Osijek je grad prvog hrvatskog piva, ali ima i prvu hrvatsku doktoricu za pivo!  Dr. sc. Kristina Mastanjević s osječkog Prehrambeno tehnološkog fakulteta spojila je ljubav prema znanosti i pivu u zanimljivu kombinaciju koju opisuje rečenicom: “Kada čovjek uđe u svijet zitologije (znanost koja se bavi pivom), mislim da je teško izaći jer se sve čini jako zanimljivo i blisko jer pivo ipak zbližava ljude.”.

Kristina nam je otkrila zanimljivosti o pivu i pivskim trendovima, te koje se pivo najbolje sljubljuje s blagdanskom hranom. 

Kako se dogodila ta pivska “ljubav”, odnosno otkud interes za proučavanje piva?

– Teško je to procijeniti… Moj mentor, dr. sc. Vinko Krstanović je zapravo začetnik svega vezanog uz pivo na našem Fakultetu i kroz izradu doktorata pod njegovim mentorstvom sam zapravo i završila na (u) pivu 🙂 Šalu na stranu, svakako je u pitanju kombinacija ljubavi prema znanosti i prema pivu.

Kakva su piva danas u modi? Što se najviše pije?

– Rekla bih da se danas potrošnja piva malo podijelila na one koji rado uživaju u craft pivima, vole mirisne note i punoću nefiltriranog piva, dok se drugi drže sigurnih i laganijih piva, mahom predstavnika velikih pivskih industrija. Moram priznati da se pivska industrija sve više okreće laganijim pivima, bezalkoholnim, te mješavini piva sa sokovima – radlerima, koji privlače mlađe generacije. Ali još uvijek se najviše piju lager piva.

Vaša preporuka u ovo blagdansko vrijeme? Koja piva odabrati? Koju vrstu piva kombinirati s kojom hranom?

– Blagdani mogu biti malo teži za sve nas, što se hrane i pića tiče, a najčešće blagdanske delicije uključuju puno masnijeg mesa, salata, kolača i slično, pa uz ta teža jela uvijek ide i malo bogatije pivo, malo više hmeljeno (IPA, APA, stout, porter ili dunkel). Pivo se može primijeniti i kao aperitiv (ale piva ili pilsner), a i kokteli a pivom mogu poslužiti u tu svrhu (pivo s rakijom i limunom, pivo s viskijem…). Uz mesne delicije kao što je prasetina ide lager ili pilsner, uz janjetinu pale ale. Čokolada i marcipan, obilježja božićnog vremena, idu sa malo slađim, dvostrukosladnim pivima (samostanska belgijska piva), porterima ili stout pivima. Ova malo jača piva (samostanska) i ječmena vina (udio alkohola preko 8%) mogu se koristiti i kao digestiv.

Možda neki savjet – kako kvalitetno uživati u pivu – na što treba obratiti pažnju da ne pretjeramo za blagdane?

– Pivo ima manji udio alkohola nego vino. Gasi žeđ i zato ljudi puno brže popiju 0,5 litre piva nego čašu vina, ali ipak bi se trebalo ograničiti na preporučene dvije jedinice piva dnevno za muškarce (2×0,5 litre) i jedne jedinice za žene. Između piva svakako se treba piti i voda. U kombinaciji sa slanijom hranom, organizam traži dodatnu tekućinu pa ljudi obično kod obilnih obroka znaju pretjerati i sa pivom. Svakako se treba ograničiti na preporučene količine i neće biti problema sa mamurlukom.

Kakva piva radite na Prehrambeno tehnološkom fakultetu? Koliko je vremena potrebno da se napravi pivo?

– Najčešće pale ale i dunkel, koji ja ponekada prevedem u porter. Tamna piva su baš nekako Božićna. Inače, uvijek kombiniramo hmeljeve i slad pa onda i piva budu uvijek malo drugačija na ono prethodno, ali u suštini to je uvijek pale ale kod svijetlog piva. Za proizvesti pivo treba oko 14 dana, tjedan dana traje fermentacija, a nakon toga hlađenje, kegiranje i gaziranje. Iako se može piti odmah nakon gaziranja, ja volim da malo odleži da se arome ujednače.  

Postoji li kod nas kultura ispijanja piva? Kakva je ona? Preferiramo li više domaća ili strana piva?

– Sve više se probija ta kultura ispijanja i jedan od načina na koji želimo približiti pivo ljudima je i ocjenjivanje piva koje organiziramo u suradnji sa Veleučilištem u Karlovcu. Na taj način pokušavamo dati uvid u bogatstvo naših pivovara i njihovu ponudu. Svakako Zagreb prednjači u toj kulturi ispijanja piva, ali i slavonska (osječka) pivska scena ima što za ponuditi. Od manifestacija vezanih uz pivo bih izdvojila osječki craft beer festival i naravno, Hombre. Hombre, u organizaciji Panonskog Pivarskog Sindikata (PPS) daje presjek onoga što se događa unutar homebrewing zajednice u Osijeku i svake godine je sve veći. Raduje me što sam član PPS-a i što je Fakultet s njima sklopio ugovor o suradnji, tako da su u planu i radionice za širu publiku, a baš bi se ticale promocije kulture pijenja piva. Iskreno, nemam podatak koja se piva više piju, no vjerujem da se podjednako piju i domaća i strana piva.

Što vi preferirate? Jeste se odvažili i sami krenuli u kućnu proizvodnju?

– Ja volim tamna piva, porter, stout. Kuhamo na Fakultetu na kućnoj opremi.

Što je zapravo sve potrebno da netko krene u kućnu izradu piva? O čemu najviše ovisi kakvo će pivo biti?

– Za kuhanje je potreban uređaj koji može održavati stalnu temperaturu, cjedilo, hladilo i neka vrsta fermentacijske posude. Od sirovina su potrebni: voda (mora imati određeni omjer mineralnih soli), slad, hmelj i kvasac. Sve se može naručiti preko interneta. Kakvo će biti pivo, ovisi o puno faktora, kvaliteti slada, vode, temperaturi ukomljavanja … ima dosta toga. Od vještina je najviše potrebna upornost, jer izreka kaže da tek treće pivo valja. U to sam se i sama uvjerila.

U Hrvatskoj ima oko 100 craft pivara – popriličan broj, ima li za njih sve mjesta na našoj pivskoj sceni?

– Da, zanimljivo da ih ima sve više i da, ima mjesta za sve!

Često i ocjenjujete piva. Na što se obraća pažnja kod ocjenjivanja? Koje karakteristike kvalitetno pivo mora imati?

– Da, ocjenjujemo piva na PTFOS-u. Uzimamo u obzir vizualne karakteristike (boja, pjena, mutnoća), mirisne (greške kuhanja, greške fermentacije i sl.), karbonizacija, okus, gorčina, trpkost… Imamo veliku i opširnu tablicu u kojoj bilježimo greške koje zamijetimo. Ovisi o pivu, karakteristike lagera su da je bistar, svijetao, lagan, bez gorčine koja zaostaje, stabilne pjene, bez neugodnih mirisa i okusa. Kod ale piva je gorčina izraženija, ne smije biti trpko, pjena je stabilnija nego kod lagera, ali također ne smije biti neugodnih okusa i mirisa. Sva piva bi trebala biti karbonizirana u skladu sa stilom.

Foto: PTFOS (ustupljene fotografije)