Nakon što se početkom veljače u jednoj ordinaciji Doma zdravlja, odnosno zdravstvene stanice Jug 2, urušio strop, cijela je stanica zatvorena, a ordinacije svih liječnika i stomatologa, te ljekarna izmještene na druge lokacije – konačno se zna što se s objektom događa.

Statičari su pregledali cijeli objekt i utvrđeno je kako je statika zgrade dobra i zgrada je sigurna. No do pada stropa došlo je zbog lošeg materijala koji je korišten još tijekom izgradnje zgrade 1970. godine.

– U cijelom objektu ima 1.205 kvadrata stropa, pa je preporuka statičara da se svi stropovi saniraju. Trenutno smo u izradi troškovnika, budući da je riječ o velikim radovima, jer osim sanacije stropa mora se izmjestiti namještaj, oprema, bit će i oštećenja podova, tako da nakon što izradimo troškovnik idemo u postupak javne nabave – govori ravnateljica Doma zdravlja Osijek, dr. Justinija Steiner.

Kaže kako ne zna koliko će postupak javne nabave trajati, budući da je riječ o radovima velike vrijednosti. A sami radovi, kada krenu, ne bi trebali dugo trajati, osim ako se nešto ne zakomplicira, a što ne očekuje.

– Ne usudim se govoriti o nekakvim rokovima, jer zapravo ništa ne ovisi o nama. Kada dođemo do faze da se počne raditi, onda ćemo znati i kada će radovi završiti – napominje dr. Steiner.

A do završetka radova, sve ostaje po starom – objekt je zatvoren, a ordinacije razmještene po ostalim zdravstvenim stanicama u gradu – od Donjeg grada, preko centralnog Doma zdravlja, do onog na Drinskoj i u Reisnerovoj ulici. Popis ordinacija koje rade na privremenim adresama možete pronaći OVDJE.

JUG 2 Zbog urušavanja stropa u jednoj ordinaciji zatvorena cijela zdravstvena stanica

Foto: Komarilos

Radni sastanak vezan uz sve velike kapitalne projekte i investicije koje su se započele u Osječko-baranjskoj županiji županica Nataša Tramišak danas je održala s potpredsjednicima Vlade i ministrima financija i obrane, Tomislavom Ćorićem i Ivanom Anušićem. Najvažnija tema bila je strateški i najveći projekt Vlade RH, odnosno izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek.

– Puno smo vremena proveli govoreći o ovom projektu koji je spreman za realizaciju. U ovom se trenutku realiziraju razgovori oko modela i načina financiranja njegove izgradnje. KBC ima svu projektno-tehničku dokumentaciju sa građevinskom dozvolom. Po donošenju zaključka Vlade o izvorima financiranja pristupit će se i proceduri javne nabave, odabiru izvođača radova, a onda i pokretanju izgradnje – naglasila je županica.

Istaknula je kako je županija u velikom investicijskom ciklusu. Od izgradnje i dogradnje osnovnih škola, uvođenja jednosmjenske nastave do ulaganja u poljoprivredu, gospodarstvo i socijalnu skrb, sve ono što je važno za njezin ravnomjeran razvoj. Stoga je današnji sastanak bio trenutak kako bi s ministrima razgovarala o svim mogućim modelima i izvorima financiranja nekih budućih projekata.

– Imamo više od 50 projekata koji će uskoro biti pokrenuti. Proračun županije je stabilan i u ovom trenutku iznosi 349 milijuna eura, od čega je 113 milijuna eura izvornih sredstava – dodala je.

Ministar financija Tomislav Ćorić rekao je kako će Vlada i ministarstvo uvijek stajati iza dobrih projekata u našoj županiji. Naglasio je kako je županija po pitanju KBC-a odradila sve moguće preduvjete koji su potrebni kako bi se s projektom krenulo u realizaciju.

– Vjerujemo da će naredno razdoblje, uz asistenciju Europske investicijske banke, dijelom i sredstvima iz nove financijske perspektive donijeti realizaciju projekta – naglasio je Ćorić, dodavši kako financijska konstrukcija KBC-a iznosi 854 milijuna eura. U realizaciju se treba krenuti čim prije i to je dogovoreno na razini Vlade i županije.

– Ići ćemo u smjeru pokrivanja prvotnih troškova kroz sredstva kredita, odnosno proračunska sredstva. Očekujemo da će se u novoj financijskoj perspektivi otvoriti prostor za pokrivanje dijela troškova i onda ćemo kombinirati tri varijante – kredit, proračunska sredstva i europski fondovi.

Nakon radnog sastanka, županica je s ministrima posjetila i novu zgradu I. Gimnazije.

Foto: Županija osječko-baranjska

Pokraj jedne od garaža, nekoliko desetaka metara od južnog stubišta pješačkog nathodnika preko pruge kod željezničkog kolodvora – izbušena je velika rupa u zidu kroz koju stanovnici Industrijske četvrti opasno koračaju preko pruge u Gornji grad.

Kako je nathodnik zbog sanacije zatvoren već devet mjeseci, građani su pronašli prečicu. Pješacima koji bi inače do središta grada morali ići Vinkovačkom ili Trpimirovom ovaj prolaz, u ovisnosti o mjestu stanovanja, skraćuje put za više od pola sata, možda čak i sat vremena. U jednom i u drugom smjeru.

Ipak, ovo je izuzetno opasna dionica jer kroz probijeni zid do željezničkog kolodvora i tramvajske postaje treba prehodati preko desetak kolosijeka, skretnica i pružnih pragova. Uočljivo je da među pješacima najviše ima razigranih srednjoškolaca, od kojih neki i telefoniraju ili su zagledani u zaslone mobilnih telefona.

Građani srednje generacije tom zahtjevnom dionicom guraju i bicikle, a najstariji sugrađani (iako najoprezniji) teško i sporo forsiraju visoke šine. Dodatna opasnost vreba u vrijeme smanjene vidljivosti i kiše, a naročito noću uopće nije ugodno, bez obzira što željeznički promet nije intenzivan i što manevarske lokomotive rijetko voze.

Na zidu kod rupe kroz koju pješaci kreću u opasno putovanje preko pruge samoljepljivim je trakama improvizirano učvršćen plakat HŽ Infrastrukture s porukom „Vlak je uvijek brži“.

Kroz osam stripovskih kvadratića tu se prolaznicima predstavlja lik Andrija koji upozorava da se ne treba igrati pokraj pruge, nikako se penjati na vagone željezničkih kompozicija, da treba izvaditi slušalice iz ušiju u blizini pruge, voditi računa da je pruga djelimice elektrificirana što može biti kobno ako se pješaci previše približavaju, zatim da vagone ne treba gađati kamenjem… i tako.

Osvjedočili smo se kako je nekima od srednjoškolaca, koji su se pripremali za prolazak kroz rupu u zidu, to bilo iznimno smiješno. No, barem ih je na trenutak zaustavilo i potaknulo na reakciju. U svakom slučaju, nije ih ugodno gledati dok prelaze prugu.

Foto: Komarilos

Danas su počeli radovi na izgradnji obaloutvrde i šetnice od središta Osijeka prema Višnjevcu. Riječ je o dionici od Neptuna do Retfale dugoj 442 metra. Nakon spajanja Donjeg i Gornjeg grada promenadom, došao je red i na zapad grada. Na ovom se području koje je od danas gradilište nalazilo 40.000 tona otpada.

– Vrijednost ovih radova je 8,3 milijuna eura, zajednički ih financiraju Hrvatske vode i Grad Osijek. Na ovoj dionici bit će posađeno 236 novih stabala, te izgrađena obaloutvrda, pješačka i biciklistička staza i nova javna rasvjeta. Osječanke i Osječani dobro znaju što znači obaloutvrda kod velikih poplava  – naglasio je prilikom obilaska početka radova gradonačelnik Ivan Radić, dodajući kako se ovim radovima nastavlja produžetak promenade koja je sada u dužini od 10,5 km i koja će se, nakon Retfale, nastaviti prema Višnjevcu.

Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda rekao je kako su Retfalčani dugo godina čekali svoju šetnicu.

– Hvala svima što smo zajedno prepoznali jednu prepreku u prostoru nakon povezivanju Donjeg i Gornjeg grada. Nastavak promenade gradimo na prostoru nekadašnje tvrtke koja je otišla u stečaj. Riješili smo imovinsko-pravne odnose i ovaj koridor uz rijeku Dravu ostaje javni prostor, javno vodno dobro, neotuđivo i na korištenje svim građanima Osijeka u budućnosti. To je bila i pretpostavka u suradnji s Gradom, da zapravo i krenemo prema ishođenju građevinske dozvole i radovima koji se danas otvaraju. Ojačat ćemo i stabilizirati sve gradske obale, s obzirom da znamo da je se danas događaju ekstremne hidrološke prilike. Osijek još nije srušio maksimum vodostaja iz 1965. godine, no to se može jednog dana dogoditi, pa svako ojačanje naših nasipa i obaloutvrde čini grad dodatno sigurnijim – naglasio je.  

Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije rekla je da početkom ovih radova obilježavaju i nadolazeći Svjetski dan voda.

– Jedan od glavnih zadataka Hrvatskih voda jest i da što bolje brani stanovništvo od poplava i eventualnih katastrofa, ali u ljepšem urabnističkom rješenju i poboljšanju kvalitete života – dodala je ministrica.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i vizual projekta

Krajem rujna prošle godine postavljanjem dva znaka zabrane prolaska most koji preko kanala vodi do Vodenih vrata, odnosno u Tvrđu, zatvoren je. No neki su već i tada prolazili pokraj znakova i provlačili se ispod traka kako bi si skratili put.

Nakon nekog vremena znakovi su pomaknuti, trake su pokidane i građani su nastavili koristiti most. Dolaskom lijepog vremena više je šetača na promenadi, a most na prvu djeluje sigurno. Dva znaka odbačena su u kanal, pa onaj tko ne zna čemu služe krenut će preko mosta. Pažljiviji promatrači primijetit će da više nije u pitanju samo stanje gazišta, sad je ozbiljno popustila i nosiva konstrukcija mosta. Truli dijelovi pucaju, međusobno se odvajaju i drveni most bi se mogao urušiti i sam od sebe. No, prije će se dogoditi da popusti pod težinom prolaznika.

VODENA VRATA Ograda mosta opasno se nakrivila, a građani ignoriraju znakove zabrane

VODENA VRATA Drveni most na ulazu u Tvrđu je izvan funkcije, no i dalje svi ovdje prolaze

No bilo bi dobro razmisliti prije prelaska jer most je truo, a njegovi drveni dijelovi počeli su se rasipati po kanalu. To ćete najbolje vidjeti kada idete iz smjera Tvrđe prema promenadi, jer upravo je ta strana mosta ozbiljno oštećena, dotrajala, a ograda nakrivljena.

Kako znakovi upozorenja nisu ništa napravili, jedino je rješenje što hirnija sanacija. Dok netko nije nastradao.

Foto: Komarilos