Connect with us

Kovinar

MIROTVORAC Film o sumornoj atmosferi u kojoj je radio šef osječke policije prije ubojstva

Hrvoje Zovko i Drago Hedl godinama su tražili svjedoke koji se sjećaju Osijeka 1. srpnja 1991. kad je ubijen Reihl-Kir

Objavljeno

.Dana

Danas će na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox biti predstavljen film “Mirotvorac” redatelja Ivana Ramljaka. Riječ je o ostvarenju koje priča priču o zadnjih nekoliko mjeseci života i rada bivšeg načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira koji je 1. srpnja 1991. ubijen na ulazu u Tenju, neposredno nakon što je obavio još jedne u nizu mirovnih pregovora. Više od 30 godina kasnije mnogi su elementi tog ubojstva i dalje nerazjašnjeni, a nalogodavac je ostao nepoznat.

Podsjetimo, toga dana uz Reihl-Kira ubijen je i potpredsjednik osječkog Gradskog vijeća Goran Zobundžija te gradski vijećnik Milan Knežević, a teško je ranjen Mirko Tubić, predsjednik Mjesne zajednice Tenja.

Video isječak za najavu filma dostupan je na kanalu ZagrebDoxa

Redatelj Ramljak se u istraživanje okolnosti u kojima je Reihl-Kir radio tih dana i o atmosferi koja je vladala u Osijeku neposredno prije ubojstva priključio nakon što su projekt pokrenuli novinari Hrvoje Zovko i Drago Hedl. Oni su razgovarali s velikim brojem svjedoka i te su razgovore zabilježili, pa je od njihovih sjećanja Ramljak uspio izgraditi priču o Osijeku u osvit rata. Neki od svjedoka su umrli i nisu dočekali predstavljanje filma, pa je njihov doprinos dokumentiran praktički u zadnji trenutak. Hrvoje Zovko inicijalno je predložio da se napravi dokumentarni film o Reihl-Kiru, pa je ovdje pojasnio neke od razloga za taj pothvat.

* Dugometražni dokumentarni film “Mirotvorac” nema naratora, kroz priču nas vode svjedoci ubojstva načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira. Kako ste se odlučili na takav pristup?

– To je bila ideja redatelja Ivana Ramljaka, da se na taj način priča ispriča, i mi smo to prihvatili i taj autorski pristup redatelja pokazao se uspješnim. Način na koji je film prikazan je zanimljiv jer imamo svjedoke događaja koji govore o stvarima koje su se dogodile nekoliko tjedana ili mjeseci ranije  prije ubojstva Josipa Reihla Kira i iza toga, a istovremeno imamo vrlo snažnu arhivu koja bolje od bilo koje riječi  pojašnjava atmosferu koja je u to vrijeme vladala u Osijeku, odnosno sumornom slikom i svim onim što se oko toga događalo bolje od bilo koje riječi pokazuje kakva je tada vladala atmosfera u Osijeku.

Redatelj Ivan Ramljak

* Do “Mirotvorca” o Reihl-Kiru je napisana jedna knjiga, dobio je spomen kamen u Parku pravednika u Milanu i to zahvaljujući splitskoj Udruzi veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA), samo jedna ulica nosi njegovo ime. Zbog čega je tome tako?

– Država je sve učinila da se u protekle 34 godine zaboravi lik i djelo velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl Kir. Službena politika ga je uvijek pošto poto nastojala zaboraviti, jer nije poželjno slaviti mirotvorce poput njega. Kako god da se okrenemo država se ogriješila o Kira. On je najveća antiratna figura i zaslužio je sve počasti.

* Je li bilo teško doći do svjedoka tog vremena i okolnosti koje su dovele do tragičnog događaja 1. srpnja 1991.?

– Puno se putovalo i razgovaralo s brojnim svjedocima. Od Osijeka, Beograda pa nadalje. Najprije smo kolega Drago Hedl i ja razgovarali i snimali brojne sugovornike, a među njima i gospođu Gordanu Ajduković koju smo u Beogradu snimili, a ona je primjerice bila s Josipom Reihl Kirom tog kobnog 1. srpnja 1991. kada su išli na pregovore. Nakon toga, kada se Ivan Ramljak uključio u projekt, on je također obavio čitavu jednu seriju razgovora i snimanja te išao na brojne lokacije. Klasična situacija, neki su pristali, a neki su strahovali od toga da javno govore. Velika je i zasluga kolege Hedla što smo došli do mnogih sugovornika.

Izrešetani stojadin u kojemu su ubijeni Reihl-Kir, Zobundžija i Knežević

* U filmu se pojavljuju i nikada ranije objavljene snimke. Kako to da više od 30 godina nisu izašle iz HRT-ovih arhiva?

– Teško mi je sad reći zašto prije netko na HRT-u nije to pronašao. U ovom projektu je bilo volje i želje i zbog toga se to i pronašlo. Ivan Ramljak je dosta vremena proveo u arhivi.

* Kakvu poruku gledatelji mogu izvući?

– Kada sam 2019. predložio kolegi i velikom prijatelju Dragi Hedlu da krenemo u priču s filmom o Josipu Reihl Kiru i nakon toga se prijavili na HAVC kao scenaristi za razvoj scenarija, veliki i glavni motiv bio mi je da se ne smije zaboraviti veliki čovjek Josip Reihl Kir i svi napori njegove supruge da se sazna istina. Želio sam da se ispravi velika nepravda i da se od zaborava otrgne ova priča. A vjerujem da će svi oni koji pogledaju ovaj film iza kojeg stoji produkcijska kuća Factum dobro zastati i razmisliti u kakvim je okolnostima živio i radio šef osječke policije i koliko je važno da se uvijek i u najtežim trenucima ponajprije bude čovjek. On je to pokazao i svojim djelima svjedočio i za to platio najveću moguću cijenu.

Foto: Screenshotovi iz filma i privatna arhiva

Kovinar

YES! Raslinje u žardinijerama na Promenadi nije spržilo sunce i sve stvarno dobro izgleda

Zelene oaze su iznenađujuće svježe i šarene

Objavljeno

.Dana

Objavio

Unatoč visokim temperaturama i povremenim toplotnim udarima, na stvarno zadnjih dana užarenoj osječkoj Promenadi, raslinje u žardinijerama nije spržilo sunce i sve doista dobro izgleda. Biljke su očito dobro održavane i zalijevane, pa gotovo iznenađuje njihova svježina i šarenilo.

Na dionici od stare vodovodne centrale, pa do Zimske luke pješaci, biciklisti i romobilisti mogu uživati u zelenom okruženju. A upravo je stanje raslinja u žardinijerama česta tema razgovora tijekom slučajnih susreta jer mnogo gotovo da ne mogu vjerovati kako ove zelene oaze preživljavaju ljetnu vrelinu.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

TRPIMIROVA Netko je udarcem ulubio natpisnu ploču kod grafita “Osijek – nepokoreni grad”

Ovo nije prva vandalska intervencija na grafitu koji je od 2012. zaštićen kao kulturno dobro

Objavljeno

.Dana

Objavio

Oštećena je natpisna ploča, odnosno totem na kojemu je trojezično objašnjen smisao i povijest ratnog grafita “Osijek – nepokoreni grad” na raskrižju Trpimirove i Divaltove ulice. Tekst se ponavlja na hrvatskom, njemačkom i engleskim jezikom, a glasi: “Ovaj grafit u noći 18. studeng 1991. godine, nakon pada Vukovara i najžešće velikosrpske agresije na grad Osijek, napisao je hrvatski branitelj Predrag Sušac kao izraz inata i otpora Osječana te vjere u pobjedu u nametnutom ratu”.

Građanin koji je fotodokumentirao oštećenje dodatno je pojasnio značaj grafita za Osječane: “Na totemu je vidljivo udubljenje nastalo, po svemu sudeći, namjernim djelovanjem. Za neke taj totem je samo komad metala, ali za brojne Osječane totem koji se nalazi uz grafit predstavlja mnogo više. Naime, grafit (koji nije oštećen) nastao je u najtežim danima Domovinskog rata i postao je jedan od najprepoznatljivijih neinstitucionalnih i urbanih simbola obrane grada, mjesto koje podsjeća na prkos, hrabrost i nepokoreni duh Osijeka. Zato na ovo ne treba gledati samo kao na oštećenje jednog obilježja, nego kao na narušavanje dijela memorije našega grada. Ovo je tema od javnog interesa i potrebno je skrenuti pozornost na potrebu očuvanja ovakvih simbola Domovinskog rata i poštovanja prema baštini koja pripada svim građanima Osijeka”.

Ovako su mu vandali pokušali promijeniti smisao 1. siječnja 2015. (Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL)

Inače, poznati osječki ratni grafit je 2012. zaštićen kao kulturno dobro od lokalnoga značaja, a ovo nije prva vandalska intervencija. Pamtimo kako je 1. siječnja 2015. grafit osvanuo prepravljen na način da je netko crvenom bojom prebojao slova “ne” na početku riječi “nepokoreni”, pa je tako pokušao promijenti povijesni smisao. Zatim, nešto više od dvije godine kasnije, polovicom veljače 2017. vandali su preko grafita crvenim sprejem na čirilici napisali Delije, ime navijača Crvene zvezde iz Beograda i četiri slova S.

Ovaj puta, vandali su imali potrebu oštetiti natpisnu ploču i to na predjelu gdje je tekst ispisan engleskim jezikom.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

RADIČEVIĆEVA Japanske crvenolisne šljive su se odlično primile, stabala je više nego prije

Prije rekonstrukcije ulice morali su izvaditi 47 stabala, sad imaju sedamdesetak novih

Objavljeno

.Dana

Objavio

Tek sadnjom novih mladih stabala japanske crvenolisne šljive u travnju ove godine zapravo je završena kompletna rekonstrukcija Ulice Branka Radičevića u Donjem gradu. Zbog temeljitosti i širine zahvata na izmjeni kompletne kanalizacijske i vodovodne mreže, te izgradnje nove ceste, parkirališta i kolnih prilaza, prije radova je bilo potrebno ukloniti postojećih 47 stabala, a kad je nakon nešto više od godinu dana posao bio gotov – trebalo je još pričekati travanj, odnosno optimalne uvjete za sadnju novih sedamdesetak mladica. I sad je sve onako kako je planirano.

Podsjećamo, bilo je predviđeno da radovi ovdje traju devet mjeseci, ali prošlo je i 13 mjeseci dok sve nije bilo gotovo. Neposredno nakon dovršetka najgrubljih radova stanovnici i svi ostali koji u ulici parkiraju su prolazili i dječje bolesti urbanog življenja, pa se sjećamo kako su praktički u desetak dana nakon otvorenja uspjeli kotačima automobila uništiti baš sve nove zelene otoke u ulici. Pokazalo se da mnogi ne znaju bočno parkirati, pa su kotačima razrovali i u blato pretvorili prostor predviđen za zelenilo. To je riješeno na način da su prilazi zelenim otocima zaštićeni čvrstim, masivnim i visokim metalnim ogradama unutar kojih su nakon nekog vremena posađena i tako zaštićena nova stabla.

Nadalje, bilo je i problema s parkirališnim mjestima na cesti u sjevernom dijelu ulice jer su neki stanovnici pristup novim parkinzima počeli ograđivati kantama za smeće kako bi si sačuvali privatna parkirališta, ali s vremenom je i to došlo na svoje.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

KRAJ JEDNE ERE Nema više terase nekada kultnog gradskog kafića “054” u Ribarskoj ulici

Nekada je ovdje bila tolika gužva da su konobari služili i goste koji su stajali i razgovarali na cesti

Objavljeno

.Dana

Objavio

Osamdesetih godina prošlog stoljeća Ribarska je ulica jedno vrijeme bila epicentar gradskih zbivanja, naročito ljeti. Logično je bilo u večernjim šetnjama Korzom (Kapucinskom ulicom) skretati u Šamačku, pa Lučkim prilazom pokraj nekadašnje Kafeterije hotela Osijek i promenadom do Ribarske gdje su gotovo cijelu ulicu u najboljim danima zauzimali stajaći gosti kafića 054. Pa tako u krug.

Kafić je dobio ime prema tadašnjem poštanskom broju Osijeka (54000), odnosno prema pozivnom telefonskom broju – 054. Prvih godina ovdje su svi željeli biti viđeni, a konobari su doslovce služili i goste koji su stajali na ulici, pa su svoja pića držali u rukama i razgovarali.

No, već devedesetih godina, nakon Domovinskog rata, došlo je do promjene navika mladeži i do promjene matrice dnevnog i večernjeg izlaska. Uz Dravu, na prilazima Dravi i u užem gradskom središtu pojavile su se nove ugostiteljske terase s modernijim pristupima gostima, pa je 054 doživio nagli pad posjećenosti i onda je godinama životario na rubu isplativosti (barem ako je bilo suditi prema broju gostiju i popunjenosti terase).

Kafić koji je svojedobno pokrenuo trend otvaranja ugostiteljskih objekata i montiranja ugostiteljskih terasa cijelom dužinom Ribarske – od prije nekog je vremena  trajno zatvoren, a odnedavno je demonntirana i njegova velika tresa.

Ribarska je u međuvremenu dodatno uređena i ozelenjena, ali to nije vratilo posjetitelje na terase, barem ne u onom broju kako to pamtimo iz osamdesetih. Ovdje se u svako doba dana i večeri uvijek može naći slobodnog mjesta čak i za veća društva, pa je logično da nema posla za sve ugostitelje. U tom kontekstu, 054 je prvi platio glavom. Prvi došao i prvi otišao.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

OŠ JAGODE TRUHELKE Uručen ugovor izvođaču koji će graditi novu dvoranu i 8 novih učionica

Školska zgrada iz 1883. bit će proširena za 2.000 kvadratnih metara

Objavljeno

.Dana

Objavio

Predstavnik tvrtke Projekt gradnja danas je preuzeo ugovor za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Jagode Truhelke vrijedan 5,45 milijuna eura za proširenje škole za 2.000 četvornih metara.

– Škola će dobiti novu sportsku dvoranu i 8 učionica s pripadajućim kabinetima i sanitarnim čvorovima. Proširit ćemo tako školsku zgradu koja je izgrađena 1883., a dobit će i dizalo za osobe s invaliditetom, sunčanu elektranu i dizalice topline – rekao je prilikom uručenja ugovora gradonačelnik Ivan Radić.

Dodao je da je Truhelka jedna od devet škola u gradu gdje djeca pohađaju nastavu u dvije smjene, a ovako će krenuti u jednosmjensku nastavu.

Član Uprave Projektgradnje, Antonio Bukić istaknuo je da je rok za izvođenje radova 16 mjeseci te da počinju odmah. Osim proširenja zgrade, rekao je da će raditi i na vanjskim sportskim igralištima.

Pedagoginja OŠ Jagode Truhelke, Ana Vukojević, objasnila je kako školu pohađa 430 učenika u 22 razredna odjela.

– Radimo u dvije smjene, a uz redovnu, izbornu, dopunsku i dodatnu nastavu učenicima nudimo i tridesetak izvannastavnih aktivnosti. Rekonstrukcija će nam omogućiti rad u jednoj smjeni. To nam je strateški važno i u kontekstu pripreme za model cjelodnevne škole. Dograđeni prostori omogućit će nam fleksibilniju organizaciju rasporeda sati gdje učenje, izvannastavne aktivnosti i druženje se mogu provoditi u kontinuitetu – rekla je Vukojević.

A Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća i predstavnik GČ Donji grad, kazao je kako je OŠ Jagode Truhelke jedna od najstarijih škola u Osijeku.

– Dogradnja će donijeti benefite za nastavnike, učenike i obitelji. Ovdje u okolici se gradi dosta novih zgrada, pa će uskoro u školi biti i novih učenika. Također i sportski klubovi će moći koristiti novu sportsku dvoranu, a bit će na raspolaganju i za rekreaciju sugrađana.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije