U Strossmayerovoj ulici, na dionici između Mlinske i zapadnog dijela Petefijeve, srušen je kompleks od dvije kuće i parcela je pripremljena za gradnju. To samo po sebi ne bi bilo važno niti bi bio problem da rušitelji (ili graditelji) iza sebe nisu ostavili potpuno nezaštićen pristup ogromnoj rupi nekadašnjeg podruma koja se nalazi odmah uz pješačku i biciklističku stazu!

Rupa duboka više od jednog metra naprosto mami da netko u nju upadne. Recimo, građani koji u prolazu eventualno (kao što je to uobičajeno) nešto čačkaju po ekranu mobilnog telefona idealne su potencijalne žrtve jer je dovoljno stazu promašiti samo za centimetar i – ode noga! U uvjetima slabije vidljivosti i vozači bicikala mogu se strmoglaviti u nekadašnji podrum. Netko bi se ovdje mogao ozbiljno polomiti.

Nema nikakve oznake i nikakve ograde, tek su na jednom mjestu ostale okomito stršati dvije cijevi od bivše plinske instalacije. Iza njih je rupa velika poput osrednjeg bazena.

Ovo je neodgovorno i opasno. Građanin koji je poslao informaciju i prvu fotografiju ove iznimno kritične točke napisao je kako rupa uz samu stazu tako nezaštićena stoji već danima, da je duboka barem dva metra i da nema naznaka o početku građevinskih radova zbog kojih bi eventualno tamo bile postavljene neke građevinske ograde ili druge zaštite.

Foto: Komarilos

______________________________________________

REAKCIJA Gornji tekst objavljen je u subotu oko podneva, a istoga dana poslije 22,00 sati stiglo je i reagiranje s nekoliko fotograija u kojemu stoji:

“Poštovani, ovim putem želimo demantirati tvrdnju da gradilište nije bilo ograđeno i osigurano. Navedena informacija nije točna jer je gradilište tijekom izvođenja radova bilo propisno ograđeno. U prilogu dostavljamo dvije fotografije snimljene tijekom izvođenja radova i pri izmjeni izvođača, iz kojih je vidljivo da je gradilište bilo ograđeno i osigurano. Tijekom radova, uključujući i razdoblje izmjene izvođača, gradilište je bilo adekvatno osigurano zaštitnom ogradom. Molimo da ovu objavu uklonite, kako javnost ne bi bila dovedena u zabludu.”

Trg Franje baruna Trenka u suštini je lijepi mali park obrubljen Vukovarskom, Stepinčevom i Gundulićevom ulicom (za starije Osječane, to je park kod nekadašnjeg restorana Lovački rog). U centralnom dijelu parka nalazi se uredna i funkcionalna fontana, a uokolo su raspoređene košare za otpatke i klupe, neke od njih u debeloj hladovini. E, upravo tu, uz jednu od košara, odnosno uz klupu, nepoznat netko odlučio je ostaviti svoj glomazni otpad.

Tako sad u parku imamo nešto dasaka postavljenih na košaru, zatim kartonsku kutiju u kojoj je isporučena ležaljka za plažu (ili dvorište) i raspadnutu metalnu konstrukciju za sušenje rublja. Prekrasno! Nekome, dakle, tko živi u središtu grada, palo je na pamet kako će se svoga otpada najbolje riješiti tako da ga naprosto istovari u – park!

Dakle, taj netko morao je barem u dva navrata hodati s tom količinom otpada kako bi ga ostavio u parku, netko ga je morao i vidjeti – osim ako je dolazio noću – i bilo bi lijepo da ga je upozorio.

U redu, moguće je da taj netko nema automobil i nije u mogućnosti odvesti svoj otpad do najbližeg reciklažnog dvorišta, ali to nije razlog da tovari otpad u gradski park. Osim toga, za tren oka se na internetu ili među sugrađanima može pronaći informacija o tome kada se i s kojih pozicija odvozi glomazni otpad. Imamo, dakle, reciklažna dvorišta, mobilna reciklažna dvorišta, a imamo i mogućnost jednom godišnje naručiti besplatnu uslugu odvoza do dva kubika glomaznog otpada, samo treba pozvati na besplatan telefonski broj 0800 200 025. Ali najjednostavnije je ostaviti svoje smeće na javnom mjestu.

Sad je to bio park, sutra može biti dvorište obližnjeg vrtića ili osnovne škole, zatim možda bi bilo efikasno otpad odbacivati i na trgovima (tu se može lako prilaziti vozilima za odvoz smeća) ili na parkiralištima (jer tu uvijek ima netko s većim gepekom tko to može pokupiti).

Nadalje, otpad će možda ostavljati ljeti uz bazene na Kopiki (jer je tu uočljiv pa će ga već netko pokupti), zašto ne i na pješačkom mostu ili na lukobranu Zimske luke. Zapravo, toliko je mjesta na kojima se možete riješiti problema s glomaznim otpadom, samo ako ste dovoljno maštoviti. Nažalost.

Foto: Komarilos

Od ranih jutarnjih sati građni javljaju o aktivnostima broda s postrojenjem za izvlačenje i nasipavanje pijeska koji obavljaju posao na dravskoj plaži Copacabana. Isti su posao prošle godine počeli raditi točno mjesec dana kasnije, pa se očigledno vodi računa da kompletno kupalište bude u funkciji kako je i obećano – do početka kupališne sezone.

Za usporedbu, za potrebe prošle sezone kupanja istovareno je i potom bagerima na plaži razvučeno te nivelirano 1100 kubika svježeg pijeska.

Foto: Komarilos

Prijedlog Odluke o jednostranom raskidu Ugovora o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Osijeka gradski su vijećnici na današnjoj sjednici Gradskoga vijeća jednoglasno prihvatili.

Već unutar 14 dana, kako je najavio zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin, održat će se nova sjednica sa samo jednom točkom dnevnoga reda na kojoj bi se trebali usvojiti Opći uvjeti isporuke komunalne usluge, a kako bi se smanjilo vrijeme za preuzimanje usluge dimnjačarskih poslova.

To znači da bi Unikom vrlo brzo mogao preuzeti posao koji je godinama obavljao koncesionar, pa su tijekom rasprave o prijedlogu Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o obavljanju komunalne djelatnosti neki od vijećnika potegnuli pitanja o spremnosti Unikoma za preuzimanje posla.

– Nabavka opreme i materijala je u postupku, tako da ćemo do početka obavljanja usluge biti spremni. Osam dana od prihvaćanja uvjeta krećemo s radom, već imamo određeni broj zaposlenih dimnjačara, a pristižu nam i zamolbe. Sve će biti na vrijeme i do kraja godine ćemo pokazati zašto smo odabrani za taj posao – rekao je Igor Pandžić, direktor Unikoma.

Foto: Komarilos

Na nekoliko mjesta na zgradi Pravnog fakulteta u Radićevoj ulici već mjesecima strateški su raspoređene obavijesne ploče na kojima piše: „Opasnost od pada predmeta s visine dijelovi fasade: žbuka i cigla“. I upravo to se dogodilo!

Na fotografijama koje su poslali građani  vidi se da je i nakon pada s visine ostalo dosta većih komada žbuke koji su očigledno bili toliko čvrsti da se nisu do kraja rasprsnuli ni kad su zviznuli o pločnik. I bila je nedjelja, vrijeme kad fakultet ne radi i kad je manje prolaznika.

Bez obzira što se vodstvo fakulteta na neki način ogradilo od potencijalnog ozlijeđivanja pješaka jer su, recimo tako, na vrijeme postavili obavijesti o tome što bi se moglo dogoditi – ovo je stvarno već u najmanju ruku neozbiljno. Da vlasnici zgrada s oštećenim fasadama ne pronalaze nikakva rješenja da te fasade obnavljaju niti da propisno i učinkovito obave zaštitu kako ne bi dolazilo do povremenog bombardiranja prolaznika.

Prethodno smo pratili takve situaicje i kod zgrade Glavne pošte gdje su povremeno otpadali veći ili manji, ali s obzirom na visinu zgrade također moguće opasni projektili s fasade. Doduše, tamo su jedno vrijeme imali i drvene skele koje su štitile prolaznike, ali se onda dogodilo da je prilikom jače kiše i udara vjetra kompletna ta drvena skalamerija srušena na nogostup i parkirane automobile. Srećom, ni tada nitko nije stradao.

Što se tiče ovog zadnjeg slučaja raspadajuće fasade – sva je sreće da se to nije dogodilo tijekom radnog dana kad se ondje mota dosta studenta. Jer, sigurno bi bilo razbijenih glava.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos