Connect with us

Pičvajz

NEMAMO RJEŠENJE Osijek je prometno prepolovljen na dva dijela, do glavnog trga i od njega

Kad, recimo, vozeći Štrosikom autom dođete do središta – više nemate kamo, pa se stranci vrte u krug

Objavljeno

.Dana

U većini srednjeeuropskih gradova je već koncem 70-tih, kada se uvidjelo da se broj automobila na cestama povećava, došlo do ideje tzv. širenja koridora. To bi otprilike značilo da se postojeće prometnice prošire za barem jedan do dva prometna traka i time pokušaju rasteretiti svakodnevne prometne gužve. To se napravilo dugoročnim planiranjem na način da se svaka nova zgrada koja se gradi na koridoru morala uvući unutar parcele kako bi se nakon nekog vremena dobio prostor za nove prometne trake. To se uglavnom radilo na većim prometnicam, tzv. žilama kucavicama svakog grada.

Osijek je također, doduše negdje 2000.-tih pokušao širiti svoje koridore. Tako je na Strossmayerovoj ulici svaka novoizgrađena zgrada morala biti uvučena. Međutim kao i sve to je u našem gradu kratko trajalo. Kada se odustalo, ne znamo, ali vidimo da zgrade niču bez obaziranja na bilo kakve koridore.

S druge strane, na Strossmayerovoj imamo novo “genijalno” rješenje čije izvođenje je započelo prije nekih 15-tak dana. Pruga, koja je do sada prolazila usporedo sa cestom sad se seli na cestu. Hrabro je to i ni malo inovativno riješenje za koje već sada možemo reći da će stvoriti ogromne gužve u prometu. Dok cijela Europa širi gradski cestovni koridor, mi ga sužavamo? Koji je prometni stručnjak u projektiranju došao do ovog genijalnog rješenja i koji je stvarni razlog ne znamo, ali količina automobila koja svakodnevno prolazi Strossmayerovim zasigurno jamči prometni kaos kad se tramvaji napokon vrate na osječke ulice. Objašnjenje da su građani naviknuli na tramvaj na cesti, jer je tako i primjerice na Europskoj aveniji, ne zvuči baš kao neki prometno dobro osmišljen argument. Pa imamo primjer Divaltove ulice gdje tramvaj, kao i u ostalom u još nekim europskim gradovima, prometuje sredinom ceste u svojoj zasebnoj traci.

Istina je da je na jednom dijelom Štrosike tramvajska pruga prolazila gotovo uz kuće i tu se moralo tražiti novo riješenje, ali nije jasno je li se ikada razmatrala opcija pruge po sredini ceste. Predivno zvuči najava da će Strossmayerova dobiti novu vizuru s drvoredom, biciklističkom stazom i zelenilom, ali problem prometa je tu i ne možemo ga ignorirati.

Osijek ni inače nema baš sreće s glavnim prometnicama, a i ne čuje se za neka nova dobra rješenja. Pa ta Strossmayerova sve putnike automobilima dovede ravno do glavnog gradskog trga odakle automobilom ne mogu nigdje. Nerijetko viđamo strane registracije kako se vrte oko trga ne znajući kuda dalje. Druga velika gradska ulica, Vukovarska spaja se s Hrvatske Republike koja vas doveze ravno do zida zgrade. Postojala je ideja da se ta zgrada “probuši” i napravi spoj sa Strossmayerovom što bi imalo smisla, ali već godinama nismo čuli što je s tom idejom. Odnosno, na tome se vjerojatno ništa ne radi. Šamačka je poseban problem. Na tom “koridoru” nema ni poštenog kolnika, a u jednom dijelu ni poštenog nogostupa, odvojak za nelegalno gradsko parkiralište Rupa s naplatom vodi preko tuđeg zemljišta… tako da i taj kaos treba što prije riješiti.

Osijek je zapravo prometno prepolovljen na dva dijela. Do glavnog trga i od glavnog trga, a njegovo prometno spajanje nikada nije provedeno. Ali to nisu projekti koji mogu biti brzo gotovi. Tu nema press, nema prostora za brzi PR, cateringa, binu i razglas… tu treba zasukati rukave i dugoročno sa svom postojećom strukom iznaći neko kvalitetno rješenje.

Foto: Komarilos

Mobilia

GRADILIŠTE Na Donjodravskoj paralelno uz radove na novoj infrastrukturi niču i urbane vile

Ulica će konačno dobiti asfalt, te novu vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Donjodravska obala ulica je koja je tek izgradnjom donjogradske šetnice doživjela svoj građevinski bum. Iako je većim dijelom bila bez asfalta, investitori su prepoznali potencijal, pa je sada ova ulica jedno od elitnijih naselja u gradu. Odnosno bit će, kada u potpunosti završe radovi koji će stanovnicima konačno omogućiti komunalne standarde poput ostalih naselja u gradu.

Naime, Donjodravska obala konačno će dobiti asfalt, odnosno kolnik širine 5,6 metara, zatvoreni sustav oborinske odvodnje, nova rasvjetna tijela, te parkirne i pješačke površine, uz izgradnju 805 metara nove vodoopskrbne i 900 metara nove kanalizacijske mreže.

Paralelno uz infastrukturne radove niču i nove stambene zgrade, pa je ovo trenutno jedno od većih gradilišta u gradu.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Mobilia

VIJENAC A. CESARCA Neki ne moraju u potragu za parking mjestom, imaju privatno u hladovini

Kao i u drugim naseljima u gradu i ovdje se uvijek traži slobodno mjesto više

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako je na Vijencu Augusta Cesarca krajem 2023. uređeno novih 27 parkirališnih mjesta, kao i u svakom drugom naselju u gradu – nema ih dovoljno. Građani se snalaze na sve načine da za svog limenog ljubimca pronađu mjesto, pa neke povremene stvari postanu zapravo praksa.

Uz ograde škole i vrtića na Vijencu A. Cesarca, na zelenoj površini ispod velikog stabla neki su si vozači pronašli privatno mjesto za parkiranje. U debeloj hladovini, bez bespotrebnog kruženja po naselju kako bi se ubacili na jedno od za to predviđenih mjesta, praksa „ako prođe – prođe“ postala je svakodnevica.

Vijenac A. Cesarca biti će u II. zoni naplate parkiranja

Građani koji su fotodokumentirali ove prizore kažu kako se na ovom mjestu zna vidjeti i po tri parkirana vozila u bilo koje doba dana, jer očito do sada nitko od vozača koji ih ovdje parkiraju nije zatekao “čestitku” na vjetrobranskom staklu.

Ostaje pričekati i nadati se da će ovakva praksa početi lagano izumirati nakon što se i ovdje uvede naplata parkiranja – ovo će se naselje naći u II. zoni naplate.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Mobilia

HALO, ODRŽAVANJE! Obaloutvrdu od pješačkog do cestovnog mosta potpuno je okupirao korov

Čini se da ove sezone trimer ovdje nije prošao

Objavljeno

.Dana

Objavio

Dio obaloutvrde od pješačkog do cestovnog mosta u potpunosti je okupirao korov. Ako šećete uz rub promenade, osim pogleda na nisku Dravu imate i lijep pogled na gotovo izraslu šumu.

Priča je iz godine u godinu ista, jer tek kada javnost upozori na visoku travu kreće se u košnju. Iako nam je ovo ljeto izrazito sušno, korov kao korov – uspijeva i u ekstremnim uvjetima. Možda bi ga bilo i više da je bilo kišovito, no i ovako je dovoljno visok da ga prolaznici zamjećuju prilikom šetnje promenadom.

Livada na kosim bokovima obaloutvrde na pojedinim je mjestima dosegnula gotovo metar visine. Srećom, vodostaj je nizak, nema najezde komaraca, pa onda valjda ni potrebe za redovitom košnjom.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Mobilia

IZVOLITE SJESTI Klupe u Svačićevoj oronule su i nakrivljene, šteta jer su u hladovini

I dok se u nekim dijelovima grada stare klupe mijenjaju novima, ove izgleda čekaju bolja vremena

Objavljeno

.Dana

Objavio

Ako se nađete u Svačićevoj ulici, na potezu od Vukovarske do Divaltove, uz nogostup na zapadnoj strani ispred niza stambenih zgrada uočit ćete klupe koje su većinu dana u debeloj hladovini. No ako odlučite odmoriti i sjesti na njih, osim što će vas odbiti njihov oronuli izgled, odbiti bi vas mogao i njihov položaj, jer je većina – nakrivljena.

– U Ulici kralja Petra Svačića ispred kućnih brojeva 2a, 2b, 4a.. nalaze se „vesele klupe“ iz nekih davnih vremena. Desno sjedaju oni koji imaju duže noge, a lijevo oni sa kraćim – šaljivo komentira čitatelj ponukan činjenicom što se „novim klupama ušminkava Perivoj kralja Tomislava, dok su drugi dijelovi grada izgleda zaboravljeni.

Možda su stanari ulaza ispred koji su „vesele klupe“ naviknuli sjediti na njima, no činjenica je kako im je rok trajanja odavno prošao. A ako i nije – potrebno im je barem temeljito čišćenje i ravnanje.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Nastavi čitati

Analit

OPASNO JE Iz središnjeg dijela kružnog toka kod Sjenjaka ispadaju kamene kocke

Samo da se ne otkotrljaju na kolnik

Objavljeno

.Dana

Objavio

Središnji plato kružnog toka na raskrižju Trpimirove, Drinske i Sjenjaka, kako je to i inače slučaj s kružnim tokovima, nije namijenjen pješacima, automobilima ni drugim sudionicima u prometu – tamo nema pješačenja, nema vožnje, zaustavljanja ni parkiranja. Pa je stoga zapravo nejasno kako se i pod čijim utjecajem događa da iz te popločane površine ispadaju cijele kamene kocke?!

Sad ih je već dosta razbacanih, neke su i vrlo blizu cesti, a uočljivo je kako je na više mjesta očito pod utjecajem nekakvih alatki započeto deinstaliranje pojedinih dijelova opločja. Stvarno je nevjerojatno da bi netko tu eventualno ulazio i pokušavao iskapati kocke, ali prema izgledu površine zapravo i nema nekog drugog logičnijeg obrazloženja.

Za početak, trebalo bi razbacane kocke vratiti na njihova mjesta i pobrinuti se da površina bude dobro nabijena. U protivnom, s vremenom bi se izvađene kocke mogle otkotrljati na kolnik, a to bi onda stvarno moglo biti kobno.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije