C.Dananect with us

Kovinar

OČAJNA SUGRAĐANKA Na Kanižlićevoj su istovremeno raskopali nogostupe s obje strane ulice

Sa zapadne strane je raskopano i pola ceste, pa je sve zatvoreno tako da su auti i pješaci imali samo mali prolaz

Objavljeno

.Dana

Sugrađanka Anita Žagar Brodar jutros je u dahu napisala što ju je izbacilo iz takta kad je izašla na Kanižlićevu ulicu. S obzirom na angažiranu količinu teške građevinske mehanizacije i stalno novo raskopavanje – ovdje nije lako živjeti jer se građani osjećaju kao da su u najmanju ruku na poziciji nekakve ratne obrambene linije s uređenim rovovima, grudobranima i učinkovitim sredstvima za zaprečavanje prolaska. I nije problem u investicijama, građenju i ako baš hoćete napretku, nego je problem što izgleda nema kvalitetnog upravljanja izdavanjem dozvola koje omogućuju da se sve to radi u isto vrijeme. I da se na taj način proizvodi kaos. Jer ljudi ovdje praktički žive na gradilištima, ni krivi ni dužni.

Pismo sugrađanke prenosimo u cijelosti, a iznad teksta je i fotografija koju je osobno snimila.

“Ne znam jesam li ljuta, bijesna, razočarana ili frustrirana! Ovako izgleda Kanižlićeva ulica jutros. S jedne strane ulice privatni investitor je zatvorio i raskopao pješačku stazu ispred svoje upravo završene urbane vile. Istu onu pješačku stazu koja je prošle godine novonapravljena i uređena javnim novcem (čitaj: mojim novcem!) jer mu se valjda izgledom ne uklapa u njegovu vizuru.

S druge strane ulice je drugi privatni investitor zatvorio i raskopao ionako uzak nogostup na tom dijelu i polovicu prometnice. Pješaci mogu jedino i doslovce po pola ceste zaobići ova gradilišta.

Dodatno, gledajući prema stadionu s desne strane ulice su još dva velika privatna gradilišta te su ispred i oko njih parkirane dizalice, kamioni, mikseri za beton, kombi vozila, blato i smeće svuda unaokolo.

I da, sigurna sam da imaju sve dozvole za korištenje javne površine jer, eto, to su investicije koje su od javnog interesa. Izgradnja stanova, zapošljavanje, razvoj grada (?) itd, itd, ali gdje je tu interes nas običnih građana koji živimo na i prolazimo kroz gradilišta?

Ovo je doista prešlo sve granice, jer ne mogu prihvatiti da se dozvoljava da privatni interes zatvori dio ulice na godinu dvije! Čim se zatvori jedno gradilište, 100 m dalje otvara se drugo. Ovo je samo jedan primjer koji me jutros izbacio iz takta, ali posvuda u gradu je tako. Do kada?”.

Foto: Građani Komarilosi

Kovinar

PROMENADA DO VIŠNJEVCA Gradnja prve dionice od Neptuna prema zapadu kreće ovoga ljeta

Radovi uz Dravu kroz Retfalu izvodit će se u četiri dijela

Objavljeno

.Dana

Objavio

U odgovoru na vijećnićko pitanje na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća u aktualnom sazivu, gradonačelnik Ivan Radić pustio je u javnost prve informacije o statusu projekta nastavka izgradnje promenade uz Dravu kroz Retfalu do Višnjevca.

Sad je poznato da će se ti radovi odvijati u četiri faze, odnosno da su pripreme za gradnju u suradnji s Hrvatskim vodama već daleko odmaknule. Rečeno je kako će gradnja prve dionice Neptun (dakle, od pozicije Moto-nautičkog kluba Neptun, gdje sada završava uređena obaloutvrda) krenuti već ovoga ljeta i da će stajati od 7 do 8 milijuna erua.

U vrijeme jačeg porasta vodastaja Drava se često izlijeva upravo kod Neptuna

Kao i prilikom gradnje dionice kojom je prethodno konačno šetnicom uz rijeku spojen Gornji i Donji grad i ovdje će se paralelno graditi obaloutvrda, pješačka i biciklistička staza te uređivati hortikultura. Za sada su to sve poznate informacije, očekujemo podatke o planu gradnje, rokovima i naročito o dužinama dionica. Jer, Višnjevac je još daleko.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Izborni čušpajz

AHIĆ KOD OLTA Kandidat za gradonačelnika mahao Radićevim starim programom, a svoj još nema

Politički performans pred kompleksom bivše ljevaonice

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kandidat za gradonačelnika Zlatko Ahić, kojega podržavaju stranke DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Most i BUZ okupio je danas novinare na kratkom performansu kod ulaza u nekadašnji OLT, a društvo mu je pravio i njihov kandidat za župana Krešimir Čabaj. Prilikom kratkog obraćanja Ahić je uglavnom prelistavao stari izborni program aktualnog gradonačelnika Ivana Radića kako bi prikazao projekte koji nisu ostvareni – potput pretvaranja kompleksa OLT-a u stambeno-poslovni i sportski centar, gradnje novog KBC, obnove HNK, rekonstrukcije Copacabane, dovršetka gradnje Gradske i sveučilišne knjižnice i novih kružnih tokova na Trpimirovoj ulici.

Iako su svi ti projekti značajno odmaknuli u rješavanju imovinsko pravne problematike, izradi dokumentacije za građenje i osiguravanju financijskih sredstava za realiziaciju, a obnova Kopike je čak do pola i dovršena – Ahić je tijekom slikanja uz Radićev stari programski dokument ustvrdio kako su to bila lažna obećanja.

– Drago mi je da posjedujemo njegov stari program i sad sam ovdje da potvrdim da to nije tako – rekao je kandidat.

Također, osvrnuo se i na medije, smatrajući da nose dio krivice jer pomažu širiti “iskrivljenu sliku” o stanju u Osijeku.

– Stvara se dojam da u gradu teče med i mlijeko i da se već zna pobjednik ovih izbora. Ali ja razgovaram s građanima i znam da tu ne teče med i mlijeko. Sva lažna obećanja vratit će se kao bumerang – rekao je Ahić.

Potom je predstavio svoj novi slogan: “Rješenja, a ne obećanja” i pozvao novinare da se ponovo okupe “na nekom drugom mjestu” sljedećega utorka kad će, rekao je, predstaviti kako riješiti prostor Unikoma. Vjerojatno nije obaviješten da je to rješenje već isplanirano.

I tako je završilo petominutno obraćanje javnosti. Progam i dalje čekamo.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Kovinar

MIROTVORAC Film o sumornoj atmosferi u kojoj je radio šef osječke policije prije ubojstva

Hrvoje Zovko i Drago Hedl godinama su tražili svjedoke koji se sjećaju Osijeka 1. srpnja 1991. kad je ubijen Reihl-Kir

Objavljeno

.Dana

Objavio

Danas će na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox biti predstavljen film “Mirotvorac” redatelja Ivana Ramljaka. Riječ je o ostvarenju koje priča priču o zadnjih nekoliko mjeseci života i rada bivšeg načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira koji je 1. srpnja 1991. ubijen na ulazu u Tenju, neposredno nakon što je obavio još jedne u nizu mirovnih pregovora. Više od 30 godina kasnije mnogi su elementi tog ubojstva i dalje nerazjašnjeni, a nalogodavac je ostao nepoznat.

Podsjetimo, toga dana uz Reihl-Kira ubijen je i potpredsjednik osječkog Gradskog vijeća Goran Zobundžija te gradski vijećnik Milan Knežević, a teško je ranjen Mirko Tubić, predsjednik Mjesne zajednice Tenja.

Video isječak za najavu filma dostupan je na kanalu ZagrebDoxa

Redatelj Ramljak se u istraživanje okolnosti u kojima je Reihl-Kir radio tih dana i o atmosferi koja je vladala u Osijeku neposredno prije ubojstva priključio nakon što su projekt pokrenuli novinari Hrvoje Zovko i Drago Hedl. Oni su razgovarali s velikim brojem svjedoka i te su razgovore zabilježili, pa je od njihovih sjećanja Ramljak uspio izgraditi priču o Osijeku u osvit rata. Neki od svjedoka su umrli i nisu dočekali predstavljanje filma, pa je njihov doprinos dokumentiran praktički u zadnji trenutak. Hrvoje Zovko inicijalno je predložio da se napravi dokumentarni film o Reihl-Kiru, pa je ovdje pojasnio neke od razloga za taj pothvat.

* Dugometražni dokumentarni film “Mirotvorac” nema naratora, kroz priču nas vode svjedoci ubojstva načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira. Kako ste se odlučili na takav pristup?

– To je bila ideja redatelja Ivana Ramljaka, da se na taj način priča ispriča, i mi smo to prihvatili i taj autorski pristup redatelja pokazao se uspješnim. Način na koji je film prikazan je zanimljiv jer imamo svjedoke događaja koji govore o stvarima koje su se dogodile nekoliko tjedana ili mjeseci ranije  prije ubojstva Josipa Reihla Kira i iza toga, a istovremeno imamo vrlo snažnu arhivu koja bolje od bilo koje riječi  pojašnjava atmosferu koja je u to vrijeme vladala u Osijeku, odnosno sumornom slikom i svim onim što se oko toga događalo bolje od bilo koje riječi pokazuje kakva je tada vladala atmosfera u Osijeku.

Redatelj Ivan Ramljak

* Do “Mirotvorca” o Reihl-Kiru je napisana jedna knjiga, dobio je spomen kamen u Parku pravednika u Milanu i to zahvaljujući splitskoj Udruzi veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA), samo jedna ulica nosi njegovo ime. Zbog čega je tome tako?

– Država je sve učinila da se u protekle 34 godine zaboravi lik i djelo velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl Kir. Službena politika ga je uvijek pošto poto nastojala zaboraviti, jer nije poželjno slaviti mirotvorce poput njega. Kako god da se okrenemo država se ogriješila o Kira. On je najveća antiratna figura i zaslužio je sve počasti.

* Je li bilo teško doći do svjedoka tog vremena i okolnosti koje su dovele do tragičnog događaja 1. srpnja 1991.?

– Puno se putovalo i razgovaralo s brojnim svjedocima. Od Osijeka, Beograda pa nadalje. Najprije smo kolega Drago Hedl i ja razgovarali i snimali brojne sugovornike, a među njima i gospođu Gordanu Ajduković koju smo u Beogradu snimili, a ona je primjerice bila s Josipom Reihl Kirom tog kobnog 1. srpnja 1991. kada su išli na pregovore. Nakon toga, kada se Ivan Ramljak uključio u projekt, on je također obavio čitavu jednu seriju razgovora i snimanja te išao na brojne lokacije. Klasična situacija, neki su pristali, a neki su strahovali od toga da javno govore. Velika je i zasluga kolege Hedla što smo došli do mnogih sugovornika.

Izrešetani stojadin u kojemu su ubijeni Reihl-Kir, Zobundžija i Knežević

* U filmu se pojavljuju i nikada ranije objavljene snimke. Kako to da više od 30 godina nisu izašle iz HRT-ovih arhiva?

– Teško mi je sad reći zašto prije netko na HRT-u nije to pronašao. U ovom projektu je bilo volje i želje i zbog toga se to i pronašlo. Ivan Ramljak je dosta vremena proveo u arhivi.

* Kakvu poruku gledatelji mogu izvući?

– Kada sam 2019. predložio kolegi i velikom prijatelju Dragi Hedlu da krenemo u priču s filmom o Josipu Reihl Kiru i nakon toga se prijavili na HAVC kao scenaristi za razvoj scenarija, veliki i glavni motiv bio mi je da se ne smije zaboraviti veliki čovjek Josip Reihl Kir i svi napori njegove supruge da se sazna istina. Želio sam da se ispravi velika nepravda i da se od zaborava otrgne ova priča. A vjerujem da će svi oni koji pogledaju ovaj film iza kojeg stoji produkcijska kuća Factum dobro zastati i razmisliti u kakvim je okolnostima živio i radio šef osječke policije i koliko je važno da se uvijek i u najtežim trenucima ponajprije bude čovjek. On je to pokazao i svojim djelima svjedočio i za to platio najveću moguću cijenu.

Foto: Screenshotovi iz filma i privatna arhiva

Nastavi čitati

Kovinar

IT CENTAR Priprema, pozor, sad – kreće iznajmljivanje vjerojatno najboljih ureda u gradu

Sve je novo, moderno i vrhunski opremljeno, a imaju i fenomenalan pogled

Objavljeno

.Dana

Objavio

Objavljen je (subota, 15. ožujka) Natječaj za najam preostalih uredskih prostora u novoj zgradi IT Poslovnog centra. Natječaj je objavljen u dnevnim novinama, a dokumentaciji je moguće pristupiti i na web stranici Grada Osijeka te putem poveznice na stranici tvrtke OS Centar koja upravlja IT Parkom u Gackoj ulici. Riječ je o novim, modernim, prozračnim i vrhunski opremljenim uredima u zgradi koja polako postaje poslovno središte novih industrija u Osijeku.

Uredi su raspoređeni na dvije etaže s pogledom na istočni i južni dio grada. Fasadni dio je od poda do stropa određen velikim prozorima, pa su radni prostori prepuni svjetlosti. Svi su raspoređeni oko modernih čajnih kuhinja te zona za susrete i razmjenu ideja. Zgrada ima reprezentativna dizala, suvremene toalete, dobro organizirane i označene interne smjerove kretanja te u svakom pojedinom prostoru priključke na potrebnu poslovnu infrastrukturu. Korisnici svoje urede mogu koristiti 24 sata dnevno svakoga dana u tjednu, a ulaz u zgradu je pod kontrolom suvremenog digitalnog sustava.

Direktor Alen Vukašinović

– Svi koji žele dodatne informacije vezane uz karakteristike prostora ili žele osobno doći i vidjeti prostore u ponudi mogu se slobodno javiti. Kontakte mogu pronaći na našoj internetskoj stranici i ja sam ovdje na raspolaganju za dodatne informacije bilo koje vrste. Tvrtka OS Centar je u funkciji pružanja logističkih usluga svima koji ovdje vide budućnost svog posla. Trudimo se asistirati u svakom segmentu kako bi se naši stanari mogli što bolje smjestiti, što udobnije raditi i kako bi mogli što modernije predstavljati svoj posao i radne rezultate prema svojim klijentima – kaže Alen Vukašinović, direktor OS Centra.

Inače, u zgradi IT Parka od kraja prošle godine vrlo živahno funkcionira veliki sustav konferencijskih dvorana u kojima se sve češće odvijaju važni poslovni događaji, prezentacije, susreti i edukacije. A od prije nekoliko tjedana u prizemlju je otvorena i velika kafeterija u kojoj se redovito susreću poslovni ljudi čiji se radni fokusi vrte oko novih tehnologija.

Foto: OS Centar

Nastavi čitati

Kovinar

EUROFOUND ISTRAŽIVANJE Od svih država Europske unije najteže se živi u Grčkoj i Hrvatskoj

U prosjeku 32 posto stanovnika u državama EU teško spaja kraj s krajem, a kod nas je takvih 45 posto

Objavljeno

.Dana

Objavio

Grčka nas „šije“ za 10%, a Hrvatska je završila neslavnom drugom mjestu država Europske unije čiji građani jedva spajaju kraj sa krajem. Naime, Eurofoundovo istraživanje pokazalo je kako čak 45% stanovnika Hrvatske jedva podmiruje svoje osnovne troškove, odnosno da Grci i Hrvati najteže žive u Europskoj uniji.

Eurofoundovo istraživanje prikazalo je informaciju o kvaliteti života u Europi. Pixsell je informacije pretočio u infografiku koja jasno pokazuje u kojim se državama EU najteže živi. A podaci po nas nisu nimalo reprezentativni. Ispred nas je samo Grčka u kojoj 55% stanovnika teško živi. Iza nas su Latvija i Estonija (41%), Mađarska i Cipar (40), te Portugal (37%).

Od država iz susjedstva, osim Mađarske koja nam puše za vratom, Slovenija je zauzela deveto mjesto. Tamo 34% stanovništva živi teško. Istraživanje je pokazalo kako se najbolje živi u Luksemburgu, gdje se tek 17% stanovništva izjasnilo da im je teško, zatim u Austriji (20%) te Njemačkoj i Nizozemskoj (21%).

 Infografika: Marko Picek/PIXSELL; Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije