Connect with us

Analit

GRADSKO VIJEĆE Vijećnici se nisu naradili, iskoristili su tek polovicu vremena za pitanja

Najavljen je i šesti novi dječji vrtić, u preuređenoj zgradi bivše gimnazije Gaudeamus u Školskoj ulici

Objavljeno

2 godine od objave

.Dana

Tek deset vijećnika iskoristilo je mogućnost postavljanja pitanja gradonačelniku i predstavljanja inicijativa koje bi Osijek mogle učiniti boljim tijekom 23. sjednice Gradskog vijeća Grada Osijeka. Osim toga, gotovo polovica od ovih koji su sudjelovali su iz skupštinske većine pa su zapravo iskoristili mogućnost da podignu vidljivost projekata na kojima se već radi. Ukupni je dojam, dakle, da se većina vijećnika jako slabo priprema za posao, a to je posebice vidljivo iz činjenice da su uobičajenih sat vremena za “pitanja i inicijative” skratili na oko 34 minute. Iskreno, nisu se ni oznojili.

ODLIČNA PITANJA Najaktivniji je, naročito u nastavku sjednice, bio vijećnik Boris Kiš (na neki način vjerojatno i “igrač utakmice”) koji je postavio dva konkretna i važna pitanja o kojima se često raspravlja među sugrađanima. Prvo ga je zanimalo koliko su prigovora, odnosno pitanja građani postavili putem obrasca na gradskoj Internet stranici, a u vezi djelovanja i postupanja koncesionara za obavljanje dimnjačarske djelatnosti? I drugo, iznova je podsjetio kako je ostalo još manje od šest mjeseci do isteka koncesijskog ugovora za upravljanje gradskim parkiralištima, pa ga je zanimalo što se po tom pitanju trenutno događa. Konkretno, podsjetio je kako je na prošloj sjednici Gradskog vijeća rečeno da “Grad razmatra nove modele…” i stoga ga zanima jesu li razradili neki novi model ili do kuda je došao taj posao? Gradonačelnik Ivan Radić, odgovorio mu je kako su oba pitanja kompleksna te da će dobiti pisani odgovor.

NEMA KOMARACA, ALI NEMA NI MUHA Vijećnika Gorana Kušeca zanimalo je kakvim sredstvom se zaprašuju komarci jer je zadnjih dana na terenu čuo “da je bilo dosta upita na pomor pčela”, a kasnije još u šali dodao da “sad više nema komaraca, ali više nema ni muha”. Gradonačelnik je očekivano poentirao s: “Drago mi je da se slažete da smo problem komaraca napokon riješili”, a što se tiče sredstva protiv komaraca obećao mu je pisani odgovor. Nadalje, Kušeca je zanimalo i da konačno dobije odgovor na pitanje koje je u pismenoj formi poslao u nadležni gradski upravni odjel o broju izdanih prekršajnih naloga za nepropisno parkiranje na dan 15. ožujka ove godine (u razdoblju od 14,00 do 17,00 sati), odnosno koliko je kazni naplaćeno i u kojim iznosima. Gradonačelnik je konstatirao kako Kušec aludira na skup HDZ-a koji je toga dana održan u Osijeku te precizirao kako je izdano ukupno 27 kazni na koje nije bilo prigovora nego su sve i naplaćene, u ukupnom iznosu od 1.889 eura.

NEISPRAVNA PODNA RASVJETA Problem podne javne rasvjete na Trgu slobode i Trgu Ivana Pavla II te, općenito, problem neispravne podne javne rasvjete uz pješačke prijelaze aktualizirao je vijećnik Vjeran Marijašević s pitanjem je li u planu kakav konkretniji zahvat na održavanju/popravljanju? Gradonačelnik se složio kako je to velik problem “koji se nije dogodio preko noći, pa preko noći ne može biti ni riješen”, ali je podsjetio kako je u planu temeljita rekonstrukcija Trga Ante Starčevića, Županijske ulice i Trga Ivana Pavla II te da će većina tih problema biti riješena prilikom realizacije tih projekata.

PORODILJNE NAKNADE Vijećnik Marijašević još se raspitao i za iznos porodiljne naknade za treće dijete u obitelji jer je u gradonačelnikovu predizbornom programu stajalo da će za treće dijete biti isplaćeno 35.000 kn, ali da sada na gradonačelnikovoj web stranici “više nema predizbornog programa u kojemu se to obećanje može vidjeti”. Gradonačelnik je obrazložio kako su porodiljne naknade rasle i da će i dalje rasti, ali da ne zna zašto programa više nema na webu, no da ga Marijaševiću može dostaviti. Dodao je i da u predizbornom programu nema obećanja za rješavanje mnogih problema koje trenutno rješava.

NJIKOŠEVA BISTA U Osijek je stigla bista skladatelja Julija Njikoša, pa je vijećnicu Jesenku Ricl zanimalo ima li šanse da se postavi negdje u javnom prostoru do 28. listopada ove godine jer bi na taj način obilježili godišnjicu njegove smrti? Gradonačelnik je rekao kako o tome odlučuje nadležno povjerenstvo. Dodao je i kako je “išao neki prijedlog da Njikoševa bista bude s ostalima u Sakuntala parku” te da se on s tim slaže ukoliko tako odluči struka.

NEMA STRATEGIJE No, vijećnica Ricl otvorila je i mnogo važniju temu, a to je nepostojanje strategije kulturnog razvoja Osijeka i strategije turističkog razvoja koju Osijek također nema, a te se dvije strategije mogu i značajno upotpunjavati u korist razvoja grada. Gradonačelnik je izvijestio da strategiju kulture “radi Kulturni centar na čelu s ravnateljem Ivanom Kristijanom Majićem” i da može dati u pismenom obliku odgovor na temu do kuda su oni trenutno došli s tim poslom. A što se tiče strategije razvoja turizma, znakovito je rekao da to “svakako treba porazgovarati i s Turističkom zajednicom”.

NEPOTREBNO DRAMATIČNO Dosta dramatično je svoju inicijativu na govornici Gradskog vijeća predstavio vijećnik Petar Kopunović Legetin kojega je izgleda zgrozilo kako djelatnici HNK već “30 godina nisu imali nijedan sistematski pregled”, pa da to treba periodično osigurati. Gradonačelnika, očekivano, takav nastup nije impresionirao jer su djelatnicima HNK nedavno, temeljem novog Kolektivnog ugovora, materijalna prava povećana za u prosjeku 25% te je rekao da bi “dobili i periodične sistematske preglede da su ih tražili”.

PROMOCIJA OSJEČKOG LJETA KULTURE Potom je vijećnik Antonio Sobol objasnio kako je bio na programu otvorenja Osječkog ljeta kulture, da je proučio program ovogodišnje manifestacije i da mu se čini jako dobar, ali da se nedovoljno ulaže u promociju pojedinih programa, pa su tako prilikom otvaranja OLJK-a ugostiteljske terase u Tvrđi bile prazne. Dodao je kako je par dana kasnije bio na otvorenju Ljeta Valpovačkog zbog kojega je grad bio pun i da se tražio stol više. Smatra da su potrebna dodatna ulaganja u promociju tako velike kulturne manifestacije i konkretno je predložio da se uloži 5.000 eura samo u promociju završnog programa “100 violina” koji će se održati 31. kolovoza “pa ćete vidjeti rezultate”. Zbog toga ga je zanimalo koliko točno trošimo za programske, a koliko za promotivne aktivnosti OLJK-a (po računima i dobavljačima). Gradonačelnik je rekao da su “terase možda bile prazne, ali su zato programi puni publike”. Dodao je i kako je domjenak nakon otvorenja bio posebno lijep i dobro posjećen. Iz toga je zaključio kako su građani dobro obaviješteni o programima. A što se tiče troškova, uputio je Kulturni centar da vijećniku dostavi informacije. Sobol je potom dodao da je program super, ali da “prazne ugostiteljske terase sat vremena prije početka znače da OLJK ne generira ugostiteljsko-turistički prihod”, a da to znači da u Osijek ne dolazi publika iz drugih gradova. Također je podvukao da je strategija turističkog razvoja grada zakonska obveza, a da unatoč tome ona i dalje ne postoji.

Nakon toga, uslijedila su pitanja vijećnika koji su zapravo omogućavali gradonačelniku da poentira objašnjavajući tekuće projekte svoje administracije.

KRUŽNI TOK U JOSIPOVCU Vijećnik Željko Kovačević je pitao u kojoj je fazi projekt izgradnje kružnog toka na raskrižju Osječke i Bizovačke ulice u Josipovcu, odnosno zanimalo ga je kad počinju radovi jer je ishođena građevinska dozvola. Gradonačelnik je rekao kako je procijenjena cijena bila 412.000 eura, ali da je nakon provedene javne nabave posao ugovoren za 362.000 eura te da je u tijeku rok za žalbe, a poslije toga će izvođač biti uveden u posao koji mora dovršiti za 120 dana.

VRTIĆI, DJECA I BROJ TETA S obzirom da su završeni upisi vrtićaraca za predškolsku godinu 2024./2025., vijećnicu Miru Leko Čurčić je zanimalo koliko će novih vrtića biti izgrađeno i koliko je djece upisano? Gradonačelnik je objasnio da će u njegovu mandatu biti otvoreno šest novih vrtića, uz pet ranije najavljenih i vrtić u Školskoj ulici, u prostoru bivše gimnazije Gaudeamus. To je gradski prostor koji će biti prenamijenjen u vrtić za četiri skupine. Istaknuo je i da je od 2021. (kad je došao na vlast) izdvajanje za dječje vrtiće iz gradskog proračuna povećano s 5,5 na 11,6 milijuna eura. zatim da je ove godine u vrtiće upisano 370 djece više nego lani, odnosno da je 2021. bilo 590 novoupisane djece, a 2024. ih je 1007. Odnosno, 2021. bilo je ukupno upisano 2848 djece, a 2024. ih je ukupno upisano 3611. Također, da smo 2021. imali zaposlenih 246 odgajateljica, a sad ih je 324, s tim da je u tijeku natječaj za zapošljavanje još 43 odgajateljice na neodređeno.

BICIKLISTIČKA U JOSIPOVCU I TENJI Vijećnik Milan Opačak raspitao se što je s biciklističkom stazom kroz Josipovac, pa je dobio odgovor da je planirana staza kroz Josipovac i Višnjevac duga 4,7 km, da joj je procijenjena vrijednost 1,6 milijuna eura, da je projekt trenutno na evaluaciji u nadležnom ministarstvu i da će nakon toga biti potpisan ugovor o sufinanciranju kako bi se krenulo u realizaciju. A jednako će biti i s biciklističkom stazom na dionici od ulaza do središta Tenje, koja je otprilike jednako duga, jednako će koštati i u istom je statusu.

SVLAČIONICE KOD IGRALIŠTA U TENJI I konačno, vijećnika Josipa Mihaljevića zanimalo je kad će biti izgrađen objekt sa svlačionicma uz igralište NK Slavonac u Tenji. Gradonačelnik mu je objasnio kako je bilo izmjena u projektu, ali da će i to ovih dana privesti kraju.

Uglavnom, ako je suditi po aktivnostima vijećnika – vidljivo je da smo već debelo u ljetnoj shemi. Zapravo, Legetinovo pitanje o sistematskim pregledima u HNK je vrhunac potpune dekoncentracije od onoga što je u Osijeku doista bitno. Ali, takav nam je horoskop.

(Na fotografiji: Vijećnik Sobol i gradonačelnik Radić prije početka sjednice, njihove su stranke sada partneri u Hrvatskom saboru, pa više ne iskri u osječkom Gradskom vijeću)

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Analit

U Osijeku i Slavoniji najtraženiji su mali stanovi, zemljišta i sređene obiteljske kuće

U tijeku je konferencija o budućnosti tržišta nekretnina, raspravljaju investitori, arhitekti i stručnjaci

Objavljeno

8 sati od objave

.Dana

13.05.2026

Objavio

Čak 21% svih kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj ostvaruje se u svega pet gradova, a Osijek se nalazi među njima, i to ispred Splita. Cijene stanova i kuća u Osječko-baranjskoj županiji porasle su oko 10% u odnosu na prošlu godinu, a upravo je naša županija jedna od najaktivnijih regija kada je riječ o prometu obiteljskim kućama.

O budućnosti tržišta nekretnina upravo se danas raspravlja u Osijeku na regionalnoj konferenciji „Stanje i budućnost tržišta nekretnina – regionalni forum: Slavonija“ u organizaciji agencije za nekretnine Eurovilla, a koji je okupio vodeće ljude tržišta nekretnina, investitore, predstavnike Grada Osijeka, pravne struke i akademske zajednice

– Važna i aktualna tema kada govorimo o tržištu nekretnina i priuštivom stanovanju. Osijek tu nije različit od ostalih velikih gradova u Hrvatskoj. Mi pripremamo modele po kojima ćemo biti prvi u Hrvatskoj, a tema priuštivog stanovanja je važna na razini cijele EU. Idemo u nekoliko smjerova, a istaknuo bih revitalizaciju starih industrijskih područja u gradu, prije svega OLT-a, gdje će jedan dio te čestice biti namijenjen za priuštivo stanovanje. Imamo i uređenje bivšeg prostora Tvornice žigica, a u razgovorima s vlasnicima zemljišta isto će biti i na području nekadašnje Šećerane. Grad u svom vlasništvu u ovom trenutku ima 707 stanova koji su zauzeti, ali planiramo jedan dio prirodnim odljevom namijeniti za priuštivo stanovanje. U Tenji na lokaciji uz novi vrtić imamo gradske čestice koje također planiramo po modelu prava građenja s mogućnošću otkupa namijeniti za stambene objekte, kuće za mlade obitelji. Idemo u više smjerova, ali je važno naglasiti da Grad ne može sam svojim sredstvima financirati izgradnju više stambenih zgrada, tu moraju biti uključeni i privatni investitori. Sigurno je da gradska zemljišta mogu bit ponuđena i privatnim  investitorima, ali pod određenim uvjetima kako bi bili namijenjeni za priuštivo stanovanje – rekao je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

Dinko Mandurić iz agencije za nekretnine Eurovilla naglasio je kako je u Slavoniji i Osijeku najveća potražnja za malim stanovima, zemljištima i sređenim obiteljskim kućama.

– Tih nekretnina nema dovoljno, puno ih je manje u odnosu na ono što se traži i onda nije logično da dođe do pada cijena  na tržištu. S druge strane investitori ističu kako su cijene materijala porasle i do 20%, tako da za te najtraženije nekretnine još uvijek nema govora o padu cijena. Prosječna cijena stana u Osijeku, prema istraživanju koje smo nedavno napravili jest 2.800 eura po kvadratu, a riječ je i o starim i o novim stanovima, velikima i malima. Raste i potražnja za najmom, a dosta ljudi kupuje stan kao investiciju – naglasio je Mandurić.

Foto: Grad Osijek

Nastavi čitati

Analit

JUG IV Za buduće najveće naselje na istoku grada u tijeku je urbanistički plan uređenja

Počelo je uređenje Bajera na Jugu 2, koje će biti srce novog naselja

Objavljeno

14 sati od objave

.Dana

13.05.2026

Objavio

Proteklog je vikenda započela prva od četiri faze uređenja Bajera na Jugu 2, kojem je prije pet godina prijetio isušivanje. Tada je izbušen bunar na dubini od 82 metra, kapaciteta 23 litre u sekundi, podignuta je razina vode, spojeni mali i veliki bajer i priča oko isušivanja sada je daleka prošlost.

Otada se govori o uređenju ovog prostora, a sada je i krenulo krčenje i izravnavanje terena. Potom će od rujna Hrvatske vode započeti izmuljenje malog bajera. Nakon toga se ide s izgradnjom trim i pješačke staze, 52 parkirališta (od koji su tri za osobe s invaliditetom), roštilji, urbana oprema, dječje igralište, sportska igrališta, te spojna cesta na dva ulaza.

Upravo će Bajer biti srce novog naselja – Juga IV. Projekt je to za koji je u tijeku urbanistički plan uređenja. Naselje Jug IV bit će dom za 3 do 5.000 stanovnika, odnosno jedno od najvećih gradskih naselja.

S obzirom na trenutno uređenje prostora Bajera, svi građani koji ovdje imaju svoje urbane vrtove još uvijek imaju mogućnosti prijeći na novi prostor sa 181 parcelom kod Bikare.

Foto: Vizuali projekta  

Nastavi čitati

Analit

RAZMJENA NEKRETNINA Grad postaje vlasnik zgrade i parka u Firingerovoj 3 za Gradsku knjižnicu

Država preuzima zgradu u kojoj je Konzervatorski odjel i parcelu između Metroa i Pevexa

Objavljeno

3 dana od objave

.Dana

10.05.2026

Objavio

Ukratko, država će na Grad Osijek prenijeti pet nekretnina – zgradu u Ulici Kamila Firingera 3 i park ispred nje, zatim zgradu i vrt u Franje Kuhača 11, dvije zgrade i gospodarsko dvorište u Strossmayerovoj gdje se sada nalazi dio parkirališta Zeko i voćnjak na Lončarici Maloj (u stvarnosti dio livade između današnjeg Pevexa i Metroa). A Grad Osijek će državi za uzvrat prepisati kuću i dvor u Franje Kuhaća 27 u kojoj se danas nalazi Konzervatorski odjel i oranicu u Ulici Bartola Kašića između željezničkog i autobusnog kolodvora. Razlika u vrijednosti tih nekretnina je 62.950 eura koje će Grad Osijek uplatiti državi – i to je to.

Na taj način, Grad Osijek stječe puno vlasništvo nad zgradom u Firingerovoj 3 u kojoj će biti uređena buduća Gradska knjižnica (strateški projekt koji je već uvršten u Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Osijek do 2027.). A država će na parceli u Kašićevj graditi Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek, čime se stvaraju preduvjeti za razvoj sustava podrške osobama s invaliditetom.

Također, Grad Osijek dobiva zgradu na adresi F. Kuhača 11 koja je u izrazito derutnom stanju, a nalazi se na trgu u samome središtu Tvrđe te narušava vizualni identitet Tvrđe i predstavlja potencijalnu opasnost za sigurnost prolaznika. Grad Osijek bi tu nekretninu mogao prijaviti na fondove Europske unije i tako osigurati dio financiranje potrebno za njezinu obnovu.

Odluka o zamjeni nekretnina s Republikom Hrvatskom naći će se u četvrtak pred gradskim vijećnicima, a zbog transparentnosti donosimo podatke o vrijednosti nekretnina.

  • Republika Hrvatska prenosi u vlasništvo Gradu Osijeku
  • 1. ½ suvlasničkog dijela nekretnine označene kao k.č.br. 5841/1, Ulica Kamila Firingera, KUĆA, Osijek, Ulica Kamila Firingera 3, površine 1441 m2, upisana u zk. ul. broj 17939 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti suvlasničkog dijela u iznosu od 915.000,00 eura
  • 2. ½ suvlasničkog dijela nekretnine označene kao k.č.br. 5841/2, Ulica Kamila Firingera, PARK, površine 957 m2, upisana u zk. ul. broj 17939 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti suvlasničkog dijela u iznosu od 5.650,00 eura
  • 3. k.č.br. 5821, KUĆA, DVOR, VRT F. KUHAČA 11, površine 1011 m2, upisana u zk. ul. broj 5 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 425.000,00 eura
  • 4. k.č.br. 1459/2, J.J. STROSSMAYERA, DVIJE ZGRADE, GOSPODARSKO DVORIŠTE, površine 1235 m2, upisana u zk. ul. broj 21308 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 234.000,00 eura
  • 5. k.č.br. 9841/17, VOĆNJAK LONČARICA MALA, površine 3231 m2, upisana u zk. ul. broj 24609 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti 230.000,00 eura.
  • Grad Osijek prenosi u vlasništvo Republici Hrvatskoj
  • 1. k.č.br. 5792, KUĆA I DVOR F. KUHAČA 27, površine 509 m2, upisana u zk. ul. broj 18134 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 1.660.000,00 eura
  • 2. k.č.br. 8936/17, ORANICA UL.B.KAŠIĆA, površine 692 m2, upisana u zk. ul. broj 18623 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 86.700,00 eura

Ukupna tržišna vrijednost nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske iznosi 1.809.650,00 eura, dok ukupna vrijednost nekretnina u vlasništvu Grada Osijeka iznosi  1.746.700,00 eura. Razlika u tržišnoj vrijednosti tih nekretnina iznosi 62.950,00 eura, te su za navedeni iznos nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske veće vrijednosti od nekretnina u vlasništvu Grada Osijeka.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

SURADNJA Sporazumom s općinama Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci u borbu protiv komaraca

Čak 95% posto komaraca u Osijek dolazi s poplavnih područja susjednih općina

Objavljeno

4 dana od objave

.Dana

10.05.2026

Objavio

Svima je već dobro poznato da je na našem području komarce nemoguće iskorijeniti, no zajedničkom suradnjom jedinica lokalne samouprave moguće je njihovu populaciju držati pod kontrolom i njihov broj svesti na podnošljivu razinu.

Istraživanja su pokazala da 95% posto komaraca u Osijek dolazi s poplavnih područja susjednih općina koja nisu u mogućnosti osigurati dostatna sredstava u proračunima za učinkovitu borbu protiv komaraca. Upravo zbog smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva komaraca Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i susjedne općine Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci pokazali su interes i potrebu za suradnjom u programu kontrole komaraca. Pred Gradskim će se vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća naći Sporazum o suradnji u programu kontrole komaraca sa Osječko-baranjskom županijom i općinama Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci.

Ovom će se suradnjom unaprijediti sustavno praćenje komaraca (monitoring), osigurati koordinirani i sinergijski učinak spajanja tretmana suzbijanja komaraca susjednih općina koji može dovesti do dugotrajnijeg efekta učinkovitosti u kontroli komaraca, spriječiti najezde poplavnih komaraca s poplavnih područja uz rijeke Dravu i Dunav koja se nalaze unutar administrativnih granica grada i općina, smanjiti brojnost komaraca na razine koje neće utjecati na kvalitetu življenja stanovništva te spriječiti unošenje i širenje novih vektora (invazivne vrste komaraca).

Predloženim sporazumom, Grad Osijek i općine Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci provodit će sustavnu kontrolu komaraca u naseljima i kanalskoj mreži na svom administrativnom području, a zajednički će intervenirati na teško dostupnim poplavnim područjima uz Dravu i Dunav u pojasu do 15 km od administrativnih granica Grada Osijeka. Grad se obvezuje financirati larvicidne tretmane poplavnog područja uz rijeku Dravu i Dunav u pojasu do 15 km od administrativnih granica Osijeka, te sufinancirati troškove (90%) adulticidnih tretmana – sa zemlje i iz zraka. Osječko-baranjska županija sufinancirat će troškove u najvišem iznosu od 200.000 eura, dok je financijski doprinos Grada određen u najvišem iznosu od 800.000,00 eura,  općine Erdut u najvišem iznosu od 220.000 eura, općine Bilje u  najvišem iznosu od 58.000 eura, općine Darda u najvišem iznosu od 50.000 eura te općine Petrijevci u najvišem iznosu od 50.000 eura.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

ŠIBICARA Evo kako je bivša tvornica prenamijenjena u površinu za stambene zgrade

Sad je i službeno, donosi se Urbanistički plan uređenja bivše Tvornice žigica

Objavljeno

4 dana od objave

.Dana

09.05.2026

Objavio

Na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak, 14. svibnja pred vijećnicima će se nači Konačni prijedlog Odluke o donošenju  Urbanističkog plana uređenja  prostora bivše „Tvornice žigica“ u Osijeku.

Obavljen je opsežan posao zbog stvaranja planskih pretpostavki za pokretanje procesa urbane preobrazbe područja nekadašnjeg proizvodnog kompleksa te uređenja građevinskog zemljišta i prenamjene prostora na predmetnoj lokaciji u skladu s namjenom utvrđenom planovima šireg područja, definiranjem prostornih i prometnih rješenja.

Predviđeno je da će na mjestu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa sjeverno i južno od Reisnerove te unutar trokuta omeđenog Ulicom Sv. Ane, Mandićevom i Prolazom J. Leovića biti javne zelene površine (javni park, vrt), površine infrastrukturnih sustava, površine mješovite namjene (pretežito stambene) i gospodarske (poslovne) namjene.

Unutar Bloka 1, sjeverno od Reisnerove predviđene su površine pretežito stambene namjene u tri cjeline – a, b i c – gdje je dozvoljena gradnja nove višenamjenske zgrade (a), zatim rekonstrukcija višestambene zgrade (b), odnosno gradnja nove višestambene ili višenamjenske zgrade i rekonstrukcija postojeće zgrade u višestambenu ili višenamjensku zgradu (c).

Unutar Bloka 2 dozvoljena je rekonstrukcija (uključuje i prenamjenu) bivše proizvodne građevine uz Reisnerovu ulicu. Unutar Bloka 3  dozvoljena je gradnja nove višenamjenske zgrade. I konačno, unutar Bloka 4 pri rekonstrukciji građevine dozvoljen je smještaj jedne građevine osnovne namjene (poslovne ili višenamjenske zgrade).

Kako je postojeća višestambena zgrada (građevina osnovne namjene) važan element u očuvanju ambijenta Reisnerove ulice. Ulično pročelje ima oštećenu arhitektonsku profilaciju te se preporučuje izrada projekta obnove pročelja na temelju izvornog nacrta po kojem je građevina izgrađena.

U pratećim materijalima ukratko je i efektno opisana povijest ovoga kompleksa, pa je i to zgodno za upamtiti:

VRIJEDNA BAŠTINA Dio do danas očuvanog složenog kompleksa proizvodnih, upravnih, skladišnih i stambenih zgrada osječke šibicare predstavlja ostatke iznimno vrijedne industrijske baštine. Osječka je šibicara bila jedna od najstarijih i najvećih osječkih tvornica koja je od osnutka 1856. godine bila u vlasništvu obitelji Reisner. Njezin osnivač Emerik pl. Reisner 1885. upravljanje tvornicom prepustio je svome sinu Adamu pl. Reisneru koji je tvornicu 1909. pretvorio u dioničko društvo koje je nakon završetka Drugog svjetskog rata postalo općenarodna imovina, a nakon osnutka Republike Hrvatske privatizirano, degradirano, devastirano, napušteno i opožareno.

NEBRIGA VLASNIKA Unatoč činjenici da je najstariji dio tvorničkog kompleksa iz sredine 19. stoljeća usred nebrige vlasnika nedavno izgorio u požaru, a zatim zapušten i porušen unutar tvorničkog kruga koji se prostire s obje strane Reisnerove ulice, a koji je bio povezan pasarelom zaštitnim znakom ove ulice koja je također zbog nemara vlasnika uklonjena zbog sigurnosnih razloga, još je uvijek sačuvano nekoliko iznimno vrijednih zgrada građenih za razne namjene i s različitim stilskim karakteristikama od historicizma, preko secesije do art dekoa.

PROIZVODNA ZGRADA Unutar preostalog kompleksa zgrada historicistička jednokatna proizvodna zgrada iz 1890-ih godina predstavlja iznimno vrijedan primjer industrijske arhitekture na kojemu je očuvana betonska konstrukcija, raster prozorskih osi izvorni metalni prozori na južnom, dvorišnom, pročelju gdje je očuvana i izvorna boja pročelja.

ZGRADA UPRAVITELJA Osim ove proizvodne zgrade posebnu vrijednost predstavlja jednokatna secesijska zgrada upravitelja šibicare koja je sagrađena 1908. godine i koja osim sačuvanih, ali zapuštenih, pročelja ima sačuvanu i izvornu prostornu organizaciju svih etaža od podruma, preko prizemlja u kojemu su se nalazili uredi uprave tvorni ce, preko prvoga kata gdje se nalazio prostrani stan ravnatelja šibicare, te tavana sa sačuvanom izvornom krovnom konstrukcijom i devastiranim sustavom korita za prikupljanje i skladištenje kišnice koja se koristila kao tehnička voda.

ZGRADA ZA RADNIKE Stambena dvokatnica iz međuratnog razdoblja primjer je onodobne brige poslodavca za svoje namještenike i radnike te se i nju treba sačuvati kao trag funkcionalnog dijela ovog industrijskog kompleksa.

GROBLJANSKI PUT Osobitu vrijednost predstavlja i dendroflora koja svoje korijene vuče iz razdoblja secesije kada je bila produženi dio upravne zgrade, kao i sačuvane naznake nekoć funkcionalne ulice Grobljanski put koja je vodila od Županijske ulice prema gornjogradskom groblju sv. Ane.

RATNA STRADANJA Ostale zgrade raznih namjena nastale većinom nakon završetka Drugog svjetskog rata nemaju osobitu arhitektonsku vrijednost pogotovo jer su stradale tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku 1991./1992. godine, te kasnije gubitkom izvorne funkcije i prenamijene proizvodnog programa tvornice, iz tvornice šibica u tvornicu plastične stolarije, bile devastirane i nebrigom vlasnika gotovo potpuno su propale.

Komarilos video iz siječnja 2024.

Foto: Komarilos, Grafički prikazi: Radni materijali za Gradsko vijeće

Nastavi čitati

Najlaćarnije