće preporuke su da djecu do godinu dana ne bi trebalo izlagati suncu u smislu sunčanja. Znači, normalne dnevne aktivnosti treba obavljati u jutarnjim i večernjim satima, kožu štititi  pripravcima za djecu koja su sigurna za upotrebu od najranije dobi.

* No, što ako ipak izgorimo? Kako si pomoći, a kada je potrebno potražiti liječničku pomoć?

– Hladiti  kožu tuširanjem mlakom vodom – ne ledom niti ledenom vodom. Ne nanositi ulja i masti, nego pripravke u obliku losiona, odnosno mlijeka. Od bezreceptnih pripravaka može se nanositi antihistaminik dva do tri puta dnevno (npr. Fenistil gel). Uzeti protuupalne lijekove (Andol, Aspirin) jer će smanjiti bol i pečenje i pomoći da se upaljena koža smiri. Ako imate u kućnoj ljekarni lijekove protiv alergije (antihistaminike) možete ih uzeti u uobičajenoj dnevnoj dozi, sedam do deset dana. Njegovati kožu losionima za oštećenu kožu („cica“ pripravci).

U slučaju intenzivnijih promjena, naročito ako nastanu mjehuri, javiti se liječniku, jer će biti potrebni lijekovi kao što su kortikosteroidni pripravci koji se ne mogu kupiti bez recepta ili sistemska terapija – tablete ili injekcije antihistaminika, kortikosteroida. 

Ali i dalje je bolje spriječiti nego liječiti! Dakle, uživati u suncu treba hedonistički,  a ne mazohistički!

Foto: Pexels i privatna arhiva

Poznati Osječani

BORIS ČULIN Nogometna legenda, zvali su ga iz Hajduka i Dinama, ali nisu ga dali iz Osijeka

Od nogometa se oprostio još 1970., ali još se dobro sjeća svega

Objavljeno

1 tjedan od objave

.Dana

31.05.2026

Objavio

Slučajan prijepodnevni susret, na Trgu slobode prekoputa Supermarketa, probudio je višeznačajne uspomene na neko drugo, davno vrijeme, poglavito vezane uz nogomet šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je naš najbolji slavonsko-baranjski klub promijenio – čak tri imena. Do 1962. bio je Proleter, od svog osnutka (1947.) i da bi tada postao dio novoosnovanog Sportskog društva Slavonija jer su gradski oci pokušali unaprijediti osječki sportski vrh sjedinjavanjem najboljih klubova u istu cjelinu. Glavni razlog se, frapantno sličan na sadašnjost, svodio na pokušaj što objektivnijeg i bogatijeg raspodjeljivanja gradskog financijskog budžeta namijenjenog vrhunskom sportu. No, vratimo se susretu kod Supera.

Malo pogrbljen gospodin s kravatom i sportskom kapicom na glavi upravo je razmjenjivao sjećanja na razdoblje svog života i osječkog nogometa koji su, zasigurno, trebali okončati sasvim drukčije od epiloga o kojem prilično nenametljivo priča Boris Čulin. Osječanin rođen 1940. ostavio je dubok trag u upravo spomenutom razdoblju djelovanja kluba koji je nastupao i „Kraj Drave“ i u Gradskom vrtu.

Čulin je, naime, u crveno-plavom (duže) i bijelo-plavom dresu (kraće)  proveo nešto više od jednog desetljeća u momčadi čije nastupe stari(ji) ljubitelji nogometa pamte kao utakmice isprepletene nogometnom romantikom i šarmom. Ima onih koji, na pohvalno spominjanje kadra u kojem su najznačajniji igrači, s dužim ili kraćim stažom, bili braća Gutzmirtl, Lončarić, Čulin, Kasač, Karapandža, Rukavina, Crnković, Piljaš, Đorđić, Piljaš, Ham, Iličin, Marjanović, Katić, Zejnilagić, Rudić, Klepić…, pokušavaju osporiti njihov igrački potencijal postavljajući kritičko pitanje zbog čega ta generacija nogometaša poniklih odreda u gradu na Dravi (uz poneke pojačanje), nikad nije dosegnula prvoligaški status. A konkretan će odgovor dobiti od onih koji su nekad slušali nepobitne priče o utjecaju politike u sportska zbivanja (i tada!) na prostorima bivše države.

Osim toga, u tom su vremenu najdarovitiji nogometaši najčešće završavali u nekom od klubova tzv. „velike četvorke“ – Dinama, Hajduka, Crvene zvezde i(li) Partizana, oslabljavajući manje sredine, a taj običaj nije zaobišao ni Osječane. Josip Gutzmirtl je ’64 otišao u Maksimir i dao velik doprinos najvećem Dinamovom međunarodnom pothvatu (Kupu kupova Europe, 1967.), u istom je dresu godinu kasnije zaigrao također iznimno daroviti juniorski reprezentativac Petar Lončarić, a na meti menadžera tog doba našao se i – Čulin.

Naš junak s početka priče plijenio je vrhunskom tehnikom, pa čak je, igrajući u pravilu braniča (beka), znao hrabro „fintama“ zaustavljati suparničke napadače. No, mladić zaljubljen u svoj grad, ostao je u Osijeku u kojem je, nakon desetljeća standardnog nastupanja kao nezamjenjivi prvotimac (za Proleter, Slavoniju i NK Osijek!) doživio i svečanost oproštaja kad ga je darivao Milan Stilin, tadašnji predsjednik kluba u kojem je Boris počeo i završio karijeru. Odolijevajući pozivima „velikih“, sjećamo se tog vremena kad se bio našao pred ulazom na „stari Plac“ u Splitu.

– Istina je, bio sam sasvim blizu Hajduku – kaže nam Čulin čiji je i sin Vjekoslav u međuvremenu već završio mnogo manje uspješnu igračku (amatersku) karijeru. – Manje se zna da me zvao i Dinamo, što mi je također laskalo. Zašto sam ostao? Pa, u našem klubu zauzeli su čvrst stav da me nikamo ne puštaju!

Nagradu na oproštaju od nogometa 1970. Borisu uručuje Milan Stilin, tu su i Borisovi suigrači Pavo Majer i Branko Karapandža

Tako je to nekad bilo, prije svega se cijenila igračka kvaliteta, kupoprodajni su običaji u posljednjim desetljećima nekako udaljili i najvjernije kibice od odlazaka na utakmice. A kako Boris Čulin uspoređuje sadašnji i nogomet, koji je on igrao sa svojim vršnjacima, upitajte ga na Opus Areni. Naći ćete ga redovno u sve manjoj skupini veterana osječkog nogometa. U društvu onih kojima (ne)objašnjivi i izvannogometni utjecaji nisu dali da zaigraju u natjecanju kojem su, zapravo pripadali – kao što ni njemu nisu dali da potraži potpunu igračku afirmaciju u nekom velikom klubu.

Foto: Komarilos i privatna arhiva

Nastavi čitati

Lege

SRETNO Od školskih se klupa oprostila 1.593 maturanta, nakon quadrille idu na lijevu obalu

Grad je organizirao glazbeni program uz DJ-eve

Objavljeno

2 tjedna od objave

.Dana

22.05.2026

Objavio

Čak 1.593 osječkih maturanata jutros se oprostilo od školskih klupa. Nakon ispraćaja u školama uputili su se u Županijsku ulicu gdje su tradicionalno otplesali quadrillu.

– Želim vam svega dobroga, budite svoji. Svi vas ovih dana vjerojatno plaše da budete oprezni i pametno birate, ali ne zaboravite slijediti svoje snove i svoje srce. Ako u nečemu nekada i pogriješite, neka to bude dobar video za TikTok ili neku drugu platformu – poručio je maturantima zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

Nakon što su quadrillom obilježili završetak svog srednjoškolskog obrazovanja, fotografirali se sa roditeljima i rodbinom koja ih je došla ispratiti, maturanti su krenuli prema lijevoj obali Drave gdje je i ovoga puta za njih Grad organizirao glazbeni program uz DJ-eve.

Iako ih čeka još puno posla do formalnog završetka srednjoškolskog obrazovanja, danas im je završilo vjerojatno najuzbudljivije i najradosnije razdoblje u životu. Nakon današnje zabave vjerojatno će uzeti koji dan odmora i potom krenuti s pripremama za maturu. A nakon nje kreću potpuno nove obveze i odgovornosti.

Što god odlučili – nastaviti obrazovanje ili ući na tržište rada, dragi maturanti, sretno vam bilo!

Foto: David Jerković/PIXSELL i Grad Osijek

Nastavi čitati

Lege

DRONOVI NAD GRADOM Svjetlosne koreografije na nebu kod Bastiona bile su fantastične

Ne možete baš često vidjeti poruke i bicikle kako lete iznad Drave, fascinacija je trajna

Objavljeno

3 tjedna od objave

.Dana

15.05.2026

Objavio

Svjetlosni spektakl koji su organizatori Osijek Drone Expo sinoć pripremili za građane okupljene na Promenadi kod Bastiona bio je fanstastičan. Publika se počela okupljati pola sata prije najavljenog početka showa, koji je bio zakazan za 21 sat, tako da je na livadi na sjevernom obodu Tvrđe bilo jako mnogo zainteresiranih gledatelja i prije prve koreografije u zraku.

Prezentacija tehnologije koja umrežuje i sinkronizira veliki broj letjelica što onda u zraku ispisuju riječi ili stvaraju slike nije nepoznata, ali gledati to iz neposredne blizine i slušati zujanje dronova je stvarno posebno iskustvo. Umijeće pilota u kombinaciji sa softverskim rješenjima i preciznošću letjelica doslovce je gledatlje ostavljalo bez daha. Ovo se ne viđa često, a fascinacija viđenim ostaje trajna.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Lege

JUG 2 Počela prva faza uređenja Bajera, bit će ovo rekreacijsko središte cijeloga grada

Radovi će se izvoditi u četiri faze, a vrijedni su 1,4 milijuna eura

Objavljeno

4 tjedna od objave

.Dana

09.05.2026

Objavio

Počela je prva faza uređenja jugovskog jezera – Bajera čišćenjem i izravnavanjem terena. Potom slijedi uređenje plaže, koju će urediti Hrvatske vode, a zatim će se krenuti i da uređenjem pješačkih i trim staza te izgradnjoma parkirališta s 52 parkirna mjesta.

– Uredit će se i dječja i sportska igrališta, opremiti prostor roštiljima tako da će Bajer postati sportsko-rekreacijsko središte ne samo Juga II, nego i cijeloga grada – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić koji je danas obišao radove.

Radnici Unikoma krenuli su s čišćenjem terena, a direktor Igor Pandžić najavio je kako će na jesen započeti druga faza uređenja Bajera u koji će napraviti sportska igrališta, dok će se u trećoj fazi graditi spojna cesta na dva ulaza, budući da će Bajer u budućnosti biti ograđen. U četvrtoj fazi radit će se trim staza i šetnica oko jezera.

Željko Kovačević, direktor Hrvatskih voda, VGO Osijek rekao je kako će se s izmuljenjem malog bajera krenuti krajem kolovoza ili početkom rujna ove godine.

Radovi na uređenju Bajera, odnosno sve četiri faze uređenja koštat će oko 1,4 milijuna eura.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Lege

BRAVO! Veronika Lemishenko prvu nagradu na svjetskom natjecanju harfista donijela u Osijek

Ukrajinka Lemishenko prva je harfistica HNK-a u Osijeku

Objavljeno

1 mjesec od objave

.Dana

04.05.2026

Objavio

Nakon dva dana polufinalnih nastupa i velike završnice s troje finalista, u nizozemskom je gradu Utrechtu završeno 9. svjetsko natjecanje harfista, a prvu je nagradu u Osijek donijela naša harfistica Veronika Lemishenko.

Lemišenkin program Riječi, zvukovi, misli istražuje teme psihološkog pritiska, ograničavanja prava, ponovnog povezivanja čovjeka s prirodom, utjecaja karantene, stvarnosti rata i dubokih promišljanja o ljubavi, smrti i vječnosti. Prva nagrada uključuje 5000 eura i kontinuiranu podršku personaliziranog programa skrbi, treniranja i razvoja karijere, uključujući sesije s karijernim trenerom i mogućnosti nastupa između natjecanja 2026. i sljedećeg izdanja natjecanja 2028.

Lemishenko je umjetnička direktorica natjecanja i festivala Glowing Harpu rodnoj Ukrajini, prva harfistica HNK-a u Osijeku i međunarodna gostujuća mentorica na Kraljevskom konzervatoriju u Birminghamu (Engleska).

Ova sjajna glazbenica i dobitnica nagrada na međunarodnim harfističkim natjecanjima u Europi i Aziji, nastupa kao solistica, komorna glazbenica i orkestralna sviračica diljem Europe, Azije i SAD-a. Promiče ukrajinsku kulturu diljem svijeta i podržava mlade ukrajinske harfiste putem svoje dobrotvorne zaklade.

Foto: HNK u Osijeku

Nastavi čitati

Najlaćarnije