C.Dananect with us

Cukerpiksna

OSAMDESETE Nova izložba osječkog kolekcionara o tome kako je bilo živjeti u Jugoslaviji

Kadović je u Gradskoj knjižnici postavio ulaznice gradskih kina, modele telefona i plastičnih igračaka

Objavljeno

.Dana

Stjepan Kadović, poznati osječki kolekcionar i sin nekad legendarnog golmana osječkog Proletera, priređuje već dugo lijepe, u pravilu tematske izložbe koje, svaka na svoj način, ponuđenim kolekcionarskim predmetima pričaju svoju priču. Tako je i s najnovijom izložbom u prostorima Gradske i sveučilišne knjižnice na Europskoj aveniji, koju će zainteresirani moći pregledati pod nazivom „Osamdesete su bile godine!“.

– Kroz opisne plakate, ali i izložene eksponate, želim dati odgovor na pitanje kako je bilo živjeti u Jugoslaviji u osamdesetim godinama, koje su bile burne, nekada pamćene po lošim, a nekad po dobrim stranama. Dajem isključivo svoje viđenje na osnovu svog vlastitog iskustva, jer tko može bolje opisati te godine od mladog čovjeka u životnoj dobi od 15 – 25 godine – kaže Kadović.

Na poseban način autor analizira razdoblje osamdesetih godina 20. stoljeća s različitih stajališta: političkog, gospodarskog, društvenog, tehnološkog, sociološkog, pa sve do kulturnog, i u konačnici glazbenog i filmskog, po čemu mnogi pamte osamdesete. Također, Kadović analizira to razdoblje i s geografskog stajališta, te prikazuje te godine s pozicije Osijeka u osamdesetim, SR Hrvatske (tada jedne od republika SFRJ) i SFRJ, te situaciju u svijetu u tom razdoblju. S političke, pak, strane to desetljeće započinje smrću Josipa Broza Tita, a završava burnim događajima, koji prethode raspadu SFRJ.

Zanimljivo je, svakako, zaključno Kadovićevo promišljanje koje će ponuditi onima koje će privući izložba na mjestu gdje je prethodno tematski izlažući prikupljene eksponate na zanimljiv, jedinstven način opisivao osječku povijest:

– Osamdesete su godine bile nezaboravne zato da loše stvari ne pamtimo (ili ih se trudimo zaboraviti), a dobrih se sjećamo s pozitivnom nostalgijom. U svakom slučaju, bile su to  zaista posebne godine, a i država u kojoj smo živjeli nije bila baš tako loša. Naime, osamdesete nisu samo ostale u dobrom pamćenju po odličnoj glazbi i kultnim filmovima, kako neki misle. Jugoslavenski pasoš  omogućavao je slobodno  putovanje i na Zapad i na Istok, a pogotovo u shoping u Trst, Graz, Pečuh ili Istanbul, a brzinom munje preko otvorenih granica stizali bi najnoviji modni trendovi svjetskih pop glazbenika ili filmskih zvijezda. Bilo je to i doba najboljeg industrijskog i grafičkog dizajna, strip umjetnosti, arhitekture, pa i za sporta. Možda sve to možemo zahvaliti određenom buntu mladih umjetnika prema tadašnjoj aktualnoj  politici, koji je rezultirao time da su napravili svoje najbolje uradke upravo u osamdesetima – kaže Kadović.

Međutim, u konačnici, autor potencira, „da svaki posjetitelj izložbe donese svoj osobni sud“. Ali i poručuje: Dobrodošli u osamdesete!

Foto: Komarilos

Cukerpiksna

DNEVNIK PENZIONERKE Neugodno iskustvo društva na fišu u ribljem restoranu na Veliki petak

Evo kako se odnosimo prema gostima koji su masno platili ono malo juhice i tijesta

Objavljeno

.Dana

Objavio

Jeste li ikad doživjeli da vas iz restorana istjeraju jer je taj stol za kojim ste sjedili rezerviran za druge goste koji upravo trebaju doći? E, pa ima i toga u našoj turističkoj Baranji! Gospođa je rezervirala stol prije dva tjedna jer je na Veliki petak htjela počastiti svojih sedam prijatelja fiš paprikašem. Došli su u poznati restoran, lijepo su dočekani, našli svoj rezervirani stol, sjeli i naručili piće. Kotlić je uskoro bio na stolu.

Kad su pojeli fiš, gospođa je htjela naručiti još neku riblju platu, no konobar je sumnjičavo zavrtio glavom i rekao da ide vidjeti u kuhinju kako stvari stoje. Vratio se i rekao: „Nažalost, nemamo više ribe“. Na Veliki petak u ribljem restoranu u 14 sati nema više ribe!?

Dobro, ako nema – nema. Sve su to bili kulturni ljudi i nisu se imali namjeru objašnjavati, nego su naručili po još jedno piće i nastavili se družiti. Gospođu koja ih je pozvala je to malo razljutilo, ali svi su rekli da su se dosta najeli fiša i da im ne treba ništa više. No, tu nije bio kraj.

U 14,30 sati došao je konobar i zamolio ih da odu piće dovršiti na nekim bačvama pred restoranom, jer da za desetak minuta dolaze drugi gosti koji također imaju rezervaciju za taj stol! Usput rečeno, i fiš nije bio nešto naročito, ogroman kotlić a unutra trč-trč pa komadić ribe. Svi su se pokupili i izašli, ali osim nešto malo ljutine od fiša, ostao je i gorak okus u ustima.

Tako razvijamo turizam u Baranji koja je puna nekih etno i eko sela u koja pozivamo goste ne samo iz Hrvatske nego cijelog svijeta!? Tako posluje riblji restoran, pazite riblji! Tako se odnosimo prema gostima koji su masno platili ono malo juhice i tijesta?

Ljudi nisu banuli onako bez veze, sve je rezervirano i dogovoreno, došli su u točno zakazano vrijeme, ali džabe! Oni su odredili da je sat i pol sasvim dovoljno da pojedu, popiju i doviđenja!

E sad, što više nitko od prisutnih neće više nikad kročiti u taj riblji restoran u kojem nema ribe, vlasniku očito nije važno. Doći će neki drugi gosti koji će možda imati sreće da jedu ribu. Svašta bi se tu sad još moglo pisati, imamo mi i neke institucije koje bi se tim poslovima i takvim ugođajem trebale baviti. Ovo je tek jedna penzionerska zgoda. Drugi put idemo na ćevape. Naravno, ako ih u pečenjarnici bude kad vide da su došli umirovljenici!

Nastavi čitati

Cukerpiksna

DNEVNIK PENZIONERKE Jedan pita može li dobiti inkluzivni dodatak jer si je sam izvadio zub

Premalo je informacija o tome zašto kasni ta novčana naknada, pa se ljudi snalaze na društvenim mrežama

Objavljeno

.Dana

Objavio

U svijetu ništa novo, ratuje se na sve strane, tko protiv koga i zašto teško je nama penzionerima dokučiti! Ne znamo ni kojoj strani se prikloniti, ne znaju još ni oni s Pantovčaka i iz Banskih dvora pa što bi se mi mješali.

Kod nas u Hrvatskoj USKOK tu i tamo uhvati neke kokošare koji još uvijek misle da su EU fondovi njihovi privatni bankomati. Stanje redovno, što bi se reklo. Mi se više bavimo šoubiznisom, tko je s kim bio na „špici“, tko se sastao a tko rastao, jesu se i ovi naši domaći glumci i pjevači svi međusobno „iskrižali“, ima li netko da nije bio s  nekim i tako te sve važne svari.

Jedna od važnijih tema u Hrvatsko je i inkluzivni dodatak. To je novčana naknada za osobe s invaliditetom radi pokrivanja povećanih troškova života. Dobiva se pod određenim uvjetima, kasni po godinu, dvije i sad je, pogotovo kad nam je standard blizu Švicarskom izuzetno popularna tema.

Ima na Facebooku i posebna grupa pa ljudi postavljaju različita pitanja, stavljaju svoje dijagnoze, opisuju zdravstvene tegobe, kao da za to ne postoji ustanova koja se zove Centar za socijalnu skrb gdje na sva pitanja mogu dobiti odgovore. Bude tu i raznoraznih gluposti (jedan je građanin napisao da si je sam izvadio zub i ima li pravo na inkluzivni dodatak), uglavnom svi bi sad htjeli inkluzivni dodatak jer su im mjesečna primanja očito nedostatna za normalan život.

Ali ima i lijepih vijesti, ukida se penalizacija pa će građani čije su mirovine male uskoro dobiti povećane mirovne sa zaostacima a najljepša stvar u svemu je da od 1. siječnja svima raste mirovina za 2,68 posto! A sad o tome da su od 1. siječnja, bez ikakve najave znatno poskupjele komunalne usluge, vode i odvodnje za 33,6 posto, komunalna naknada za 39 posto, odvoz otpada za 37 posto nećemo ovaj put. Proljeće se budi i lista drveće!

Foto: Freepik

Nastavi čitati

Cukerpiksna

VEĆI BROJ Po cijelom gradu krenulo uređivanje parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom

Mijenjaju se obilježja, pripazite ako ste navikli parkirati na točno određenom mjestu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Na Gornjodravskoj obali, u Stepinčevoj i Istarskoj ulici ovih je dana povećan broj parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom. Naime, broj parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom na javnim parkiralištima uređen je tehničkim propisima koji nalažu da se za te svrhe osigura najmanje 5% od ukupnog broja mjesta.

Taj se postotak odnosi na sva javna parkirališta, bila ona u javnim garažama ili uz građevine javne i poslovne namjene. Tako su proteklih dana, na frekventnijim parkiralištima u gradu krenula obilježavanja novih mjesta za parkiranje osoba s invaliditetom. Na postojećim se parkirališnim mjestima stavljaju novi opločnici ili ako je asfalt u pitanju obilježavaju žutom bojom, kako bi se vizualno, bilo da je riječ o drukčijoj podlozi ili obilježju, jasno istaknulo kome je mjesto namijenjeno.

Stepinčeva

Gornjodravska obala

Istarska

Gornjodravska

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

USKRSNICE Grad povećao cenzus, ove godine umirovljenici primaju od 60 do 120 eura

Osigurano je 600.000 eura, uskrsnice će dobiti i djeca korisnici inkluzivnog dodatka i socijalno ugroženi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Grad Osijek i ove će godine isplatiti uskrsnice umirovljenicima, korisnicima Socijalnog programa te djeci korisnicima inkluzivnog dodatka. Za isplatu uskrsnica u Proračunu za 2026. godinu osigurano je 600.000 eura.

Najniži iznos uskrsnice u 2026. godini iznosit će 60 eura, a najviši 120 eura. Riječ je o višestrukom povećanju, jer je 2021. najniža uskrsnica iznosila 13,27 eura, a najviša 53,09 eura. Cenzus za ostvarivanje prava na uskrsnicu povećan je na 520 eura mirovine.

Uskrsnicu od 60 eura primit će i korisnici Socijalnog programa Grada Osijeka, samci i obitelji korisnici naknade za troškove stanovanja, korisnici pučke kuhinje na teret Grada te beskućnici smješteni u Caritasovom Centru za prihvat beskućnika.

Grad nastavlja i mjeru uvedenu 2024., pa će uskrsnicu od 60 eura dobiti i djeca korisnici inkluzivnog dodatka prve, druge i treće razine.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Cukerpiksna

DNEVNIK PENZIONERKE Evo kako kvalitetno provesti vrijeme dok se džabe vozite tramvajima

Napravite dva/tri kruga po gradu i prođe dan. Kad ste npr. zadnji put bili na Bikari?!

Objavljeno

.Dana

Objavio

Ima zabave za umirovljenike u Osijeku, samo je ljudi ne žele koristiti. Zima im je, ne da im se, teško im je hodati – svatko će za sebe već naći neku ispriku.

No, ne moraju svi hodati po kinima, kazalištima ili koncertnim dvoranama ili sjediti satima u kafićima i u kladionicama. Evo, primjerice, mogu se džaba vozit tramvajem po cijelom gradu. Naprave dva/tri kruga po gradu i prođe dan. Kad ste npr. zadnji put bili na Bikari?! Nemate tamo nikoga, ok. Ne znate čak ni gdje je to, ok. Ali tu je tramvaj!

Jedan bivši gradonačelnik Osijeka je silno želio povezati grad uzduž i poprijeko pa je trošio novac na tramvajske pruge. Onda je onaj što je došao poslije njega, također bivši, izjavio da “gradi pruge za nikuda“. Znaju stariji Osječani o kome je riječ.

Ali idemo dalje. Imamo mi umirovljenici i vožnju autobusima badava. Šta vam je sjest i odvest se u Tenje i istim tim autobusom se vratiti nazad! Izvrsno, brzo, udobno, poučno i što je najvažnije – prođe vrijeme. A vlak? Isto džaba. Sjedeneš ujutro u 5 sati na Podravku i već u 12 si u Zagrebu. Prošetaš malo Ilicom, kupiš perecu i flašicu vode i čekaš popodne povatak. I lijepo, ugodno i zabavno prođe dan.

Zatim, da bi ste se dobro zabavili zapravo ne morate ni putovati, odete do glavne tržnice na Gajevom trgu i gledate kakvog sve povrća i voća ima. A tek u zatvorenom dijelu, vrhunska zabava. Ima sto mesnica, u svaku malo povirite, kao tražite nešto npr. govedinu kobe. Obiđete sve redom da vidite šta ljudi kupuju. Ako imate sreće srest ćete i nekog poznatog mesara pa zatražiti pol kile „pajšla“ za psa, a onda k’o za vraga, prevrćete po torbi i džepovima, nema novčanika. Ostao kod kuće na klaviru.

Treba se snaći. Odete u neki trgovački centar, uzmete korpu i kao tražite nešto. Idete od gondole do gondole i nigdje toga što vam treba. Lunjate tako dva, tri sata, grijete se i na blagajnu s praznom korpom. Možda sretnete i nekog poznatog, pozove vas na kavu. A tko zove taj i plaća.

Ako niste u nekoj penzionerskoj udruzi pa vam se vikendom ne pleše, upišete se u neku političku stranku. Nema veze koju. Organiziraju oni razna aktualna  predavanja i tribine, sve za dobrobit grada. Lijepo sjednete, tobože pažljivo slušate, možete malo i zadrijemati. Kad završi, čut ćete dvoje, troje koji plješću pa kući. Još stignete na „Divlje pčele“, „Ljubav je na selu“ i ostale zanimljive TV serije domaće produkcije. Ili pročitate ponovo „Vlak u snijegu“!

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije