Kovinar
Pivski Božić: Doktorica za pivo uz prasetinu preporučuje lager i pilsner, a uz janjetinu pale ale
Kristina Mastanjević prva je hrvatska doktorica za pivo , kaže da su tamna piva zapravo nekako više Božićna
Osijek je grad prvog hrvatskog piva, ali ima i prvu hrvatsku doktoricu za pivo! Dr. sc. Kristina Mastanjević s osječkog Prehrambeno tehnološkog fakulteta spojila je ljubav prema znanosti i pivu u zanimljivu kombinaciju koju opisuje rečenicom: “Kada čovjek uđe u svijet zitologije (znanost koja se bavi pivom), mislim da je teško izaći jer se sve čini jako zanimljivo i blisko jer pivo ipak zbližava ljude.”.
Kristina nam je otkrila zanimljivosti o pivu i pivskim trendovima, te koje se pivo najbolje sljubljuje s blagdanskom hranom.
Kako se dogodila ta pivska “ljubav”, odnosno otkud interes za proučavanje piva?
– Teško je to procijeniti… Moj mentor, dr. sc. Vinko Krstanović je zapravo začetnik svega vezanog uz pivo na našem Fakultetu i kroz izradu doktorata pod njegovim mentorstvom sam zapravo i završila na (u) pivu 🙂 Šalu na stranu, svakako je u pitanju kombinacija ljubavi prema znanosti i prema pivu.
Kakva su piva danas u modi? Što se najviše pije?
– Rekla bih da se danas potrošnja piva malo podijelila na one koji rado uživaju u craft pivima, vole mirisne note i punoću nefiltriranog piva, dok se drugi drže sigurnih i laganijih piva, mahom predstavnika velikih pivskih industrija. Moram priznati da se pivska industrija sve više okreće laganijim pivima, bezalkoholnim, te mješavini piva sa sokovima – radlerima, koji privlače mlađe generacije. Ali još uvijek se najviše piju lager piva.
Vaša preporuka u ovo blagdansko vrijeme? Koja piva odabrati? Koju vrstu piva kombinirati s kojom hranom?
– Blagdani mogu biti malo teži za sve nas, što se hrane i pića tiče, a najčešće blagdanske delicije uključuju puno masnijeg mesa, salata, kolača i slično, pa uz ta teža jela uvijek ide i malo bogatije pivo, malo više hmeljeno (IPA, APA, stout, porter ili dunkel). Pivo se može primijeniti i kao aperitiv (ale piva ili pilsner), a i kokteli a pivom mogu poslužiti u tu svrhu (pivo s rakijom i limunom, pivo s viskijem…). Uz mesne delicije kao što je prasetina ide lager ili pilsner, uz janjetinu pale ale. Čokolada i marcipan, obilježja božićnog vremena, idu sa malo slađim, dvostrukosladnim pivima (samostanska belgijska piva), porterima ili stout pivima. Ova malo jača piva (samostanska) i ječmena vina (udio alkohola preko 8%) mogu se koristiti i kao digestiv.

Možda neki savjet – kako kvalitetno uživati u pivu – na što treba obratiti pažnju da ne pretjeramo za blagdane?
– Pivo ima manji udio alkohola nego vino. Gasi žeđ i zato ljudi puno brže popiju 0,5 litre piva nego čašu vina, ali ipak bi se trebalo ograničiti na preporučene dvije jedinice piva dnevno za muškarce (2×0,5 litre) i jedne jedinice za žene. Između piva svakako se treba piti i voda. U kombinaciji sa slanijom hranom, organizam traži dodatnu tekućinu pa ljudi obično kod obilnih obroka znaju pretjerati i sa pivom. Svakako se treba ograničiti na preporučene količine i neće biti problema sa mamurlukom.
Kakva piva radite na Prehrambeno tehnološkom fakultetu? Koliko je vremena potrebno da se napravi pivo?
– Najčešće pale ale i dunkel, koji ja ponekada prevedem u porter. Tamna piva su baš nekako Božićna. Inače, uvijek kombiniramo hmeljeve i slad pa onda i piva budu uvijek malo drugačija na ono prethodno, ali u suštini to je uvijek pale ale kod svijetlog piva. Za proizvesti pivo treba oko 14 dana, tjedan dana traje fermentacija, a nakon toga hlađenje, kegiranje i gaziranje. Iako se može piti odmah nakon gaziranja, ja volim da malo odleži da se arome ujednače.

Postoji li kod nas kultura ispijanja piva? Kakva je ona? Preferiramo li više domaća ili strana piva?
– Sve više se probija ta kultura ispijanja i jedan od načina na koji želimo približiti pivo ljudima je i ocjenjivanje piva koje organiziramo u suradnji sa Veleučilištem u Karlovcu. Na taj način pokušavamo dati uvid u bogatstvo naših pivovara i njihovu ponudu. Svakako Zagreb prednjači u toj kulturi ispijanja piva, ali i slavonska (osječka) pivska scena ima što za ponuditi. Od manifestacija vezanih uz pivo bih izdvojila osječki craft beer festival i naravno, Hombre. Hombre, u organizaciji Panonskog Pivarskog Sindikata (PPS) daje presjek onoga što se događa unutar homebrewing zajednice u Osijeku i svake godine je sve veći. Raduje me što sam član PPS-a i što je Fakultet s njima sklopio ugovor o suradnji, tako da su u planu i radionice za širu publiku, a baš bi se ticale promocije kulture pijenja piva. Iskreno, nemam podatak koja se piva više piju, no vjerujem da se podjednako piju i domaća i strana piva.
Što vi preferirate? Jeste se odvažili i sami krenuli u kućnu proizvodnju?
– Ja volim tamna piva, porter, stout. Kuhamo na Fakultetu na kućnoj opremi.
Što je zapravo sve potrebno da netko krene u kućnu izradu piva? O čemu najviše ovisi kakvo će pivo biti?
– Za kuhanje je potreban uređaj koji može održavati stalnu temperaturu, cjedilo, hladilo i neka vrsta fermentacijske posude. Od sirovina su potrebni: voda (mora imati određeni omjer mineralnih soli), slad, hmelj i kvasac. Sve se može naručiti preko interneta. Kakvo će biti pivo, ovisi o puno faktora, kvaliteti slada, vode, temperaturi ukomljavanja … ima dosta toga. Od vještina je najviše potrebna upornost, jer izreka kaže da tek treće pivo valja. U to sam se i sama uvjerila.
U Hrvatskoj ima oko 100 craft pivara – popriličan broj, ima li za njih sve mjesta na našoj pivskoj sceni?
– Da, zanimljivo da ih ima sve više i da, ima mjesta za sve!
Često i ocjenjujete piva. Na što se obraća pažnja kod ocjenjivanja? Koje karakteristike kvalitetno pivo mora imati?
– Da, ocjenjujemo piva na PTFOS-u. Uzimamo u obzir vizualne karakteristike (boja, pjena, mutnoća), mirisne (greške kuhanja, greške fermentacije i sl.), karbonizacija, okus, gorčina, trpkost… Imamo veliku i opširnu tablicu u kojoj bilježimo greške koje zamijetimo. Ovisi o pivu, karakteristike lagera su da je bistar, svijetao, lagan, bez gorčine koja zaostaje, stabilne pjene, bez neugodnih mirisa i okusa. Kod ale piva je gorčina izraženija, ne smije biti trpko, pjena je stabilnija nego kod lagera, ali također ne smije biti neugodnih okusa i mirisa. Sva piva bi trebala biti karbonizirana u skladu sa stilom.
Foto: PTFOS (ustupljene fotografije)
Kovinar
SKORO GOTOVO Krpanje S-ceste je pri završetku, možete pogledati kako to sad izgleda
Sad više nije rupa na rupi nego zakrpa na zakrpi, nije lijepo, ali je funkcionalno
Već otprilike dva tjedna traju intenzivni radovi popravljanja velikih ulegnuća, kratera i rupa na S-cesti koja spaja Retfalu s gospodarskom zonom na Ulici sv. L. B. Mandića. Kolnik je bio u takvom stanju da su mnogi vozači dva puta promislili prije nego što su kretali na vožnju jer je svaki prolazak značio potencijalnu štetu za ovjes automobila.
Do danas su radnici s operativom stigli već gotovo do zgrade Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, što bi značilo da su odradili oko dvije trećine posla. Zbog njihovih je aktivnosti promet na dijelu ceste i dalje reguliran preko jedne prometne trake uz pomoć semafora.
Popravak obavljaju profesionalno, ali u okvirima budžeta. Vidljivo je kako iskapaju ozbiljne količine raspucalog asfalta i na tim mjestima navlače novi asfaltni pokrov. Sad se vidi da cesta više nije sastavljena od rupe na rupi, ali vozači već komentiraju kako je to sad zapravo zakrpa na zakrpi. Nije lijepo, ali je funkcionalno.
RUPA NA RUPI Na S-cestu možemo voditi turiste da vide kako u realnom vremenu propada asfalt
MOŽE SE! BRAVO! Započelo ozbiljno krpanje asfalta na S-cesti, sanirana već gotovo trećina
Foto i video: Komarilos
Kovinar
AZBEST Najmanje dva tjedna ovako su zbrinute stare azbestne ploče na gradilištu u Štrosiki
Stara je zgrada srušena, a otrovne ploče s krova stoje odložene bez zaštite i mrve se
Svojedobno je bilo normalno dodavanje azbesta u građevinske materijale, a kod nas su bile najpoznatije azbestne ploče koje su se koristile za pokrivanje krovova. No, kad se azbestna prašina i vlakna nađu u zraku, mogu nepovoljno utjecati na okoliš i zdravlje.
Stoga je, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, azbestni otpad uvršten na popis posebnih kategorija otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja.
Propisane su jasne obveze za vlasnike građevine i za izvođače radova na građevini koja sadrži azbest. Ukratko, potrebno je “osigurati izdvajanje azbesta iz građevine na način da se spriječi raznošenje azbestnih vlakana i čestica, prašine i komada koji sadrže azbest”.
Također, precizirano je kako su dužni “pripremiti izdvojeni azbestni otpad za prijevoz na način da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i razlijevanje tekućeg azbestnog otpada korištenjem zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad, omatanjem odgovarajućom folijom ili na drugi odgovarajući način”.
Građani koji su fotografirali stare azbestne ploče na mjestu srušene zgrade u Strossmayerovoj kod Spara, kažu kako to tako ondje stoji već najmanje dva tjedna. Vidi se, dakle, da azbestne ploče nisu u spremnicima, nisu u torbama za šutu niti su ovijene folijama, već samo stoje odbačene na zemljištu (doduše, sortirane su) i pretpostvka je kako se tamo mrve. Dakle, sve naopako.
Inače, otpad koji sadrži azbest mora se odlagati na posebno predviđenim plohama, odnosno kazetama, na odlagalištima otpada. Radi se o iznimno otrovnom otpadu i u najmanju je ruku neodgovorno dva tjedna držati ovakvu hrpu otrova potpuno otvorenu praktički na nekoliko metara od nogostupa, postaje javnog prijevoza, terase kafića i parkirališta trgovačkog centra.
Foto: Građani Komarilosi
Kovinar
GROBNA NAKNADA Ukop najavio povrat novca svima koji su platili, možete zvati odmah
Nakon odluke o povlačenju novog Cjenika, organizirali su se u kratkom vremenu
Prošlo je manje od 24 sata od kad je jučer iz Ukopa stiglo priopćenje kako je iz primjene povučen novi Cjenik grobne naknade i kako će, odlukom gradonačelnika, pristupiti provjeri metodologije po kojoj su utvrđene upravo stornirane cijene – a na njihovoj je internetskoj stranici već objavljena uputa građanima koji imaju pravo na povrat novca jer su u međuvremenu platili prema pristiglim uplatnicama.
Dojam je da će novac krenuti vraćati već sutra, pa svi koji čekaju svoj novac mogu vjerojatno odmah krenuti kontaktirati tvrtku radi povrata.
Za sve dodatne informacije o povratu otvorili su telefone: 031/250-192 i 031/272-655 te e-mail adresu ggn@ukop-osijek.hr. Dodatno, za korisnike koji su uplatu godišnje naknade obavili u Pogrebnom uredu (Prolaz Josipa Leovića 11) ili na blagajni Grada Osijeka u Pothodniku (Trg Ante Starčevića) predvidjeli su i telefon 031/638-555.
Novac koji su građani uplatili nalazi se na računu Ukopa i vjerojatno će biti vraćan prema redoslijedu uplata i ovisno o načinu uplate, pa će zbog toga u nekim slučajevima eventualno biti potrebne konzultacije s onima koji su uplatili.
Može se dogoditi da će vam novac biti na računu s kojeg ste plaćali već u roku od dan ili dva, pa možda nećete ni morati tvrtku kontaktirati telefonski ili mailom. No, na raspolaganju vam je i ta mogućnost.
UKOP POPUSTIO Obustavljena primjena novog Cjenika, onima koji su platili novac će biti vraćen
GROBNA NAKNADA Stižu uplatnice po novom Cjeniku, građani prijavljuju znatna poskupljenja
Foto: Komarilos
Kovinar
JE LI TO MOGUĆE? Odjel delikatesa u samoposluzi ne radi u pola bijela dana jer nema radnika
Ima posla za one koji žele raditi
Nešto poslije 11,30 sati u ponedjeljak, na odjelu delikatesa u velikoj samoposluzi nedavno otvorenoj na zapadnom izlazu iz Retfale prema Višnjevcu, dvojica muškaraca kupuju pečenu piletinu i glasno komentiraju kako je zbilja povoljna ponuda akcijske mortadele s pistacijama za 7,5 eura po kilogramu.
Treći kupac nekoliko metara dalje razgleda ponudu u rashladnim vitrinama i kad je vidio da su ova dvojica preuzeli svoje pakete s piletinom krene i sam prema delikatesnom pultu. Neko vrijeme ondje stoji proučavajući izložene nareske dok djelatnica nekoliko metara dalje nešto slaže na pomoćnom stolu. Potom žena stane naspram njega na unutrašnjoj strani pulta i kupac joj kaže kako bi htio 20 dkg te akcijske mortadele s pistacijama.
– Ne radimo – kaže žena i gura po površini pulta nekakav stalak na kojemu je istaknuta tekstualna poruka. – Upravo mi je završila smjena.
– U redu, u redu – kaže kupac. – Pričekat ću onda vašu kolegicu.
– Nema kolegice – odgovori mu ona.
– Mislim na kolegicu iz nove smjene – kaže kupac. – Pa će mi ona narezati.
– Nema nikoga u sljedećoj smjeni. Ne radimo više. Evo, lijepo vam tu piše – pokazuje prodavačica na stalak s informacijom na kojemu doista piše da je odjel delikatesa zatvoren.
Kupac kratko proučava informaciju na stalku koji mu je stavila pred oči i nastavlja:
– Pa dobro, nije valjda da vi meni sad nećete narezati tih 20 dkg salame?
– Nažalost, ne mogu. Smjena je gotova, sve mi je u pranju, ne stignem – odgovori prodavačica i dalje stoji uz pult iako ne namjerava narednu minutu ili dvije potrošiti na posluživanje.
Kupac se okrene na peti i ode. To je najgore što se može dogoditi u maloprodajnom objektu. Da se kupac odluči doći baš vama, da u moru maloprodajnih ponuda odabere baš vašu, da se zaputi do vaše prodavaonice, tamo parkira, uđe, razgleda ponudu, odluči se za točno određenu robu i da ga onda otpilite poput klinca koji još nije svladao abecedu. A upravo se to dogodilo.
Kasnije, na blagajni, dvojica kupaca komentiraju tu situaciju. Jedan od njih potuži se i blagajnici. No, ona samo odmahuje glavom kao da je to normalno i kaže: “Nemamo radnika” te nastavi kako će se odjel delikatesa opet otvoriti kad se ovi vrate ili kad dođu novi radnici, nije baš bilo razgovijetno.
Doista, vani, ispred prodavaonice, stoji veliki i uočljivi natpis kako traže radnike. Mesare, prodavače, voditelje… Dakle, ima posla za one koji žele raditi. Ako žele.
Foto: Freepik
Kovinar
GROBNA NAKNADA Stižu uplatnice po novom Cjeniku, građani prijavljuju znatna poskupljenja
Za grobnicu od 5,5 kvadrata ranije se plaćalo oko 40 eura, a sad 90 eura godišnje, i tu počinje priča
Kako je Ukop započeo distribuciju uplatnica za godišnju grobnu naknadu na osječkim grobljima tako su značajan dio tih uplatnica šokirani građani krenuli objavljivati na društvenim mrežama ili ih proslijeđivati u medije jer se u pojedinačnim situacijama radi o poskupljenjima od 150 i 200 posto, a kako stvari stoje neki će proći još gore.
Na internetskoj stranici Ukopa od 13. travnja 2026. dostupan je novi Cjenik godišnje grobne naknade kojega je član Uprave tog društva, Vedran Novokmet, kako stoji, donio 7. travnja 2026. temeljem Odluke Nadzornog odbora od 3. travnja 2026. i prethodne suglasnosti gradonačelnika Ivana Radića.
NOVE KATEGORIJE Prema novom Cjeniku sve su grobnice na osječkim grobljima prema veličini razvrstane u četiri kategorije te je za svaku od tih kategorija određena jedinstvena cijena. Ukratko, u IV. su kategoriji tzv. dječje grobnice i kazete za urne (veličine do 2 kvadrata) čija je cijena sada 50 eura, u III. kategoriji su jednostruka grobna mjesta (od 2 do 4 kvadrata) s cijenom od 70 eura, u II. kategoriji su dvostruka grobna mjesta (od 4 do 6 kvadrata) s cijenom od 90 eura i u I. kategoriji su višestruka grobna mjesta (više od 6 kvadrata) s cijenom od 120 eura godišnje.

NEKADA Stari Cjenik, koji više nije dostupan na Ukopovoj internetskoj stanici, bio je temeljen na cijeni po kvadratnom metru svakog pojedinog grobnog mjesta koja je iznosila 53,9 kn, odnosno kasnije 7,16 eura po kvadratu. Kako tvrtka raspolaže preciznim izmjerama za svako grobno mjesto, na računima su građani mogli vidjeti cijenu po kvadratu i precizan broj kvadrata svoje grobnice čiji je umnožak davao konačnu cijenu.
Osim toga, stari Cjenik nije kategorizirao grobnice na ovaj način nego je podrazumijevao postojanje različitih vrsta grobnih mjesta – grobnica, okvir s pločom i humak. Uz to, cijene nisu bile iste na gradskim grobljima i na grobljima u prigradskim naseljima koja su također pod upravom tvrtke Ukop.
SADA Konačno, za grobnicu na, primjerice, Novogradskom groblju, veličine 5,5 kvadratnih metara ranije se plaćalo (5,5 x 7,16) točno 39,38 eura u dvije godišnje rate, a danas takva grobnica spada u II. kategoriju i ima jedinstvenu godišnju cijenu od 90 eura, također plativu u dvije rate. Dakle, umjesto 40 eura, sad se plaća 90 eura. I to je cijela mudrost.
Primjeri odnosa starih i novih cijena koje šalju građani su i drastičniji. Gospođa koja ima grob na groblju Donji grad ističe kako je do prošle godine plaćala 22,34 eura u dvije rate, a sad je dobila 70 eura u dvije rate. Ili, drugi primjer, prošle godine je grobna naknada bila 35,8 eura u dvije rate, a sad je 90 eura u dvije rate.
Povećanje cijena je zapravo šokantno i slanje uplatnica s novim iznosima bez da je prethodno provedena neka javna kampanja u kojoj će biti objašnjeno što slijedi, zašto i kako – građani ne mogu protumačiti drukčije nego da je riječ o šok-terapiji. Kad je cijena toliko porasla da naprosto otupite i prihvatite jer se iza tako značajnog povećanja sigurno kriju jaki argumenti.
POVIJEST BOLESTI A jaki argumenti su sljedeći. Plaćanje godišnje grobne naknade određeno je Zakonom o grobljima iz 1998. i u Osijeku je prvi puta grobna naknada na taj način obračunata 1999. Od tada, pa do danas ta je početna cijena uvećana samo jednom, i to 2010. za 20 posto. Nakon toga cijena godišnje grobne naknade nije se više mijenjala ili, što bi rekli stručnjaci, nije usklađivana. Ako je u tom razdoblju postojao eventualni manjak prihoda u poslovanju Ukopa, njega se vjerojatno pokrivalo subvencijama iz gradskog proračuna. A razlog zbog kojeg su sad povećane cijene vjerojatno leži u činjenici da takve subvencije više nema.
Istoga dana, 7. travnja 2026., donešena su još dva nova cjenika – Cjenik naknade za dodjelu grobnog mjesta i Cjenik pogrebnih komunalnih usluga. No, te su cijene barem do sada, zbog šok terapije cijenama grobne naknade, prošle ispod radara. Ako nekoga tješi, novi cjenici su prije objave prošli javno savjetovanje, samo što to nitko nije primijetio.
Foto: Komarilos
-
Analit1 dan od objaveKRUH I KOBASICE Izborna konvencija SDP-a u Osijeku pokazala da nitko ne želi voditi stranku
-
SPEEDWAY2 dana od objaveKICKBOXING Nažalost, naš Antonio Krajinović na bodove je izgubio meč u Rotterdamu
-
Analit1 dan od objaveOPA! Bit će zaustavljena daljnja gradnja velikih višestambenih zgrada na Lijevoj obali
-
SPEEDWAY2 dana od objaveTENJA Nogometaši imaju novi klupski dom na Adici, sve je ljepše nego prije
-
Analit19 sati od objaveNema više zapreka, projekt naplate na oko 8.000 parkirališnih mjesta kreće u realizaciju
-
Analit1 dan od objavePOKLON Osijek daruje ukrajinskom Žitomiru dva stara tramvaja, a donirat će ih još četiri
-
SPEEDWAY2 sata od objaveRUKOMET Vratar Šarić, igrači Maganić i Oršolić te trener Veraja u juniorskoj reprezentaciji
-
SPEEDWAY2 dana od objaveATLETSKI MITING Testiranje forme na prvom ovogodišnjem osječkom natjecanju na otvorenom
-
Svilana1 dan od objaveU POKRETU Tri osječke predstave otvaraju festivale i predstavljaju se publici diljem zemlje
-
Kožara5 sati od objaveOBILAZNICA Gotovo nevjerojatno, dvojica na jednom romobilu na brzoj cesti i još bez kaciga
-
Analit3 sata od objave35. OBLJETNICA Prisjećamo se poginulih pripadnika Kuna, brigade koja je dala najviše žrtava
-
Šećerana7 sati od objaveSMUŠENJACI Samonaplatne blagajne nisu za svakoga, žena stavila ruksak pa je nastao kuršlus
