Uspostava Veteranskog centra u Osijeku dio je nacionalne strategije za jačanje skrbi i rehabilitacije hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Grad Osijek i Ministarstvo hrvatskih branitelja ranije su već sklopili sporazum kojim je utvrđena suradnja za uspostavu, rad i djelovanje Veteranskog centra u bivšem hotelu Mursa. A krajem prošlog mjeseca Grad je darovao dvije čestice u obuhvatu planirane rekonstrukcije kako bi se ovaj projekt realizirao. Riječ je o parkingu ispred hotela, te dvorištu, sve skupa površine 1500 četvornih metara, čija je vrijednost 362.000 eura.

– Projektna dokumentacija predana je ministarstvu koje će sada raspisati javnu nabavu glavnog izvedbenog projekta. Centar će pružati trajni i povremeni smještaj, te usluge psihosocijalnog osnaživanja i tjelesne rehabilitacije branitelja. Bit će to mjesto okupljanja, informiranja i povezivanja – rekao je gradonačelnik Ivan Radić na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća, dodajući kako je zgrada hotela Mursa propadala godinama, a sada će se konačno privesti namjeni, te će se za one koji to zaslužuju, odnosno branitelje, napraviti velika i značajna stvar.

Hotel Mursa tako će se u potpunosti rekonstruirati u Veteranski centar Osijek. Projekt je vrijedan 12 milijuna eura, a investitor je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Osječki Veteranski centar pružat će stručnu pomoć i usluge u obliku trajnog ili povremenog smještaja. Bit će mjesto okupljanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata na kojem će se povezivati, međusobno informirati o mogućnostima zapošljavanja, poduzetništva, pokretanja zadruga, bavljenja sportom.

Osim u Osijeku, Veteranski centri gradit će se i u Krapini, Senju, Biogradu na Moru i Virovitici, s kapacitetom od 566 ležaja i vrijednošću projekta od 80 milijuna eura, od čega bi se polovica sredstava osigurala iz Europskog fonda za regionalni razvoj, budući da je Europska unija prepoznala koncept veteranskih centara.

Osječki bi centar trebao svoja vrata otvoriti u rujnu 2028.

Foto: Komarilos

O natkrivanju olimpijskog bazena na Kopiki raspravlja se već neko vrijeme, odnosno otkako je grad dobio prvi olimpijski bazen. Jer, Gradski bazeni (koji su do kraja lipnja u energetskoj obnovi) zapravo i nemaju pravi olimpijski bazen, ali na njemu tijekom godine i kada su u funkciji ipak treniraju djeca i sportaši – bilo da je riječ o plivačkim ili vaterpolo klubovima, odnosno školama.

Posljednji se puta natkrivanje olimpijskog bazena spomenulo na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća, kada je vijećnik Boris Kiš u rukama držao i ponudu za balon kojim bi se bazen natkrio. Na ponudu od 202.000 eura gradonačelnik Ivan Radić odgovorio je kako se razmatra i ta opcija, ali i ona gradnje potpuno novog olimpijskog bazena.

O tome se i ranije govorilo, spominjale su lokacija kompleksa nekadašnjeg OLT-a (koji bi u budućnosti trebao postati grad u malom, sa sportskim inkubatorom i naseljem), ali i lokacija u Gradskom vrtu. Ovoga puta gradonačelnik nije precizirao o kojoj se lokaciji budućeg radi, ali kaže da se već dulje vrijeme s Odjelom za sport i Zajednicom osječkog sporta to razmatra.

– O tome razmišljamo već duže vrijeme, kako doskočiti olimpijskom bazenu u zimskim mjesecima. Nismo imali nikakav olimpijski bazen, napravili smo ga 2022. Onaj na Gradskim bazenima ne udovoljava normama, na žalost. Razrađujemo neke planove i opcije, nadamo se da ćemo u budućnosti izaći s time. Naravno, razmišljali smo i o balonu na Kopiki, to ima svojih prednosti i nedostataka. Nije stvar je li balon skup ili ne, stvar je u tome bi li on udovoljavao onome što treba našim vodenim sportovima – rekao je nedavno gradonačelnik gostujući u emisiji Radio Osijeka.  

A do otvorenja obnovljenih Gradskih bazena treninzi vodenih sportova odvijaju se u Vukovaru, a grad klubovima podmiruje trošak prijevoza na treninge.

Foto: Komarilos

U Ulici 3. Gardijske brigade Kune, na mjestu gdje će se izgraditi novi Klinički bolnički centar Osijek, danas je svečano potpisan ugovor o darovanju nekretnina RH u svrhu izgradnje nove bolnice. Time je formalno KBC Osijek postao vlasnik zemljišta na kojemu bi se u narednih pet godina trebala nalaziti najmodernija bolnica na istoku Hrvatske prema kojoj gravitira čak milijun pacijenata.

– Naša je bolnica na postojećoj lokaciji već 150 godina, a ta je lokacija dala svoje. Ne može se suvremena medicina temeljiti i napredovati u tako starim zgradama. Nova bolnica je nasušna potreba, nije riječ ni o kakvoj megalomaniji. Zahvaljujem svima – od Grada, Županije, države, svima onima koji su pomogli da ovaj projekt ide u pravom smjeru, kao i svima onima koji će pomoći da se novi KBC Osijek izgradi – rekao je ravnatelj KBC-a, Krunoslav Šego.

Gradonačelnik Ivan Radić naglasio je kako danas svjedočimo velikom i bitnom projektu, kojim će se ostvariti višedesetljetni san stanovnika Osijeka, jer će ovaj projekt odrediti razvoj i kvalitetu života u gradu u narednim desetljećima.

– Projekt koji će se ovdje graditi vrijedan je preko 800 milijuna eura, a prostirat će se  na 215.000 četvornih metara. Da bi to lakše dočarali možemo reći da je to otprilike veličina naše Tvrđe ili 30 nogometnih igrališta – rekao je Radić, dodajući kako će novi KBC Osijek staviti u centar zdravstvenog i znanstvenog istraživanja kojem gravitira oko milijun ljudi.

– Projekt novog KBC-a, koji sada konačno i postaje vlasnik ovog zemljišta, projekt je na kojem se intenzivno radi od 2017. Otada naovamo trajao je postupak pripreme dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravih odnosa. U skorije vrijeme možemo očekivati pokretanje javne nabave i počekat izgradnje naše bolnice. Tada će se definirati jasni i precizni rokovi, ali sigurna sam da govorimo o roku od četiri do pet godina do izgradnje KBC-a – rekla je županica Nataša Tramišak.

Ugovor je s ravnateljem KBC-a Osijek potpisao potpredsjednik Vlade i ministar prostorno uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić.

– Vrijednost tih 120.000 kvadrata zemljišta na kojem će se izgraditi KBC jest 12 milijuna eura. Ali značaj ovog projekta dat će novi zamah i gospodarskom razvoju Osijeka i Osječko-baranjske županije. Zdravstvene usluge podići će se na višu razinu, onu koja je primjerena 21. stoljeću.  

NOVA BOLNICA Čak 1300 kreveta, 38 kirurških dvorana, šest nadzemnih i dvije podzemne etaže

Foto: Vizuali budućeg KBC-a Osijek i Osječko-baranjska županija

Na parceli uz zdravstvenu stanicu Doma zdravlja i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Drinskoj ulici započela je izgradnja Centra za kontrolu komaraca. A građani koji iz zdravstvenih razloga dolaze kod svog liječnika ostali su zatečeni zatvaranjem jedne trake prilazne ceste objektu, kao i polovice parkirališnih mjesta iza objekta.

Ovdje je ionako uvijek lutrija pronaći slobodno parkirališno mjesto, a sada, uz zatvaranje jedne prometne trake nastaju i zastoji, budući da vozači nerijetko moraju u rikverc na prometnu Drinsku kako bi propustili automobil koji odlazi s parkirališta.

– Zatvoriti pola parkinga i onemogućiti prilaz Domu zdravlja je posebno uznemirujuće. Dom zdravlja nije šoping centar, ovdje dolaze majke s malom bolesnom djecom kod pedijatra, s novorođenčadi u prvim tjednima života na kontrole, stari i bolesni ljudi. Nedopustivo je da se zatvori veći dio parkinga koji je ionako često bio pun – ističe sugrađanka koja je ostala zatečena prizorom koji ju je jučer ujutro dočekao.

Nije jasno zbog čega su izvođači radova ogradili cijeli jedan trak pristupne ceste, kada su mogli ograditi samo ulaz u parcelu na kojoj se gradi. Jer na zatvorenom traku parkiraju izvođači radova, a mogli su recimo parkirati na površini iza gradilišta, uz tramvajsku prugu u Ulici 3. Gardijske brigade Kune.

Pristup građevinskoj parceli također bio bi puno jednostavniji s južne strane, pokraj nogometnih terena Mačkamama. I onda ove radove nitko ne bi ni osjetio, a ovako su majke s bolesnom djecom, stari i bolesni ljudi primorani ispetljavati se iz prometno-parkirališne zavrzlame i tražiti slobodan parking na nekom udaljenom mjestu. I onda hodati do liječnika. To stvarno nema smisla.

Inače, ispred ove se zdravstvene stanice nalaze samo dva parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom, a sjeverna i istočna strana je unutar rampe i ima 27 mjesta koja su rezervirana za Dom zdravlja OBŽ i Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ, te za Ravnateljstvo. Na južnoj je strani otprilike 44 parkirnih mjesta od kojih je 18 u funkciji, a ostala su sada zbog radova ograđena.

Foto: Komarilos

Kad su u pitanju operativni zahvati, prema odgovoru iz Ravnateljstva KBC Osijek, uglavnom nema problema s naručenim pacijentima jer se uredno odazivaju na dogovorene termine. Odnosno, u iznimnim situacijama (u slučaju viroza ili nekih drugih nepredvidivih bolesti) otkazani termini uvijek se pravodobno popune pacijentima koji čekaju na zahvat.

No, u svim drugim situacijama, unatoč stalnim javnim prozivkama kako su liste čekanja predugačke – ukupno gledano, mjesečno od 20 do 40% pacijenata se ne odaziva na naručene termine za preglede i dijagnostičke postupke.

Iz Ravnateljstva objašnjavaju kako se to događa unatoč činjenici “što pacijente, osobito za preglede i dijagnostiku s dužim listama čekanja, nekoliko dana ranije telefonski kontaktiramo radi potvrde dolaska”. Drugim riječima, iako pacijenti potvrde termin, dio njih se ipak ne pojavi, zbog čega termini ostaju neiskorišteni.

Pogađate, najveći broj nedolazaka zabilježen je za specijalističke pregleda za koje postoje i relativno najduže liste čekanja – kod gastroenterologa, dijabetologa, reumatologa, imunologa, neurologa i vaskularnog kirurga.

• Mjesečni broj nedolazaka
• UZV – oko 160 pacijenata
• CT – oko 50 pacijenata
• MR – oko 60 pacijenata
• gastroskopija  – oko 55 pacijenata
• kolonoskopija – oko 30 pacijenta

Naravno, takvo ponašanje pacijenata izravno utječe na produljenje lista čekanja i stvara velike organizacijske probleme u bolnicama. S druge strane, manji broj pacijenata koji su spriječeni doći na naručeni termin pravodobno otkažu pregled ili dijagnostički postupak kako bi se termin mogao dodijeliti drugima.

Foto: Freepik