Connect with us

Svilana

LEA A. FLEGER Redateljica je “Zrinjskoga” za naš HNK režirala filmski s grandioznim scenama

Više od 30 solista, 40-tak članova zbora, balet, statisti, iza scene 20-tak članova tehnike plus veliki orkestar

Objavljeno

.Dana

Jedna od najistaknutijih redateljica mlađe generacije, Lea Anastazija Fleger (33) ne boji se izazova. Njezin repertoar obuhvaća drame, komedije, mjuzikle, predstave za djecu, ali i ambijentalne forme. Osječka će publika u petak, 17. listopada, u 20 sati – u HNK moći pogledati premijernu izvedbu Zajčeve glazbene tragedije u tri čina “Nikola Šubić Zrinjski” u njezinoj režiji.

*  Kako ste balansirali da ne budete previše doslovni u prikazu, ali istodobno da zadržite važnost tema?

– Zajčevo je djelo na repertoaru svih hrvatskih opernih kuća. Redaju se izvedbe, dirigenti, nova redateljska čitanja i fantastični pjevači. Vjerujem da je san svakog pjevača pjevati u Zrinjskom. Uz Gotovčevog Eru s onoga svijeta, najuspjelija je to hrvatska opera i zato joj svi moramo posvetiti posebnu pažnju. Dužnost nam je predstaviti ju mladim generacijama.

* Ima li opera još neki sloj koji ju izdvaja iz druge „slične“ literature i čini remek-djelom?

– Sam Zajc vrlo vješto stvara glazbeni sukob dvaju svjetova – snažnog turskog, osmanskog i hrvatskog, koji emotivno brani svoja sela i gradove. U operi se pojavljuju zanimljivi životni likovi, čije su sudbine isprepletene dramom i lirikom, emocijama, junaštvom, ljubavlju i suzama. Fantastična je dinamika opere u kojoj se izmjenjuju masovne scene s potpuno intimnima i emotivnima. Psihologija likova je odlično razrađena. Upravo zato je ova opera pravo remek-djelo na koje moramo biti izrazito ponosni. Svaka generacija redatelja daje novo čitanje svakog komada, pa tako i Zrinjskog. Predstavnica sam najmlađe generacije hrvatskih redatelja i sretna sam i ponosna što mi je Zrinjski „stigao u ruke“ s 33 godine. Operi sam pristupila s velikim poštovanjem, jer sam svjesna njezine veličine i značaja u Hrvatskoj. S razlogom je Boris Papandopulo rekao: “Postoje opere i postoji Zrinjski“.

Zrinjski je uvijek nešto više, Zrinjski je nacionalna hrvatska opera, koja je mnogo više od samo još jednog opernog naslova.

* Je li bilo dvojbi između zadržavanja autentičnosti izvornog djela i potrebe za modernizacijom i/ili reinterpretacijom?

– Neka djela „pojede vrijeme“, moraju se modernizirati ili reinterpretirati, neka su svevremenska, pa fantastično komuniciraju s publikom i bez reinterpretacije. U ovom slučaju nije bilo dvojbi. Mi smo postavili klasičnog Zrinjskog, s jako zanimljivim stiliziranim vizualom. Opera tematizira povijesni događaj, opsadu Sigeta. Sultan Sulejman I. u svojoj dubokoj starosti, 1566. kreće u pohod na Ugarsku. Cilj mu je stići do Beča, a prva postaja bila mu je Siget. Opsada je počela 5. kolovoza i trajala do 7. rujna. Vojnici Zrinjskog junački su se branili od mnogostruko brojnije osmanske vojske, kojoj su zadali velike gubitke. Kada je sultan Sulejman I. iznenada umro 4. rujna, Mehmed paša Sokolović odlučuje zatajiti njegovu smrt i nastaviti s bitkom. Zrinjski i njegovi preživjeli junaci na samom su kraju opsade odlučili zapaliti svoj grad i ne predati se, već junački otići u juriš, u smrt. Grof i ban Nikola IV. Zrinski, Nikola Šubić Zrinski, jedan je od najslavnijih velikana hrvatske povijesti, a opsada Sigeta i Sigetska bitka 1566., izazvali su divljenje čitave tadašnje Europe. Nikola Šubić Zrinski je od tada, pa sve do danas simbol domoljublja i junaštva. Iako je okosnica priče ratna, ovo nije samo priča o rodoljubnom herojstvu. Ovdje je bitna i ljubavna priča Jelene i Juranića. Ovo je priča i o ljubavi, obitelji, priča o pojedincima koji postaju žrtve visoke politike.

Zrinski nije samo junak i vođa, on je i Jelenin otac, te Evin muž.

* Kako ste se nosili s izazovom režije opere koja sadrži tako bogat povijesni i kulturni kontekst?

– Sigetska bitka postala je inspiracija mnogim hrvatskim i inozemnim autorima u književnosti, slikarstvu, glazbi, kazalištu i diskurzivnom rodu. Pripremala sam se za režiju proučavajući ta djela. Svaki od autora pronašao je neki zanimljiv detalj pričajući priču o Nikoli Šubiću Zrinskom i Sigetskoj opsadi. Skupljala sam sve informacije do kojih sam mogla doći kao puzzle, ne bih li stvorila što bolju sliku o tom povijesnom događaju. Nakon toga sam počela maštati i sa svojim autorskim timom stvorila našu čaroliju koju ćete imati priliku gledati od 17. listopada.

* Opera je vrlo specifičan žanr, kako ste postigli ključnu kemiju svih sudionika?

– Kvaliteta dobre opere je sklad svih elemenata. S dirigentom, svojim autorskim timom, pjevačima, zborom, orkestrom i tehnikom kroz rad i probe bilo mi je najbitnije postići sinergiju.

* Jedan od značajnih aspekata operne režije je rad s pjevačima.

– Kako na Akademiji dramske umjetnosti i sama predajem Glumu, gluma je aspekt operne režije koji mi je iznimno bitan. Približavala sam pjevačima likove, njihove motivacije i dramske situacije u kojima su se likovi našli. Zajedno smo otkrivali slojevitost koju nam je već Zajc ponudio svojom glazbom i Hugo Badalić libretom. Kod dobrih skladatelja, u partituri možeš pronaći sve. Mi smo ju pažljivo iščitavali i secirali do detalja. Zajc je majstor glumačke psihologije, uvijek glazba prati promjenu motivacija likova. Tako da nam je glazbeno pomogao i već unaprijed glazbom upisao zanimljive promjene motivacija.

* Kako ste uspjeli prenijeti dinamiku između monumentalnosti i intimnosti u operi u kojoj se povijest isprepliće s osobnim pričama likova?

– Nadam se uspješno, taj sud će svakako donijeti publika. Uložili smo velik trud na svakodnevnim probama. Svakom sam pjevaču pristupila minuciozno. Intimne scene režirala sam filmski, a velike, zborske grandiozno.

* Kako ste se nosili s prikazivanjem Zrinjskog kao protagonista?

– Kada spomenete operu Nikola Šubić Zrinjski, većini je prva asocijacija U boj, u boj!, veliko zborsko finale opere. Nikolu se uvijek predstavlja kao velikog junaka i velikana, što on apsolutno jest i neizmjerno je bitan u našoj povijesti. No, meni je zanimljivo bilo otkrivati i drugu stranu tog Zajčevog lika. Onu intimnu, privatnu. Zanimalo me tko je Nikola sa svojom obitelji. Kakav je otac? Kakav muž? Zaplače li on prije juriša kada se oprašta od svog grada? Uhvati li ga kada strah? Koja je uloga njegove žene Eve u cijeloj ovoj priči? Kolika mu je ona podrška i snaga u svim teškim odlukama koje je donio? Naime, u operi se odigrava i velika obiteljska drama. S pjevačima koji pjevaju i igraju Nikolu, uz herojstvo, tražila sam i ranjivost i ljudskost.

Dobili smo slojevitost izvedbe i predivnu emotivnost koju jedva čekam da vidite.

* Koje su najveće lekcije koje ste naučili tijekom rada na ovoj produkciji?

– Redatelj prije svega mora biti odličan psiholog. Psihologiju i pedagogiju trebali bi uvrstiti kao obvezne predmete redateljima na studiju na akademiji. Mi, redatelji, ne možemo svoje autorstvo ostvariti bez ljudi, a u radu na operi sudjeluje jako puno ljudi. U našoj je više od 30 solista, 40-tak članova zbora, balet, statisti, iza scene je 20-tak članova tehnike koji rade scenske promjene, veliki orkestar. Tu su još i dirigent, autorski tim, krojači, rekviziteri, stolari, bravari, marketing, uprava kazališta. Moj je zadatak uskladiti sve te segmente da bismo našu operu i naš zajednički rad doveli do uspješne premijere. Rad na svakoj predstavi ponekad je predivan, ponekad zabavan, ponekad izazovan, ponekad trnovit, no publiku zanima rezultat. Na kraju dana, najbitnija je kvaliteta predstave, jer se kvaliteta uvijek prepozna i ona traje. Time se vodim u svom umjetničkom radu.

Foto: Kristijan Cimer/za HNK u Osijeku (kolori) i privatna arhiva

Svilana

HNK Operna noć – solisti, zbor i orkestar na Trgu slobode, besplatni koncert

Nastupit će dva puta u Osijeku i jednom u Vinkovcima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Operna noć, koncert solista, zbora i orkestra HNK-a u Osijeku održat će se 16. lipnja 2026. u Vinkovcima te 20. lipnja i 11. srpnja 2026. u Osijeku. Prvi osječki nastup zakazan je za 21 sat na Trgu slobode.

U najavi koja je pristigla iz HNK stoji: “Pod vedrim ljetnim nebom, HNK u Osijeku i ove godine daruje svojim sugrađanima večer ispunjenu glazbom, emocijom i opernom čarolijom. Tradicionalna Operna noć okuplja soliste, zbor i orkestar u opuštenoj, ali svečanoj atmosferi na otvorenom, gdje se susreću najljepše arije i bezvremenske melodije. Publiku očekuje spoj strasti, drame i elegancije koji operu i opernu literaturu čini tako posebnom, ali i bliskom svima.”

Koncert je besplatan.

Foto: HNK

Nastavi čitati

Svilana

HNK Antoaneta Radočaj-Jerković nova intendantica, mandat joj počinje u travnju 2027.

Gradonačelnik je prihvatio prijedlog Kazališnog vijeća

Objavljeno

.Dana

Objavio

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić prihvatio je prijedlog Kazališnog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku te je za novu intendanticu osječkog HNK-a imenovao prof. dr. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj-Jerković, na mandat od četiri godine, počevši od 3. travnja 2027. godine.

Odluka je donesena nakon provedenog javnog natječaja koji je Kazališno vijeće HNK-a u Osijeku raspisalo 1. travnja 2026. godine, sukladno Zakonu o kazalištima i Statutu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

U obrazloženju prijedloga imenovanja navodi se kako je kandidatkinja svojim dosadašnjim radom, iskustvom i postignućima dokazala stručne i organizacijske kompetencije za vođenje nacionalnog kazališta u sljedećem mandatnom razdoblju.

Novoizabranu intendanticu u ponedjeljak je primio gradonačelnik Ivan Radić, istaknuvši kako pred njom i njezinim timom stoji važno razdoblje koje će obilježiti projekt obnove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

– Novoj intendantici Antoaneti Radočaj-Jerković želim puno uspjeha, kvalitetnih programa i uspješan mandat na čelu HNK-a u Osijeku – izjavio je gradonačelnik.

Inače, Radočaj-Jerković profesorica je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku te doktorica umjetnosti i doktorica znanosti. Dosadašnji intendant HNK-a u Osijeku Vladimir Ham dužnost obnaša od travnja 2023., a njegov mandat istječe 2. travnja 2027.

Foto: Grad Osijek

Nastavi čitati

Svilana

MUZEJ SLAVONIJE Izložba Paradosis – ornamenti kao univerzalni jezik znakova i simbola

Izložba Lea Pavlovića, jednog od najistaknutijih vizualnih umjetnika mlađe generacije

Objavljeno

.Dana

Objavio

U Muzeju Slavonije večeras u 19 sati otvara se izložba Paradosis umjetnika Lea Pavlovića.

Pavlović jedan je od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih vizualnih umjetnika. Diplomirao je vizualne umjetnosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku s pohvalom Cum Laude, a svojim radom kontinuirano istražuje odnos kulturne memorije, tradicije i identiteta. Folklorne motive, ornament i tradicijske obrasce prevodi u suvremeni umjetnički jezik, stvarajući djela koja istodobno komuniciraju s prošlošću i otvaraju prostor novim interpretacijama.

Izložba Paradosis nastavlja autorovo višegodišnje istraživanje ornamenta kao univerzalnog jezika znakova i simbola. Polazeći od tradicijskih motiva, tekstila, veza i arhetipskih oblika, Pavlović kroz proces redukcije, dekonstrukcije i rekonstrukcije oblikuje nove vizualne cjeline koje pozivaju promatrača na osobno tumačenje i aktivno sudjelovanje u stvaranju značenja.

Izložba se otvara u sklopu programa Impletio, koji kroz izložbe, likovnu koloniju, radionice i panel raspravu istražuje suvremene interpretacije tradicije, identiteta i kulturne baštine.

Foto: Facebook stranica Muzeja Slavonije

Nastavi čitati

Svilana

26. OLJK Na otvorenju Panonska filharmonija i projekcija nijemog filma „The General“

Osječko ljeto kulture počinje 24. lipnja, traje do 30. kolovoza i održava se na 10 lokacija u gradu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Manifestacija koja je već odavno prerasla okvire ljetnih programa i postala dio identiteta našega grada – Osječko ljeto kulture, ove se godine održava po 26. puta. To nije mala brojka, jer već više od četvrt stoljeća Osijek tijekom ljeta iznova dokazuje da kultura nije samo ukras sezone, nego način na koji grad živi.

Program ovogodišnjeg OLJK-a predstavili su danas u Kulturnom centru ravnatelj KC-a Marin Seleš i dogradonačelnik Dragan Vulin.

– Osječko ljeto kulture prepoznatljiva je manifestacija, a njezina najveća specifičnost jest što je otvorena za sve. Svi programi su i dalje besplatni i ima za svakoga ponešto. Ove godine otvorenje OLJK-a upriličit ćemo 24. lipnja na Trgu Vatroslava Lisinskog u Tvrđi, uz filmsku glazbu Panonske filharmonije iz Pečuha i uz projekciju nijemoga filma The General iz 1926., starog točno 100 godina. Dakle, jedan lijep i zanimljiv program otvorit će ovogodišnji OLJK – rekao je Vulin.

Ovogodišnji OLJK traje više od dva mjeseca, od 24. lipnja do 30. kolovoza, a njegovo zatvaranje također će obilježiti filmska glazba, ali uz Zagrebačku filharmoniju. I ovoga puta program je raznolik – od koncerata, preko kazališnih predstava, književnih večeri, projekcija filmova za odrasle i djecu. I ovoga se puta uz glavni program održava i OLJKIĆ – dio programa za najmlađe sugrađane.

– Kroz OLJK je uvijek prilika oživjeti određene gradske lokacije koje možda ne doživljavamo tijekom godine. Vjerujem da će i ovo ljeto u gradu biti bogato i sadržajno i da će naše sugrađanke i sugrađani pronaći nešto za sebe u programu koji ima više od 60 svojih dijelova na više od 10 lokacija na području grada – dodao je Vulin.

Marin Seleš detaljnije je predstavio program 26. OLJK-a, naglasivši kako će se programi održavati na Trgu V. Lisinskog, platoima pod otvorenim nebom – od terase KC-a, preko dvorišta Glazbene škole, gradskih galerija, muzejskih prostora…

– Čitav će grad postati pozornica. Program smo gradili na jednostavnoj ali snažnoj ideji – staviti domaću kulturu u središte i ravnopravno ju povezati s vrhunskim gostujućim i međunarodnim produkcijama. Sadržaj je raznolik, poput tri europska baritona, međunarodni festival orkestara, vrhunski jazz i world music ansambli, brojni izvođači, gostujuća kazališta, ciklus mađarskog filma koji je nominiran za Oscara. Ponosni smo i na snagu domaće scene – Opernu noć HNK, tamburaške orkestre, izložbe osječkih i regionalnih umjetnika, književne susrete koje ćemo raditi u suradnji s GISKO-om – istaknuo je ravnatelj KC-a, dodajući kako će za najmlađe također biti niz programa – predstave, pričaonice, filmske projekcije i kreativne radionice.

Foto: Komarilos (naslovna fotografija, ilustracija) i Grad Osijek

Nastavi čitati

Svilana

GOSTOVANJA Stižu zagrebačke Drvene Ptice i riječki Balkanski špijun u osječki HNK

Obje su predstave na repertoaru u 20 sati, jedna danas, a druga u četvrtak

Objavljeno

.Dana

Objavio

U sklopu konzorcija K-HNK, danas u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu gostuje zagrebački i varaždinski HNK (koprodukcija) s dramskim prvijencem Lidije Deduš „Drvene ptice“.  Radnja ove drame smještena je u ruralnu sredinu 80-ih. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama, samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom.

Predstava Drvene ptice dobila je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Najbolja predstava u cjelini – Drama, a pogledati ju možete večeras u 20 sati.

Već u četvrtak (11. Lipnja) u 20 sati, na daskama HNK možete pogledati dramu „Balkanski špijun“ u izvedbi riječkog HNK Ivana pl Zajca. Balkanski špijun je kultna drama Dušana Kovačevića koja se kroz humor, apsurd i grotesku bavi univerzalnim temama straha, paranoje i društvene kontrole. Kultni je status ovo djelo steklo upravo kroz satiru komentirajući mehanizme društvene manipulacije i straha, što ga čini itekako relevantnim i danas.

Predstava u režiji Miloša Lolića dodatno će naglasiti da pretjerana sumnjičavost, nepovjerenje i opsjednutost opasnostima izvana mogu dovesti do apsurdnih i tragikomičnih situacija, stvarajući napetost između pojedinca i sustava koji ga okružuje, a istodobno će otvoriti suvremeni kontekst koji publiku potiče na razmišljanje i refleksiju o današnjem društvu i njegovom općem okruženju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije