Čitatelju nije bilo teško fotodokumentirati ostatke nekadašnjih industrijskih kolosijeka, koji u Huttlerovoj i u Hadrijanovoj (kod zgrade HEP Plina) i dalje stoje unutar asfalta na cesti, i zapravo služe samo tome da iritiraju vozače i protresaju amortizere na automobilima.

Uz fotografije je poslao i zanimljivo objašnjenje: “Na Vukovarskoj ulici država je uklonila tračnice koje su išle iz stare luke Tranzit + priključak iz OLT-a jer je to cesta državnog ranga i u njihovoj nadležnosti. U Huttlerovoj i Hadrijanovoj (kod zgrade HEP Plina) nakon izvršenih rekonstrukcija ostali su dijelovi industrijskih kolosijeka koji nemaju namjenu. Ove dvije su ceste lokalnog nivoa i u nadležnosti su Grada, pa je i obveza njihovog uklanjanja na Gradu Osijeku.”

Dodaje da u Huttlerovoj ta stara pruga ide i preko obilježenog pješačkog prijelaza, a u Hadrijanovoj preko nogostupa. I podsjeća kako su nova tramvajska pruga i biciklistička staza sufinancirane sredstvima iz EU, pa mu nije jasno zašto već tada (kad su tamo bili radnici i mehanizacija) nije obavljeno vađenje ostataka ovih željezničkih kolosijeka. Jer, smatra, tada bi zasigurno bilo jeftinije nego kad se to bude radilo kao poseban posao i kad valjda bude raspisivan poseban natječaj.

I za kraj, volio bi, kaže, kad bi ova tema završila u rubici “Može se! Bravo!”. Eto, možda i to dočekamo.

Foto: Građani Komarilosi

Uručen je ugovor izvođaču radova, tvrtki Zuber, koja će graditi novu školsko sportsku dvoranu  u Osnovnoj školi August Šenoa u Drinskoj ulici. Vrijednost radova je 1,76 milijuna eura, rok za izvođenje je 12 mjeseci, a nova će dvorana imati i fotonaponsku elektranu na krovu i dizalice topline.

– August Šenoa je jedna od dvije škole u Industrijskoj četvrti koju pohađa više od 200 učenika. Škola je izgrađena 1968. i otada nije bilo većih ulaganja u nju. Ponosni smo jer je ova škola jedna od nekoliko cjelodnevnih škola u gradu. S novom sportskom dvoranom podići će se kvaliteta za sve učenika, od tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih aktivnosti, rekreacije i sporta. U ovoj će se Gradskoj četvrti raditi i nova dvorana u OŠ Dobriše Cesarića, čija je vrijednost preko 3 milijuna eura – rekao je gradonačelnik Ivan Radić prilikom uručenja ugovora. Dodao je i kako je Osijek grad koji ulaže najveća sredstva po učeniku – 243 eura, što je čak tri puta više od hrvatskog prosjeka.

– Uveli smo niz mjera – od besplatnih radnih bilježnica i školskog pribora za sve osnovce, stipendije, pomoćnici u nastavi, vozački ispiti za 50 najboljih maturanata, sufinanciramo produženi boravak, a prvi u Hrvatskoj imat ćemo centralnu školsku kuhinju vrijednu oko 9 milijuna eura – dodao je.

Dalibor Mihaljević, direktor tvrtke Zuber, rekao je kako već sutra kreće uvođenje u posao, a radovi na izgradnji kreću od utorka. Kaže kako radovi nisu komplicirani te da očekuje kako će dvorana biti izgrađena na vrijeme.

Iva Dragić, pedagoginja Osnovne škole August Šenoa naglasila je kao ih veseli dodatni prostor, odnosno nova dvorana koja će znatno olakšati organizaciju rada škole.

– Kako smo u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, imamo 13 razrednih odjela. Nova dvorana značajno će nam olakšati rad i provedbu različitih aktivnosti. Učenici i učitelji dobit će bolje uvjete, a škola će dobiti veću fleksibilnost u organizaciji nastave – dodala je.

Foto: Komarilos i Grad Osijek

Zgrada Dvorca Mačkamama nepokretno je, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Ukupne površine od 850 m², na Drinskoj ulici, ovaj će dvorac uskoro ići u energetsku obnovu. Grad Osijek raspisao je javni poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu i rekonstrukciju Dvorca Mačkamama.

Osim energetske obnove, zgrada bi trebala biti prilagođena i osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Na objektu bi, između ostalog, trebalo poboljšati toplinska svojstava vanjske ovojnice zgrade, zamijeniti stolariju na vanjskim otvorima, sustav grijanja i hlađenja, te ventilacije, te poduzeti mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ugradnjom lifta, te podiznom platformom na ulazu u zgradu. Rok za dostavu ponuda je 18. lipnja.

Vilu Hermann, poznatiju kao dvorac Mačkamama, dala je izgraditi barunica Paulina Hermann na mjestu starog majura tada smještenog među pustarama na jugozapadnom dijelu Osijeka. Dvorac je danas spomenik kulture, a projektirao ga je 1922. osječki arhitekt Otto Struppi. Izgradnja je započela 1923., a zgrada je u cijelosti dovršena sljedeće godine. Do danas je zgrada mnogo puta parcijalno obnavljana, ali nikada temeljito.

Foto: Komarilos

Na završnoj konferenciji EU projekta „Modernizacija tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka“, koja je održana u galerijskom prostoru osječkog Kulturnog centra, istaknuto je da je u projekt uloženo gotovo 48 milijuna eura te da je to najveće ulaganje u tramvajsku infrastrukturu u novijoj povijesti Osijeka.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz dvije faze – kroz Program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Program Konkurentnost i koheziija 2021 – 2027.

– Dobili smo 9,5 km nove tramvajske pruge, isto toliko nove kontaktne mreže, 23 nova tramvajska stajališta, dvije obnovljene ispravljačke stanice i jednu potpuno novu. U budućnosti je plan još puno ulagati u javni gradski prijevoz i u proširenje mreže. Iduće godine stiže još 10 novih tramvaja, pa će ih na ulicama biti ukupno 20 novih. Dodatno, stiže i 19 novih električnih autobusa a do tada će biti pripremljena i infrastruktura za njihovo punjenje. Uz onih prethodno nabavljenih 13 autobusa s Euro 6 normom, praktički će cijeli autobusni vozni park biti praktički novi – rekao je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

Također je najavio i projekt obnove Strossmayerova ulice u sklopu kojega će biti i kompletno obnovljena tramvajska infrastruktura. Rekao je da postoji i projekt nove tramvajske remize, a plan je tramvajskom prugom spojiti gradske četvrti Donji grad i Jug 2 i to baš kod nove remize.

Upravo završeni projekt modernizacije realiziran je s ciljem unapređenja kvalitete i sigurnosti javnog gradskog prijevoza, povećanja učinkovitosti prometnog sustava te podizanja kvalitete života građana. Tijekom završne konferencije kroz petominutni su film predstavljeni ključni rezultati projekta i ostvareni infrastrukturni zahvati, a bilo je govora i o učincima projekta na sustav javnog prijevoza i urbanu mobilnost te o daljnjim razvojnim planovima u području održivog prometa u Osijeku.

– Bilo je to vrlo izazvno, ali sve smo realizirali kako je planirano. Sad imamo jednu od najmodernijih tramvajskih pruga u Europi. Tramvajska stajališta su posebno prilagođena osobama s invaliditetom i starijim sugrađanima kako bi što jednostavnije ulazili u nove niskopodne tramvaje. A na noseće stupove naše nove kontakne mreže Grad Osijek je dodatno instalirao novu LED rasvjetu – pojasnio je Darijan Rudan, direktor GPP-a.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL (naslovna) i Grad Osijek

Na konferenciji za novinare, koju su predstavnici Možemo i SDP-a održali pred zgradom osječkog HNK, najkonkretnija je bila saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin. Najprije je govorila o tome kako se trenutno na mjesta glumaca koji odlaze u mirovinu ne zapošljavaju novi glumci, odnosno da se mladim glumcima ne produžuju ugovori. Rekla je kako u osječkom HNK trenutno ima 17 članova glumačkog ansambla i da će ih uskoro biti 16 te je to dovela u kontekst s činjenicom da osječka Akademija dramskih umjetnosti svake godine izbacuje nove generacije glumaca za koje u Osijeku nema mjesta.

Također, Raukar-Gamulin je istaknula i kako je prije dvije godine najavljeno ulaganje sedam milijuna eura za obnovu zgrade HNK iz EU fondova, ali da do sada nema informacija da bi se takvo što moglo dogoditi. Zbog toga je pozvala i ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek da obrati pozornost na situaciju s kazališnom zgradom, a županicu Natašu Tramišak da svojim znanjem, s obzirom da je nekad bila ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, pomogne u pronalaženju rješenja za obnovu zgrade. Dodatno, Raukar-Gamulin je ministricu kulture prozvala i da obrati pozornost na činjenicu da je predsjenik Kazališnog vijeća Anto Đapić koji, smatra ona, nema apsolutno nikakve veze s kulturom, pa po zakonu ne bi ni smio biti član vijeća.

Gradski vijećnik Vjeran Marijašević govoreći o HNK ustvrdio je kako gradska politika kazalištem upravlja kroz pitanje racionalizacije te na taj način ne dobiva nikakvo rješenje. Također je kao primjer lošeg upravljanja kulturom u Osijeku istaknuo i pripajanje Gradskih galerija Kulturnom centru koji je zapravo postao dvorana za “gaže stand up komičara”.

Predsjednik osječkog SDP-a, Goran Kušec je rekao kako se stožernu instituciju hrvatske kulture u Osijeku ne smije tretirao kao gradsko poduzeće.

Foto: David Jerković/PIXSELL