Connect with us

Šećerana

PAVLE MÜHL Pokojni Olimpijin nogometaš nažalost nije uspio patentirati kopačke bez vezica

Spadao je u kategoriju velikih junaka malih terena – igrač, gospodin i dobrotvor

Objavljeno

.Dana

je igrao nogomet za donjogradsku Olimpiju najlakše je dočarati fotografijom iz 1966. kad su ga s terena igrališta na Zelenom polju oduševljeni navijači iznijeli na ramenima zajedno s Dragutinom Bocom, isto tako zapaženom po uspjesima i gospodskom ponašanju. Prelijep je to primjer nogometaša-amatera, za koje smo prije koje desetljeće znali reći da su veliki junaci malih terena, a došao nam je u misli i ovih dana posve slučajno i iz posve drugog razloga. Jer, priča o životu Pavla Mila (kako se pisalo tih godina), odnosno Paula Mühla ima tek svoj početak na nogometnim terenima, a zaslužuje opširniji zapis jer takve ljude ne bismo smjeli zaboravljati. Uvjerit će vas to i njegov neobičan i plodan životopis.

Na ramenima navijača

Rođen je (kao Paul) u Njemačkoj, u Weberstadtu, kao dijete stigao je u Osijek, a potom se vratio u domovinu i zaposlio u Carl Zeiss Spectroscopy industriji optike i optičkih aparata u Jeni, ali kako je imao trenersku licencu, u slobodnom vremenu prenosio je na mlađe svoje bogato stečeno znanje na slavonsko-baranjskim igralištima. I baš je njegov susret s poznatim i priznatim osječkim pilotom Josipom Klobučarom, iz listopada 2009. bio povod da podsjetimo Osječane na Paula Mühla.

Momčad Olimpije iz jesenske polusezone 1966.

– U Oberkochenu nedaleko Stuttgarta tražili smo kamere za zrakoplove, koje (bi)smo koristili za razna snimanja Geodetskog zavoda Osijek – prisjetio se ovih dana Klobučar, čiji su pothvati, osim dijela njegove vrhunske sportske karijere, trajno zabilježeni i kao pilota u Privrednoj avijaciji (1978. – 1997.), ali i kao pripadnika Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek u samom njegovom začetku (1991. – 1993.). – Pavle i njegov direktor prodaje bili su oduševljeni kad smo zajedno letjeli iznad njihovih mjesta, a naš nekadašnji sugrađanin pružio nam je tada svu potrebnu, stručnu i ljudsku, pomoć za obavljanje našeg poslovnog zadatka, nabavka kamera.

No, Josipova priča o susretu s Mühlom, vratila je vremeplov mnogo godina unatrag, u najcrnje razdoblje moderne osječke povijesti. Sve do jeseni 1991. kad je velikosrpska agresija na Hrvatsku prisilila dio stanovništva, posebice djecu i mladež, na izbjeglištvo. Jedna takva skupina mladih Osječana dobila je utočište u Kinderdorfu St. Joseph u Bopfingenu, gdje su mogli živjeti i učiti bez opterećenja iako je nostalgija, sa stalnim razmišljanjem kako je u domovini, svakim danom bivala sve žešća…

Baš u tih pola godine, s kraja 1991. pa sve do svibnja 1992., ta osječka izbjeglička kolonija naišla je na svog dobrotvora u liku Paula Mühla. Kad je to god bilo moguće, čovjek kojem je Osijek zauvijek bio urezan u pamćenje, zajedno sa suprugom Sofijom, nastojao je olakšati nezavidnu situaciju Andreju, Mladenu, Vedrani, Dejanu, Dragutini, Mirti, Nataši… i njihovim odgajateljicama-profesoricama Jasni, Nevenki, Branki i Zlatici. Znao je za sve  prirediti i domjenke, tople ljudske susrete i druženja, koja su osječkoj mladeži znatno olakšala provoditi dane, tjedne i mjesece izvan domovine, te iščekivati toliko željeni povratak u grad na Dravi.

Dolazio je, nakon Domovinskog rata, često opet u Osijek, pa pamtimo Mühla kao nogometnog fanatika kojem se, nažalost, nije ispunila želja da patentira kopačke koje ne bi trebale imati vezice. U posljednje vrijeme, iako je nekadašnji „olimpijaš“ preminuo 2015., možete i na velikim europskim utakmicama primijetiti da pojedini nogometaši zaista zatvaraju kopačke sa strane, na tzv „čičak“. Nije li, možda netko ukrao junaku naše priče njegov patent?!

Josip Klobučar i Pavle, 2009.

Skupina osječkih djevojčica i dječaka s Pavlom i Sofijom u proljeće 1992., u Njemačkoj

Foto: Privatna arhiva

Šećerana

ICOLA Poznati osječki navijač i branitelj na inicijativu Kohorte dobiva dostojanstven grob

Nakon izrade betonskog okvira donacijama će prikupljati sredstva za primjeren spomenik

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kad je u rujnu 2015. godine umro istaknuti osječki navijač i član skupine Kohorta te hrvatski branitelj, Ivan Jaroš – Icola nije imao živih članova obitelji ni drugih osoba koje bi na sebe preuzle organizaciju njegova ukopa. U takvim okolnostima, pokojnik je ukopan u klasični zemljani grob s humkom o trošku tadašnjeg Ureda državne uprave.

Od tada o njegovom grobu brinu članovi navijačke skupine Kohorta, uz stalnu bojazan da to nije dugoročno rješenje jer zemljane humke s vremenom propadaju i stapaju se s livadom. U međuvremenu je Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji regulirao pravo na grobno mjesto, troškove ukopa i održavanje grobnog mjesta. Stoga su stariji Kohortaši uputili inicijativu da se pokuša retroaktivno primijeniti zakon za slučaj čovjeka koji je pokopan prije stupanja na snagu novih propisa.

Ubrzo je pristigla pozitivna reakcija iz Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije, pa će se na Icolinom grobu izvesti betonirani okvir za trajno i dostojanstveno očuvanje mjesta njegova ukopa. Poslije toga, navijači se spremaju putem donacija osigurati sredstva za izradu primjerenog spomenika.

U obrazloženju navijačke inicijative, između ostaloga, stoji: “Vjerujemo da bi se na taj način zajednički ostvario cilj kojem svi težimo – da hrvatski branitelj koji iza sebe nije imao obitelj ipak ima dostojanstveno, trajno uređeno i jasno obilježeno mjesto posljednjeg počivališta, kao znak zahvalnosti za njegov doprinos u obrani Republike Hrvatske”.

Foto: Privatna arhiva

Nastavi čitati

Šećerana

SHELL Sve spremno za otvorenje nove benzinske postaje na Čepinskoj kod izlaza na obilaznicu

Imaju kafić i autopraonicu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Prva benzinska postaja tvrtke Shell u Osijeku izgrađena je na Ulici Svetog L. B. Manidića (Čepinska), kod izlaza na obilaznicu. Objekt je potpuno opremljen, izvučena je horizontalna signalizacija i očigledno tamo rade završne poslove pred otvorenje.

Postaja ima tri otoka s agregatima za točenje goriva s ukupno šest mjesta za točenje. U glavnom objektu je i veliki kafić, pa je pretpostavka da bi kasnije mogla niknuti i ugostiteljska terasa uz Mandićevu. A na sjevernoj strani parcele je i automatska autopraonica s dvije pozicije za pranje.

Prilaz automobilom omogućen je iz oba smjera s Mandićeve ulice, ali izlazak s benzinske postaje ide isključivo kratkom priključnom cestom na prometnicu u kojoj se nalaze ostaci izgorjelog trgovačkog centra Getro, pa se onda iz nje vozači opet mogu uključivati u Mandićevu.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Šećerana

PRIJEDLOG Na bentu od stadiona do Višnjevca treba odijeliti pješački i biciklistički dio

Stara žuta crta je izblijedila, pa se miješaju šetači, rekreativni trkači, romobilisti i biciklisti

Objavljeno

.Dana

Objavio

U popodnevnim i večernjim satima na bentu uz Dravu, između stadiona Opus Arena i Višnjevca zna biti dosta građana koji izlaze na rekreaciju, u šetnju ili se naprosto voze biciklom. Ondje je prije dosta godina jasnom žutom crtom staza podijeljena na pješački i biciklistički dio. No, u međuvremenu je crta izblijedila, pa više nitko ne zna koja strana staze je za koju namjenu.

Biciklistima je to problem jer je neprestano potrebno usporavati i zaustavljati se kako bi pričekali da pješaci odaberu stranu. S druge strane, pješaci (naročito oni koji koriste bent kako bi prošetali s manjom djecom) stalno su u strahu da bi na njih mogao naletjeti neki biciklist.

Rješenje je vrlo jednostavno – potrebno je iznova postaviti horizontalnu prometnu signalizaciju, odnosno jasnije obojati crtu razdjelnicu.

Građanin koji je poslao fotografije kaže kako na bentu povremeno doista bude kaotično:

“Jako puno ljudi, što pješaka, trkača i biciklista koristi bent, pa ne bi bilo loše da se oboja žuta linija i signalizacija biciklističke staze jer se stara boja potpuno izgubila. Čisto iz sigurnosnih razloga. Na fotografijama možete vidjeti kako je žuta linija, koja odvaja biciklističku od pješačke staze, potpuno izblijedila što stvara problem u kretanju. Lijeva traka je biciklistička, a desna pješačka. Na biciklističkoj stazi bi trebalo nacrtati žuti bicikli svakih 20 do 30 metara jer ljudi koji se uključe na pola puta ne znaju koja strana za što služi.”

Doista, sve je precizno konstatirano, dokumentirano i predloženo. Preostaje se još samo organizirati i s nešto boje riješiti problem. Građani su prihvatili postojeću šetnicu, nemaju primjedbi na njezinu širinu, a ove se godine i trava na bentu redovitije podšišava. Još samo koja kanta boje i – svi zadovoljni.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Fore

NE POD GASOM Pobjednička kampanja osječkih studenata o odgovornoj konzumaciji alkohola

Autorski tim: Nora Hodak, Luka Kuhar, Valentina Matošević i Katarina Runje s Akademije za umjetnost i kulturu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Najbolju nacionalnu komunikacijsku kampanju o odgovornoj konzumaciji alkohola među mladima, pod nazivom “NE pod gasom”, osmislio je tim studenata s osječke Akademije za umjetnost i kulturu u sastavu: Nora Hodak, Luka Kuhar, Valentina Matošević i Katarina Runje pod mentorstvom predavača dr. sc. Tomislava Levaka.

Projekt društveno odgovorne komunikacijske kampanje provodi agencija Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri u suradnji sa Koordinacijom proizvođača, trgovaca i distributera jakih alkoholnih pića unutar Hrvatske udruge poslodavaca. A o najboljoj je kampanji odlučio stručni žiri kojega su činili komunikacijski stručnjaci, predstavnici spoznora i njihovih partnera.

Pobjednički tim s mentorom

Pobjedinici su studenti 1. godine diplomskog studija Odsjeka za kulturu, medije i menadžment. A Željka Martinović iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri istaknula je kako će odabrana kampanja biti realizirana i da će ju građani na jesen moći pratiti u medijima i na društvenim mrežama.

Foto: AUKOS

Nastavi čitati

Šećerana

NIZAK VODOSTAJ Olupina potopljene teglenice između dva mosta glavna je priča na plažama

Drava čuva tajne, a građani štrikaju nove legende

Objavljeno

.Dana

Objavio

Drava zadnjih dana bilježi najniže vodostaje, pa se uz obale ukazuju prizori iz bliže i dalje povijesti. Kod Tvrđe, kako je to uobičajeno u ovakvim se situacijama uvijek pojave ostaci temelja nekadašnjeg Garnizonskog kupališta, nekada popularne Garnike koju još uvijek pamte najstariji Osječani. A na lijevoj obali između cestovnog i željezničkog mosta sad je i jako dobro vidljiva olupina teglenice koja je potopljena šezdesetih godina prošloga stoljeća i za koju se komentatori na društvenim mrežama ne mogu složiti je li ili nije prije toga udarila u most.

U svakom slučaju, dok se istovremeno iz pijeska na Dunavu kod Batine zadnjih dana uglavnom pojavljuju stotinama kilograma teške avionske bombe sovjetske proizvodnje iz Drugog svjetskog rata, u Osijeku niski vodostaji bude sasvim druge emocije vezane za kupališta i poslovanje s prijevozom tereta na plovnom putu. Na Dunavu policija u kontroliranim eksplozijama mora uništavati bombe, a na Dravi se raspredaju nove legende.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Najlaćarnije