Connect with us

Kovinar

VBK NIKADA NEĆE BITI VIM! Mi našu djecu i unučad odgajamo tako da znaju što je VBK

Naselje se zove Vijenac Ivana Meštrovića, a većina građana koji ondje žive kažu da su s VBK-a

Objavljeno

.Dana

Zoran Batnožić s Vijenca Ivana Meštrovića redovito se u javnosti pojavljuje u majicama na kojima ponosno ističe akronim VBK! Za one koji ne znaju, današnje naselje Vijenac Ivana Meštrovića (VIM) prije Domovinskoga rata nosilo je naziv Vijenac Borisa Kidriča (VBK) prema partizanskom narodnom heroju i “junaku socijalističkog rada”. No, kvart se u socijalističkom razdoblju snažno homogenizirao pod akronimom VBK tako da je on i onda kao i sada imao neki svoj paralelni život, neovisan o značaju narodnog heroja po kojemu je dobio ime.

Inače, ime Borisa Kidriča istovremeno su nosile mnoge ulice i trgovi u bivšoj Jugoslaviji. Po njemu je nazvana i tada savezna nagrada za osobite zasluge u širenju tehničke kulture, zatim Institut za nuklearna istraživanja u Vinči, pa čak i jedna od glavnih beogradskih ulica. Do danas Boris Kidrič ima spomenike u Ljubljani i Mariboru, a u Sloveniji postoji i Općina Kidričevo.

No, neovisno o svemu tome, u Osijeku je opstao akronim VBK. Jednako kao što su u predaji među građanima do danas ostali stari nazivi naselja npr. Moša (Moše Pijade) i Feđika (Feđa Milić).

Ta naselja i dalje postoje, ali se drukčije zovu. Neko vrijeme je čak bilo i proskribirano koristiti njihova stara imena u svakodnevnom govoru jer je to kao iz razdoblja “tamnice naroda i mrskog socijalizma”. Zato Batnožić, dugogodišnji borac za životne standarde u svom naselju, jednostavno i bez ideoloških opterećenja objašnjava zašto je ponosan na kvart u kojemu stanuje praktički oduvijek i što ljudima poput njega zapravo znači VBK.

* Što vama danas znači VBK? Je li riječ o Vijencu Borisa Kidriča ili je u pitanju nešto potpuno drugo? Dakle, što je VBK?

– Prvenstveno, VBK je – VBK. Povezivanje s nečim od prije je logično, jer znamo koje je ime naselje nosilo još ’60-ih godina prošloga stoljeća, a od Domovinskog rata je promijenjeno u Vijenac Ivana Meštrovića. No, svi starosjedioci ovdje i dalje govore da su s VBK! I to je osnovno i ključno. Ja sam tu od ’60-ih godina, tu sam išao u školu, kao i moja djeca i moja unučad. Za sve nas to je uvijek bio i ostao VBK.

* S obzirom da imate majicu sa stiliziranim VBK, znači li to da imate neku organiziranu inicijativu oko toga ili je to samo pitanje nostalgije?

– Bio sam predsjednik Vijeća Gradske četvrti Tvrđa osam godina i meni je to bila čast. Puno toga smo tada napravili na VBK, cijela ekipa s VBK je bila tu uključena. Napravili smo naše fišijade, druženja i ljudi su to s veseljem prihvatili. Skupi se cijelo naselje, bude prava fešta. Imamo situacija da se ljudi koji žive u istoj zgradi upoznaju tek na tako nekom događaju. U Dolinama smo napravili roštilj, da ljudi izađu van iz zgrada i druže se, da to naselje, koje je jedno od najboljih u gradu živi punim plućima. U centru je, ima sve od vrtića, škole, dječjeg igrališta, oduvijek ima taj nekakav urbani standard. Zapravo, htjeli smo da i dalje živi ta neka tradicija koju smo održavali mi koji na VBK živimo oduvijek, a to su ta zajednička druženja. Na njih još uvijek dolaze ljudi koji više i ne žive u naselju. Taj duh VBK želimo ostaviti u nasljeđe mlađim generacijama. To je VBK. Dobro smo organizirani i nostalgični, naravno.

* Po čemu je naselje bilo superiorno kad je izgrađeno, odnosno zašto je i kao mjesto stanovanja toliko značajno da čuvate sve njegove kompleksne vrijednosti, pa na kraju i to izvorno ime skraćeno u VBK?

– Ako pitate mlade dečke iz naselja gdje žive, reći će vam da su s VBK. To je izvrsno i to je ono što želimo sačuvati. Ovo je naselje, kada je izgrađeno, bilo najpoželjnije za život. Stanove su uglavnom dobivali majori JNA. To je praktički bilo prvo naselje u gradu, kada sam ja doselio bašča nam je bila na Sjenjaku. Pojedine zgrade su i prije ’60-ih godina napravljene, ali od ’60 do ’75. godine nicale su zgrade jedna za drugom. To vrijeme je zapravo za pamćenje.

* Što mislite, ima li šanse da akronim VIM ikada nadmaši značaj VBK?

– Nikada! VBK je jedan, da ga tako nazovem pokret. Mi našu djecu i unučad odgajamo tako da znaju što je VBK. Ima tu nekih koji bi tražili dlaku u jajetu, ali to nema nikakve veze s prošlošću. VBK je pokret i ništa drugo. Želimo se družiti i širiti dobru priču.

* Kad se spominje VBK, Moša, Feđika… onda su to ljudi devedesetih i početkom dvijetisućitih godina uglavnom izgovarali tiho i s nekom vrstom nelagode, gotovo da su se stidjeli zbog toga. Vi, naprotiv, to izgovarate glasno i jasno – zašto se toga ne treba stidjeti?

– Prošlosti se ne treba stidjeti. Ova naša priča nije ni politička ni komunistička. Mi smo naprosto ovdje odrasli i ovdje živimo, isto kao i ljudi na Moši ili u bilo kojem drugom naselju u gradu. I to smo naprosto mi. Mi smo VBK.

Foto: Građani Komarilosi

Fore

REKORDI Drava na -177 cm, vrućina ne popušta, brojni sprudovi privlače poglede

Nemojte hodati po sprudovima, nije baš sigurno

Objavljeno

.Dana

Objavio

Posljedice toplinskog vala najvidljivije su na poljoprivrednim kulturama, ali i Dravi koja obara rekorde niskog vodostaja. Prema mjerenjima, jučer u podne vodostaj rijeke kod Osijeka bio je -177 cm. I dok brojni šetači uživaju u pogledima na sprudove koji su se pojavili čak i na mjestima gdje ih do sada nismo viđali, kupači gotovo prehodaju polovicu rijeke na popularnoj Kopiki.

Kako su izdana brojna upozorenja i ograničenja, ona ne vrijede samo za plovila, već i za kupače. Hodanje po sprudovima može biti iznimno opasno jer samo jedan korak može vas dijeliti od rupe koja vas može iznenaditi. Iako se čini da je kupanje u rijeci za vrijeme niskog vodostaja sigurno, zapravo nije tako. Nizak vodostaj ipak može iznenaditi, jer rijeka je dinamična, mutna i ne možemo vidjeti što se događa ispod površine. Stoga, budite na oprezu.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL i David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Cukerpiksna

KOMARCI Ništa od tretmana, na mjernim ih je mjestima manje nego što ih treba biti

Mnogi se sugrađani žale na povećan broj komaraca, iako prema mjerenjima situacija nikada nije bila bolja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako se mnogi sugrađani, unatoč suši, žale na povećan broj komaraca, posebno na području Donjega grada i Juga II, podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuju kako je brojnost komaraca (na dan 4. kolovoza 2026.) tolika da Grad Osijek nije dobio niti jednu preporuku za tretmanima

I dok je javnost prošle godine redovno izvješćivana o tretmanima, te stanju po pitanju krvopija koje nam zagorčavaju život svakog ljeta, ove je godine održana tek jedna pressica početkom srpnja, na kojoj je rečeno kako nas je „pomazio“ vodostaj, a samim time i zaobišla najezda.

Vidljivo je to i iz posljednjih rezultata brojnosti odraslih komaraca uhvaćenih u klopku – najviše ih je na Halaševu – 155, a najmanje u Centru – tek 2.

Osim niskog vodostaja, svakako su ovom rezultatu doprinijeli i rani tretmani, jer je još 2. ožujka započeo monitoring, a NZJZ je već 10. travnja izdao prvu preporuku za larvicidne tretmane komaraca na našem području.

– Uzorkovanje ličinki tijekom travnja, svibnja i lipnja provodilo se 18 puta na 21 lokaciji. Izvršena su 343 uzorkovanja i izdano sedam preporuka za larvicidne tretmane sa zemlje. Učinkovitost tih tretmana bila je zadovoljavajuća, od 75 do čak 100%. Upravo ti učinkoviti larvicidni tretmani doprinose tome da se ličinke ne razviju u odrasle jedinke – naglasio je početkom srpnja o aktualnostima u mjerama suzbijanja komaraca zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

I dok smo u vrijeme najveće najezde znali brojati i po 31.000 jedinki komaraca u klopci, trenutni se podaci čine poput šale. Ipak, valja naglasiti kako će komaraca uvijek biti, no nadamo se ne u onoj mjeri u kojoj ne možemo u večernjim satima izaći na otvoreno. Ti su prizori, srećom, iza nas, a ako nas koji i bocne – to je čisto da nas podsjeti na trajni suživot komaraca i Osječanki/Osječana.

KOMARCI „Pomazio“ nas je vodostaj, najezde krvopija nema, do sada obavljena 34 tretmana

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

ZANIMLJIVO Staza s perona željezničke stanice Standard naglo završava u travi, zimi u blatu

Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek

Objavljeno

.Dana

Objavio

Putnici koji odlaze s perona željezničke stanice Standard, na pruzi kojom vlakovi idu iz Osijeka prema Dalju i Erdutu, u smjeru prema istoku završavaju u travi, povremeno u šikari, odnosno zimi u blatu! Asfalt je izveden tako da se blago spušta s perona, ali se onda naglo prekida. Sudeći prema zatečenom stanju, izgleda da je takvo prometno rješenje tamo na snazi – oduvijek.

Stanica, doduše ima i glavni pješački prilaz stepenicama, odnosno stazom s Vukovarske ulice sa sjevera. No, za pristup s istoka, od Divaltove, nikada nije izveden nastavak asfalta od nekih dvadesetak metara koji bi onda putnicima pješacima omogućio priključak na Divaltovu.

Na zapadnoj strani staničnog perona sve je jasno, tamo nije predviđeno da se kreću pješaci, pa je peron završen i obrubljen, ali na istočnoj strani je po svemu sudeći predviđeno forsiranje šikare i gacanje po blatu.

Inače, stanica je u dosta lošem stanju. Ograde su davno počupane, istrunule, a dijelovi koji su preostali su zahrđali i uglavnom polegnuti. Nadstrešnica se još dobro drži, a staklo na oglasnom panou nije razbijeno. No, prigodno je uništeno crnim autolakom, pa se ne može vidjeti što piše na različitim obavijestima koje su istaknute. Ostali samostalni znakovi i upute su uglavnom blijedi ili potpuno nečitljivi. Jedino je naziv stanice za sada lijepo istaknut i očito svježe očišćen od dugogodišnjeg prebojavanja.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

NEMA VIŠE KOŽARE Srušene sve zgrade u gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo iz Kišpatićeve

Za sada još stoji samo crvena dvokatnica na uglu sa Zmaj Jovinom

Objavljeno

.Dana

Objavio

Jučer je krenulo rušenje zgrada u kompleksu nekadašnje osječke Kožare. Radi se brzo i učinkovito. Snažni strojevi su najprije porušili zgradu u Ulici Jove Jovanovića Zmaja, neposredno uz OŠ Jagode Truhelke, a danas su nastavili i potpuno sa zemljom sravnili sve objekte u nekadašnjem gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo kroz glavni ulaz u tvornicu, u Ulici Mije Kišpatića.

Kompleks se, inače, sastojao od poslovnih objekata koji su dvorište zatvarali sa sve četiri strane, a još je postojala i zgrada u sredini. No, takav tlocrt više ne postoji. Sad je ostala stajati samo poznata crvena dvokatnica na uglu Kišpatićeve i Zmaj Jovine koja izgleda zdravo, ali krov je u jako lošem stanju i bit će zanimljivo vidjeti uklapa li se ona u neku buduću graditeljsku viziju ili je samo privremeno ostala netaknuta dok strojevi ne očiste dvorište.

Sve ostale građevine su temeljito porušene i njihove su prednje fasade ili stražnji zidovi u visini od nekoliko metara vjerojatno privremeno ostali stajati jer služe kao ograda trenutnog gradilišta.

Šuta se odvozi velikim kamionima, pa su mnogo toga već raščistili i prolaznici ni nemaju dojam da su u dvorištu ikada i bili nekakvi objekti. Zbog velike količine prašine koja se stvara prilikom rušenja i utovara građevinske šute radnici neprestano vodom polijevaju ruševine. Za sada je takav pristup vrlo efektan, pa na ulicama i nema mnogo prašine.

Poneki građani u prolazu tek zastanu i fotografiraju zgradu u nestajanju, tek toliko da imaju uspomenu na događaj. Ili se opraštaju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DONJODRAVSKA Kanaločistač često ispumpava naslage krpa i vlažnih maramica iz kanalizacije

Dežurna ekipa ovdje iz sustava odvodnje izdvaja sve ono što se ne bi trebalo nalaziti u podzemnim kanalima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Građani primjećuju kako ulicom Donjodravska obala već duže vrijeme svakodnevno patrolira veliki kamion Vodovoda namijenjen ispumpavanju kanalizacije, pa su neki od njih izrazili zabrinutost o stanju sustava odvodnje na tom području.

Između ostalih dojava stigla je i ova u kojoj je građanin uz fotografiju poslao i svoju konstataciju: “Kamion-pumpa Vodovoda više od godinu dana izvlači vodu iz kanalizacije iz kolektora na Donjodravskoj obali. Sada to rade svakodnevno, blizu broja 47, barem jednu cisternu dnevno. Pitao sam radnike na vozilu zašto to rade, oni kažu da je izvođač pri gradnji napravio grešku i postavio pogrešan nagib kolektora i zato se mora kanalizacija izvlačiti s tom golemom pumpom”.

Iz Vodovoda pojašnjavaju da je riječ o kamionu tzv. kanaločistaču te da Sjeverni kolektor funkcionira u skladu sa svojom namjenom, dok se kanaločistač koristi isključivo kao pomoćno sredstvo za čišćenje sekundarne kanalizacijske mreže na predmetnoj lokaciji.

“Upravo nam niska razina vode u Sjevernom kolektoru omogućuje učinkovitije provođenje preventivnog čišćenja sekundarne kanalizacijske mreže. U uvjetima niske razine vode u kanalizacijskoj mreži lakše je ukloniti krpe, vlažne maramice i drugi nepropisno odloženi otpad koji se, nažalost, odlaže u sustav odvodnje. Radom kanaločistača dodatno se poboljšava protočnost i pouzdanost kanalizacijskog sustava” – kažu iz Vodovoda-Osijek.

Uglavnom, ako uz šetnicu primijetite veliki kanaločistač, bilo bi u tom trenutku najbolje porazmisliti što sve odlažete u sustav odvodnje. Svakako nemojte u wc-školjke odbacivati krpe i vlažne maramice jer to onda dežurna ekipa ovdje mora ispumpavati.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije