Connect with us

Čušpajz

Do otvorenja nathodnika građani iz Industrijske četvrti preko pruge idu kroz rupu u zidu

OPASNO Treba prijeći desetak kolosijeka kako bi došli do željezničkog kolodvora i tramvaja

Objavljeno

.Dana

Pokraj jedne od garaža, nekoliko desetaka metara od južnog stubišta pješačkog nathodnika preko pruge kod željezničkog kolodvora – izbušena je velika rupa u zidu kroz koju stanovnici Industrijske četvrti opasno koračaju preko pruge u Gornji grad.

Kako je nathodnik zbog sanacije zatvoren već devet mjeseci, građani su pronašli prečicu. Pješacima koji bi inače do središta grada morali ići Vinkovačkom ili Trpimirovom ovaj prolaz, u ovisnosti o mjestu stanovanja, skraćuje put za više od pola sata, možda čak i sat vremena. U jednom i u drugom smjeru.

Ipak, ovo je izuzetno opasna dionica jer kroz probijeni zid do željezničkog kolodvora i tramvajske postaje treba prehodati preko desetak kolosijeka, skretnica i pružnih pragova. Uočljivo je da među pješacima najviše ima razigranih srednjoškolaca, od kojih neki i telefoniraju ili su zagledani u zaslone mobilnih telefona.

Građani srednje generacije tom zahtjevnom dionicom guraju i bicikle, a najstariji sugrađani (iako najoprezniji) teško i sporo forsiraju visoke šine. Dodatna opasnost vreba u vrijeme smanjene vidljivosti i kiše, a naročito noću uopće nije ugodno, bez obzira što željeznički promet nije intenzivan i što manevarske lokomotive rijetko voze.

Na zidu kod rupe kroz koju pješaci kreću u opasno putovanje preko pruge samoljepljivim je trakama improvizirano učvršćen plakat HŽ Infrastrukture s porukom „Vlak je uvijek brži“.

Kroz osam stripovskih kvadratića tu se prolaznicima predstavlja lik Andrija koji upozorava da se ne treba igrati pokraj pruge, nikako se penjati na vagone željezničkih kompozicija, da treba izvaditi slušalice iz ušiju u blizini pruge, voditi računa da je pruga djelimice elektrificirana što može biti kobno ako se pješaci previše približavaju, zatim da vagone ne treba gađati kamenjem… i tako.

Osvjedočili smo se kako je nekima od srednjoškolaca, koji su se pripremali za prolazak kroz rupu u zidu, to bilo iznimno smiješno. No, barem ih je na trenutak zaustavilo i potaknulo na reakciju. U svakom slučaju, nije ih ugodno gledati dok prelaze prugu.

Foto: Komarilos

Analit

KUĆA RITTESER Dio krova potpuno je propao, trebalo bi ograditi prostor na Solarskom trgu

Ova klasicistička kuća doslovno nam se raspada pred očima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Već godinama gledamo kako nam se pred očima urušava kuća Ritteser na Solarskom trgu. U nizu kuća neposredno uz crkvu Sv. Roka, ova je klasicistička kuća prepuštena zubu vremena. Iako joj se dio krova potpuno urušio, još uvijek se nije krenulo s njezinom sanacijom.

Na kuću su postavljene tek dvije letve koje bi prolaznicima trebale sugerirati da ne prolaze pločnikom i to je zapravo jedina novost. A jasno se vidi da je pitanje vremena kada će se cijela kuća urušiti.

Osim urušenog krova, pročelje ove kuće također je ruinirano već godinama, žbuka je otpala i ističe se gola cigla. Nakrivljena su i pojedina prozorska krila na izbočenim drvenim oknima. No rupa na krovu sve je veća i veća i uskoro bi se sve moglo srondati na pločnik.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

Raspisana nabava za izvođača radova koji će Konjičku vojarnu pretvoriti u Gradsku knjižnicu

Rok za dostavu ponuda je 3. rujna, a procijenjena vrijednost radova je 8.570.600 eura

Objavljeno

.Dana

Objavio

Grad Osijek raspisao je nabavu za izvođenje radova na rekonstrukciji postojeće zgrade u Ulici Kamila Firingera 3 u zgradu Gradske knjižnice Grada Osijeka. Procijenjena vrijednost radova je 8.570.600,00 eura, a rok za dostavu ponuda je 3. rujna 2026.

Projektom „Gradska knjižnica Osijek“ revitalizirat će se brownfield lokacija u povijesnoj jezgri Tvrđe rekonstrukcijom i prenamjenom zaštićene zgrade bivše konjičke vojarne u prostor gradske knjižnice Osijek. Projekt doprinosi razvoju kulturne i društvene infrastrukture te očuvanju kulturne baštine. Cilj projekta je osigurati adekvatne prostorne i tehničke uvjete za suvremene knjižnične usluge, povećati dostupnost sadržaja svim korisnicima te stvoriti preduvjete za moguće buduće razdvajanje gradske i sveučilišne knjižnice – stoji u opisu projekta.

Zgrada bivše Konjičke vojarne pojedinačno je zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Izgrađena je u prvim desetljećima 18. stoljeća u nizu vojarni koje su raspoređene uz južnu ovojnicu nekadašnjih bedema osječke Tvrđe.

Prema projektu, u budućem prizemlju knjižnice bi se trebao nalaziti ulazni predprostor, recepcija, arhiva, sanitarni čvorovi, čajna kuhinja, spremište, manje dvorane, čitaonice i dizala. Na prvom bi katu bio prostor knjižnice, čitaonice, manje dvorane, sanitarni čvor i uredski prostori, a u potkrovlju prostorija arhiva i strojarnica.

Postojeća knjižnica od 1957. funkcionira u zgradi Gillming-Hengl u Europskoj aveniji, ali ondje više nema dovoljno prostora i rasporedom ne zadovoljava uvjete za daljnji razvoj.

Još je u listopadu prošle godine raspisan Poziv za izradu projekta unutrašnjeg uređenja i opremanja zgrade bivše Konjičke vojarne u Tvrđi, dok je izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju iste zgrade naručena prije dvije godine.

PLAN UREĐENJA Nova osječka Gradska knjižnica bit će u nekadašnjoj Konjičkoj vojarni u Tvrđi

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

PONAVLJAMO GRADIVO Opločnjaci na nogostupu u prolazu kod Supera su popucali i rasklimani

Nekoliko kvadrata zamki za gležnjeve može se popraviti brzo i jeftino, a ipak to stoji već godinu dana

Objavljeno

.Dana

Objavio

Pješačka podloga u prolazu kod Supermarketa, između Trga slobode i Trga Lava Mirskoga, je popucala, rahla, rasklimana i mjestimice su komadi gazišta toliko razmaknuti da je među njima moguće iskrenuti stopalo. Prije godinu dana, kad su građani ukazivali na ovu zamku za gležnjeve, opločnjaci u pješačkom prolazu bili su uglavnom ispucani, a manji dio je bio i razmrvljen, ali danas su većinom doista raskomadani i vrlo opasni.

Ovo je jedan od prilaza Trgu slobode kojim se koriste i vozači dostavnih vozila, pa možda i tu treba tražiti razloge što je doslovce rasturena pješaka prometnica. No, deblji kraj su definitivno izvukli pješaci jer, naročito oni stariji i nestabilniji na nogama, ovdje više uopće nisu sigurni.

S druge strane, riječ je o nekoliko kvadrata opločnjaka koje jedan majstor može zamijeniti tijekom radnog vremena ili mu možda treba i manje. Dakle, za prvu ruku je potrebno možda desetak ploča i nešto pijeska, pa bi opet za neko vrijeme pješačka staza bila sigurna. Stoga je stvarno nejasno, što se čeka. Ako već nisu u stanju pogurati hitno rješavanja ovog problema, vijećnici Gradske četvrti Gornji grad mogli bi barem utjecati da se s obje strane prolaza postave jasna i uočljiva upozorenja za pješake. Barem to.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Čušpajz

Gradi se novi priključak na Svilajskoj ulici kako bi se rasteretio promet oko Portanove

Već su probili spojni dio ceste i ugradili rubnike, a sad grade prometnu traku za uključenje

Objavljeno

.Dana

Objavio

U tijeku su radovi na izgradnji prometnog priključka iz Svilajske ulice na krak iste ulice koji je donedavno funkcionirao kao slijepa ulica. Naime, otvaranjem ovog spoja moći će se iz parkirališta trgovačkog centra Portanova izlaziti u desno, odnosno prema istoku, pa potom lijevo-lijevo-lijevo na cestu koja je paralelna sa Svilajskom i iz koje će se u Svilajsku moći uključiti nekoliko desetaka metara prije podvožnjaka sa željezničkom prugom i potom nastaviti prema Strossmayerovoj.

Na taj će se način djelimično izbjeći prometne gužve i nakupljanje automobila u špicama kod malog kružnog toka koji kod Portanove povezuje promet što stiže od parkirališta, od južne obilaznice te onaj od Svilajske.

Već su probili spojni dio ceste i ugradili rubnike, a trenutno rade na izgradnji prometne trake za uključenje u Svilajsku te preraspoređuju višak zemlje. Također, bit će potrebno reorganizirati i pješački nogostup koji je sad presječen.

Zadnjih dana na gradilištu je dosta radnika i operative, radovi se odvijaju brzo i pretpostavka je da će novo prometno rješenje uskoro biti u punoj funkciji.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

Dio Županijske postat će pješačka zona, a u rujnu kreće naplata parkiranja u nultoj zoni

Osijek je svojedobno bio rekorder po broju koncesija, a sad sav taj prihod ide Gradu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Zahvaljujući činjenici da su pitanja i inicijative oporbenih vijećnika na današnjoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Osijeka bila u najmanju ruku dosta mršave, gradonačelnik Ivan Radić je početak zasjedanja uspio iskoristiti kako bi dodatno promovirao gotovo sve aktualne gradske projekte.

NOVA PJEŠAČKA ZONA Vijećnik Boris Kiš nije bio na sjednici, ali je pismeno uputio inicijativu da se Županijska ulica od Trga pape Ivana Pavla II do Ulice Hrvatske Republike proglasi pješačkom zonom te je još upitao kad će ponovo tramvaj voziti do Višnjevca. Gradonačelnik je obavijestio kako je već ranije odlučeno da se ide u kompletnu obnovu Trga Ante Starčevića za koju će uskoro biti raspisan i natječaj te da to uključuje i pješačku zonu u Županijskoj do Ulice Hrvatske Republike.

U vezi s tramvajem do Višnjevca konstatirao je da je Strossmayerova ulica prekategorizirana u državnu cestu kako bi u njezinom preuređenju sudjelovale i Hrvatske ceste. Taj posao je vrijedan oko 50 milijuna eura i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora s izvođačem i početak radova. Kako bi radovi trajali što kraće najavio je kako će se raditi u tri smjene. U konačnici Strossmayerova će biti nova zelena avenija, a kad radovi budu dovršeni onda će krenuti i tramvaj do Višnjevca. Podsjetio je da projekt uključuje prebacivanje tramvajske pruge u desnu cestovnu traku, zatim novi zeleni pojas te pješačku i biciklističku stazu između ceste i kuća u ulici.

HLAĐENJE EKONOMIJE I JAVNE SLAVINE Kako će Vladine mjere “hlađenja ekonomije” utjecati na velike investicije u Osijeku zanimalo je vijećnicu Dubravku Krupu. Gradonačelnik ju je izvijestio kako neće odustati od svih najavljenih investicija, a u tom je kontekstu spomenuo i dva nova projekta – novu gradsku tržnicu i novu gradsku knjižnicu – koji će uskoro biti predstavljeni. Ustvrdio je kako su gradske financije dobro vođene, kako nemamo velikih zaduženosti i da zbog toga ne moramo rezati troškove te da će za nove projekte pronalaziti alternativne načine financiranja kroz postojeće i nove kanale EU financiranja.

Krupa je pitala i za javne gradske slavine s vodom rekavši kako ih nemamo u svim Gradskim četvrtima i da ih je premalo s obzirom da u Osijeku imamo 145 vježbališta i i igrališta na otvorenom. Gradonačelnik ju je obavijestio da su do sada slavine postavljene na 10 ili 11 lokacija i da je u planu postavljanje na još 4 ili 5, svakako na promenadi kod mosta dr. Franje Tuđmana, kod Barutane te na promenadi na Gornjodravskoj i Donjodravskoj obali.

KAPUCINSKA I BUDUĆNOST TURIZMA Vijećnika Igora Tomana zanimalo je kakav je plan za obnovu Kapucinske ulice. Usput je konstatirao da na sjednice dolazi biciklom i da na dijelu Europske avenije gdje su postavljene klupe za sjedenje uz pješačku i biciklističku stazu, da na tim mjestama djeca sjede na klupama i zauzimaju prostor pješacima i biciklistima te to smatra problemom. Osim toga, zanimalo ga je i kakvi su turistički potencijali grada? Svjestan je, rekao je, da imamo više posjeta i noćenja, ali se ne može oteti dojmu da bi sve to skupa moglo biti i puno bolje.

Dobio je odgovor da će rupe i polomljeni opločnici na dijelu Kapucinske biti sanirani, ali da se kompletna rekonstrukcija ulice priprema u sklopu projekta rekonstrucije i izgradnje novog Trga Ante Starčevića. Za klupe u Kapucinskoj ga je gradonačelnik informirao da su ondje postavljene u hladovini na inicijativu građana. A u vezi planova za poboljšanja u turističkoj ponudi rekao je kako je prošla godina bila rekordna po posjetama, da je ova u prvih šest mjeseci 6% bolja od prethodne (pa bi isto mogla biti rekordna) te da je izabran novi direktor Turističke zajednice Grada Osijeka, Darko Bilandžić, koji će uskoro iznijeti svoj program. Uz tu je konstataciju gradonačelnik značajno dodao da se nada da “ćete biti zadovoljni njegovom prezentacijom”. Što god to značilo.

POTPORE PODUZETNICIMA I ZELENI SAVJET Vijećnicu Katarinu Kruhonju je zanimalo zašto Grad redovito raspisuje natječaje za potpore malim i srednjim poduzetnicima, a onda nema dovoljno novca da te potpore dodijeli svima koji su zadovoljili kriterije? Konkretno, rekla je da su ove godine 292 prijave zadovoljile gradske kriterije, ali da je samo 203 poduzetnika dobilo potporu, a 89 ih nije dobilo. Ustvrdila je da se to sve može znati unaprijed, pa je moguće predvijeti više novca u proračunu za takve potpore. Odnosno, ove godine je proračunska stavka za tu namjenu povećana za 15.000 eura, a to je “otprilike za jedan i pol projekt, a ostalo je 89 projekata”.

Gradonačelnik je odgovorio da se proračunska sredstva za potpore malim i srednjim poduzetnicima kontinuirano povećavaju i da su danas za 48% više nego 2021. Također je spomenuo kako potpore nisu jedina pomoć gospodarstvu i spomenuo niz poznatih mjera zahvaljujući kojima danas u Osijeku imamo rekordnu zaposlenost.

Kruhonju je, nadalje, zanimalo i što je s osnivanjem Zelenog savjeta te da je gradonačelnik 28. svibnja obećao očitovati se oko projekta uređenja obale na Pampasu. Saznala je da će odgovore dobiti kad budu pripremljeni. Gradonačelnik je objasnio da se redovito u gradskoj upravi sastaje s građanima i udrugama koje imaju različite inicijative i da je potrebno dosta vremena kako bi se odgovorilo na sve njihove upite i inicijative, pa će tako i ova inicijativa biti obrađena kad dođe na red. Također, ustvrdio je kako će biti osnovan Zeleni savjet, da će po tom pitanju ići i javni poziv i da će u savjet ući predstavnici struke s tog područja. Kasnije je Kruhonja rekla kako nije zadovoljna odgovorom u vezi potpora malim i srednjim poduzećima jer nije dobila konkretan odgovor hoće li se za tu namjenu u proračunu predvidjeti dodatnih 600.000 eura kako bi potpore dobili svi koji su se prijavili. A za odogovor o Zelenom savjetu je rekla da je razočarana. Gradonačelnik je objasnio kako savjet svakako ide, ali da će u njemu primarno biti zastupljeni građani koji su stručnjaci za tu problematiku, a za potpore poduzetnicima ju je uputio da pokuša u Gradu Zagrebu ishoditi da ukinu najveći porez u državi.

Uslijedilo je, da se izrazimo nogometnim rječnikom – ispucavanje kornera. To je razdoblje pitanja i inicijativa u kojemu vijećnici pozicije nabacuju gradonačelniku pitanja kojima je svrha promovirati aktualne projekte.

GUŽVA NA KOPIKI Vijećnik Mato Lukić čestitao je gradonačelniku na nagradi za najgradonačelnika koju je dobio  “na temelju kontinuiranog rada, velikih ulaganja i rezultata u razvoju Osijeka” te je tu ujedno spakirao i pitanje o stanju kupališta Copacabana. Nakon što se zahvalio na čestitki, gradonačelnik je podsjetio da je Kopika obnovljena kroz dvije faze i da  zadnjih dana bilježi iznimno veliku posjećenost. Prvoga dana rada (21. lipnja) prodano je 4.831 ulaznica, što je gotovo tri puta više nego na početku sezone kupanja prošle godine. Ulaz za djecu je besplatan, pa iz toga proizlazi da je kupača i mnogo više. Konkretno, u danima vikenda ih, rekao je gradonačelnik, bude i 10.000. Podsjetio je još da nisu podizane cijene ulaznica, da su sve ugostiteljske kućice na kupalištu iznajmljene po cijenama između 1.800 i 3.500 eura, te da će nakon ove sezone biti uklonjen sitni šljunak sa sunčališta kako bi bila posađena trava.

POBJEDA NAD KOMARCIMA O statusu borbe s komarcima se raspitivao vijećnik Josip Mihaljević, pa mu je gradonačelnik rekao da u “svom lijepom dvorištu u Tenji” danas može sjediti jer se na suzbijanju komaraca organizirano radi godinama.

– Poznato je da 95% komaraca u Osijek dolazi s područja izvan grada. Zato smo 2023. potpisali sporazum s okolnim općinama i obvezali se provoditi adulticidne tretmane u krugu 15 km od administrativnih granica Osijeka. Ranije, 2022. u tretmane suzbijanja uključuje se i Vlada, a 2023. inicirao sam u Saboru amandman i od tada je tretiranje komaraca redovita stavka u državnom proračunu. Sjećate se, 2021. smo prvi puta nakon niza godina avionima tretirali iznad naseljenih područja, zatim smo uključivali i dronove, a postigli smo i dogovor s izvođačima tretiranja da moraju o svom trošku ponavljati tretmane ako im je učinkovitost manja od 50%. Uglavnom, dobili smo i dozvolu za tretiranje špica Kopačkoga rita i, sve u svemu, to je rezultat dugogodišnjeg rada. Ove godine smo krenuli tretirati već u ožujku i do sada je odrađeno između 30 i 40 tretmana – rekao je gradonačelnik.

DJEČJI VRTIĆI Vijećnika Jerka Glavaša je zanimalo što će se dalje događati s dječjim vrtićima? Gradonačelnik je, između ostaloga, rekao kako je ove godine u vrtiće upisano 3.761 dijete. To je 126 djece više nego prošle godine i 913 više nego 2021. Također, broj vrtićkih grupa je narastao sa 130 na 192.

OSNOVNE ŠKOLE Investicijski ciklus u osnovne škole bio je predmet interesa vijećnika Željka Kovačevića. Gradonačelnik je ponovio kako je riječ o najvećem investicijskom ciklusu u osnovno školstvo u povijesti Osijeka te da je njime obuhvaćeno 14 osnovnih škola koje će biti dograđivane ili rekonstruirane i izgradnja jedne nove osnovne škole.

NOVI DIMNJAČARI Vijećnik Antonio Lozančić pitao je jesu li iz Unikoma krenuli pružati dimnjačarske usluge? Gradonačelnik je podsjetio da je Osijek bio rekorder po broju koncesija i koncesionara, da su nakon javne rasvjete, službe pauka i parkiranja konačno i dimnjačarske usluge završile u gradskim tvrtkama.

– Konkretno, u Unikomu je zaposleno šest dimnjačara i do sada su već proveli 145 naloga za pregled dimnjaka. Cijene nismo dizali nego smo ih smanjili – rekao je gradonačelnik.

GRADSKI BAZENI Vijećnik Toni Stojić zanimao se za stanje obnove Gradskih bazena. Gradonačelnik je to iskoristio kako bi najavio i gradnju novog zatvorenog olimpijskog bazena koji će se nalaziti unutar budućeg kompleksa Gradskih bazena. A za obnovu Gradskih bazena koja je u tijeku rekao je da će stajati 6 milijuna eura, da je to bio zadnji tren za temeljitu obnovu jer iduće godine ne bi mogli dobiti dozvolu za rad da sad nisu investirali i da će radovi biti gotovi početkom rujna.

DJEČJE KAZALIŠTE Potom je gradski vijećnik Mate Jurčević pitao za Dječje kazalište. Tamo je, rekao je gradnačelnik, obavljena energetska obnova koja je stajala 230.000 eura, a u rujnu slijedi i promjena 240 sjedalica u gledalištu.

NAPLATA PARKIRANJA Konačno, vijećnik Ivan Barišić, postavio je pitanje o upravljanju i naplati parkirališta.

– Jedini smo Grad koji je od 1993. u kontinuitetu imao koncesionara na poslovima parkiranja i, prema neovisnim studijama, Grad je tako gubio velike prihode. A sad će taj prihod ići GPP-u i na taj ćemo način smanjivati subvenciju za javni gradski prijevoz – rekao je gradonačelnik Radić.

Podsjetio je i da su do sada uređena i izgrađena 1.254 parkirališna mjesta. Spomenuo je i nova parkirališta u Blok centru II i u Ulici Hrvatske Republike te kazao da na jesen tamo ide i sadnja novih stabala.

– Očekujemo da će naplata parkiranja u nultoj zoni krenuti u rujnu i od tada svi prihodi od parkiranja idu Gradu, a ne privatniku – zaključio je gradonačelnik.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije