Vodostaj Drave kod Osijeka se s jučerašnjih rekordnih -186 cm jutros u 7,00 sati popravio na -170 cm. S obzirom da je pred nama nastavak iznadprosječno toplog i sušnog razdoblja ne treba očekivati brzi oporavak vodostaja. Visoke temperature zraka utječu na brzo isparavanje površinskih voda, a ukupna sezonska količina kiše bit će manja od prosjeka.

Brod u Zimskoj luci i dalje je jednim dijelom praktički nasukan, a većina vlasnika ondje vezanih čamaca već danima ne izlazi na plovidbu jer je vrlo opasno i plovni put je ugrožen pješčanim sprudovima koji se pojavljuju na nepredviđenim mjestima.

Ispred Tvrđe otvorio se cijeli jedan veliki suhi plato nasuprot kupališta Copacabana, a kupači ondje pričaju kako ima pozicija na kojima je praktički na polovici Drave vodostaj zapravo do pasa. Također, na lijevoj obali kod Podravlja pješčana plaža je povećana za desetak puta jer se Drava povukla.

Na fotografijama snimljenima iz ptičje perspektive mjestimice se vidi kako iz pijeska izviruju drveni ostaci davno potonulih plovila. Konačno, zbog nepovoljnih uvjeta obustavljena je plovidba kompom, pa je već drugi dan privezana za obalu. Tako će ostati do oporavka vodostaja.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Pod naslovom “Osijek predvodi pozitivne demografske pomake u Hrvatskoj” gradonačelnik Osijeka, Ivan Radić je na svom Facebook profilu objavio da je Osijek ostvario najveće poboljšanje prirodnog kretanja stanovništva među svih 128 hrvatskih gradova.

Naglasio je da je, u odnosu na 2024., prirodni pad smanjen za 140 osoba, što je također najveći pozitivan pomak među svim hrvatskim gradovima, te da je u 2025. u Osijeku rođeno 774 djece (49 više nego godinu ranije, odnosno 6,8% više nego 2024.).

Završno, gradonačelnik konstatira kako je s ukupno 774 rođene djece Osijek drugi grad u Hrvatskoj po broju novorođenih, odmah iza Splita. Izvor podataka je Državni zavod za statistiku.

Foto: Grad Osijek

Kad je u rujnu 2015. godine umro istaknuti osječki navijač i član skupine Kohorta te hrvatski branitelj, Ivan Jaroš – Icola nije imao živih članova obitelji ni drugih osoba koje bi na sebe preuzle organizaciju njegova ukopa. U takvim okolnostima, pokojnik je ukopan u klasični zemljani grob s humkom o trošku tadašnjeg Ureda državne uprave.

Od tada o njegovom grobu brinu članovi navijačke skupine Kohorta, uz stalnu bojazan da to nije dugoročno rješenje jer zemljane humke s vremenom propadaju i stapaju se s livadom. U međuvremenu je Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji regulirao pravo na grobno mjesto, troškove ukopa i održavanje grobnog mjesta. Stoga su stariji Kohortaši uputili inicijativu da se pokuša retroaktivno primijeniti zakon za slučaj čovjeka koji je pokopan prije stupanja na snagu novih propisa.

Ubrzo je pristigla pozitivna reakcija iz Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije, pa će se na Icolinom grobu izvesti betonirani okvir za trajno i dostojanstveno očuvanje mjesta njegova ukopa. Poslije toga, navijači se spremaju putem donacija osigurati sredstva za izradu primjerenog spomenika.

U obrazloženju navijačke inicijative, između ostaloga, stoji: “Vjerujemo da bi se na taj način zajednički ostvario cilj kojem svi težimo – da hrvatski branitelj koji iza sebe nije imao obitelj ipak ima dostojanstveno, trajno uređeno i jasno obilježeno mjesto posljednjeg počivališta, kao znak zahvalnosti za njegov doprinos u obrani Republike Hrvatske”.

Foto: Privatna arhiva

Prva benzinska postaja tvrtke Shell u Osijeku izgrađena je na Ulici Svetog L. B. Manidića (Čepinska), kod izlaza na obilaznicu. Objekt je potpuno opremljen, izvučena je horizontalna signalizacija i očigledno tamo rade završne poslove pred otvorenje.

Postaja ima tri otoka s agregatima za točenje goriva s ukupno šest mjesta za točenje. U glavnom objektu je i veliki kafić, pa je pretpostavka da bi kasnije mogla niknuti i ugostiteljska terasa uz Mandićevu. A na sjevernoj strani parcele je i automatska autopraonica s dvije pozicije za pranje.

Prilaz automobilom omogućen je iz oba smjera s Mandićeve ulice, ali izlazak s benzinske postaje ide isključivo kratkom priključnom cestom na prometnicu u kojoj se nalaze ostaci izgorjelog trgovačkog centra Getro, pa se onda iz nje vozači opet mogu uključivati u Mandićevu.

Foto: Komarilos

U popodnevnim i večernjim satima na bentu uz Dravu, između stadiona Opus Arena i Višnjevca zna biti dosta građana koji izlaze na rekreaciju, u šetnju ili se naprosto voze biciklom. Ondje je prije dosta godina jasnom žutom crtom staza podijeljena na pješački i biciklistički dio. No, u međuvremenu je crta izblijedila, pa više nitko ne zna koja strana staze je za koju namjenu.

Biciklistima je to problem jer je neprestano potrebno usporavati i zaustavljati se kako bi pričekali da pješaci odaberu stranu. S druge strane, pješaci (naročito oni koji koriste bent kako bi prošetali s manjom djecom) stalno su u strahu da bi na njih mogao naletjeti neki biciklist.

Rješenje je vrlo jednostavno – potrebno je iznova postaviti horizontalnu prometnu signalizaciju, odnosno jasnije obojati crtu razdjelnicu.

Građanin koji je poslao fotografije kaže kako na bentu povremeno doista bude kaotično:

“Jako puno ljudi, što pješaka, trkača i biciklista koristi bent, pa ne bi bilo loše da se oboja žuta linija i signalizacija biciklističke staze jer se stara boja potpuno izgubila. Čisto iz sigurnosnih razloga. Na fotografijama možete vidjeti kako je žuta linija, koja odvaja biciklističku od pješačke staze, potpuno izblijedila što stvara problem u kretanju. Lijeva traka je biciklistička, a desna pješačka. Na biciklističkoj stazi bi trebalo nacrtati žuti bicikli svakih 20 do 30 metara jer ljudi koji se uključe na pola puta ne znaju koja strana za što služi.”

Doista, sve je precizno konstatirano, dokumentirano i predloženo. Preostaje se još samo organizirati i s nešto boje riješiti problem. Građani su prihvatili postojeću šetnicu, nemaju primjedbi na njezinu širinu, a ove se godine i trava na bentu redovitije podšišava. Još samo koja kanta boje i – svi zadovoljni.

Foto: Građani Komarilosi