Možda više nego u neko drugo doba godine, orasi su početkom prosinca tražena roba. Ponajprije zbog činjenice što su neizostavan dio blagdanskog stola – u kolačima, većim dijelom onim sitnim poput šapa i raznih kiflica.

Znamo i da su jako zdravi, bogati nezasićenim masnim kiselinama, mineralima i vitaminima – zapravo puno više od ukusnog sastojka nekog kolača. No  svi koji su ovih dana krenuli u potragu za kilogramom-dva oraha, planirajući i pripremajući se za slatki dio Božića, ostali su iznenađeni cijenom „domaćih“ oraha. Jer, ona je na glavnoj tržnici iznimno visoka. Prodavači traže čak 14 eura po kilogramu!

Džaba natpisi „novi“, „ovogodišnji“, „slobodno probajte“ i slično, kada je cijena ovog ploda otišla nebu pod oblake. Mnogi već kalkuliraju da orahe u kolačima zamjene  nekim  drugim, jeftinijim orašastim plodom, poput badema, a neki naprosto orahe kupe u trgovini.

Jer, tamo je cijena duplo niža. Kilogram oraha stoji 7,38 eura, a oni koji su ih kušali kažu da nisu loši i da im ništa ne fali. Ionako se uglavnom melju i stavljaju u kolače – bitno je da nisu užegli. A to ne znate dok ne otvorite vrećicu – bilo onu s tržnice ili trgovine.

Foto: Komarilos

Nar, šipak ili morganj jedan je od najzdravijih jesenskih plodova koji obiluje vitaminima, mineralima i antioksidansima. Osim što uglavnom uživamo u njegovim sjemenkama, možemo uživati i u soku, a ovo voće sadrži više od 30 hranjivih i biološki tvari te minerale poput kalija i magnezija.

Sto miligrama nara sadrži 16 posto preporučene dnevne količine vitamina C. Sadrži fitokemikalije koje potiču stvaranje serotonina za bolje raspoloženje i estrogena za održavanje koštane mase. Dokazano je da čaša soka od nara dnevno ima snažnije antioksidativno djelovanje od čaše crnog vina ili zelenog čaja, dok ekstrakt nara djeluje i do deset puta jače.

Na sobnoj temperaturi plod može stajati mjesec dana, a u hladnjaku čak dva mjeseca. Očišćeni nar se može i zamrznuti, dok svježi sok može stajati u hladnjaku do tri dana.

Na glavnoj tržnici možete ga pronaći na nekoliko štandova, a cijena mu je 2,50 eura po kilogramu. Prodavači kažu da je „domaći“, s obale. U trgovinama je 1,59 eura, odnosno gotovo 1 euro manje po kilogramu.

Foto: Komarilos

Špinat se uzgaja i ljeti i zimi, a ovih je dana ponuda na osječkoj Glavnoj tržnici prilično dobra, jer svježi špinat možete kupiti na gotovo svakom štandu. Cijena je svugdje ista – 4 eura za kilogram.

Ovo lisnato povrće jako je cijenjena biljka – ima malo kalorija, a puno vitamina A i minerala. Iako se dugi niz godina špinat smatrao najboljim izvorom minerala željeza, ta je činjenica netočna jer se željezo u špinatu ne nalazi u velikim količinama. Osim toga takvo željezo je oblik koji se slabo i sporo upija u našim crijevima.

No, bez obzira na to, špinat je jako zdrav, može se pripremati i konzumirati na razne načine, a djeci je nekako najomiljeniji špinat na mlijeku. Nećete pogriješiti ni ako ga dodate u smoothie ili u salatu, odnosno možete ga konzumirati i sirovog.

Cijena svježeg špinata prilično je visoka, a jednaka je i u trgovinama, kao i na tržnici. Jeftinije ćete proći ako kupite smrznuti špinat. Kilogram briketa špinata stoji 2,20 eura.

Foto: Komarilos

Na glavnoj su tržnici u ponudi uglavnom glavice salate puterice i kristalke, a cijena je za obje ista – 1 euro po glavici. Na prvu se to i ne učini puno, no jedna glavica u prosjeku teži oko 200 grama, ponekad i nešto više, pa kada se zbrojimo dođemo do cijene od 5 eura za kilogram zelene salate!

Skupo ili ne, neka procjene oni koji ju kupuju, no usporedbe radi, za pet eura možete kupiti kilogram telećih prsa i rebara, gotovo kilogram i pol svinjske lopatice, te više od kilograma bijelog pilećeg mesa. A teško da će jedna glavica zelene salate biti dovoljna kao prilog ručku četveročlane obitelji.

Bez obzria što je zelena salata na meniju najčešće u proljeće, u ponudi je tijekom cijele godine. Kad zahladi kupci se obično okreću ukiseljenom povrću.

Foto: Komarilos

Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav. Grožđe obiluje polifenolima – prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile. Oni su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja. Ovo voće normalizira rada crijeva i bubrega, a šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora.

No šećer bi vam još i više mogao skočiti kada na nekoliko tezgi na tržnici ugledate cijenu grožđa. Prodaje se pod egidom „super slatko“ i stoji 4 eura po kilogramu. Na jednom smo štandu grožđe puno sitnijih bobica vidjeli i za 3,5 eura po kilogramu, no cijena mu se, neovisno je li riječ o bijelom ili crnom, fiksirala uglavnom na 4 eura.

Po nižim ga cijenama nećete naći ni u trgovinama, osim ako ne naletite na neku akciju, pa s pravom možemo reći kako je ovo tipično jesensko voće postalo pravi luksuz kojeg si ne može danas svatko priuštiti.

Foto: Komarilos