Connect with us

Kovinar

DRAGAN KOVAČEVIĆ Izvozimo skoro polovicu pšenice, a onda uvozimo skupe pekarske proizvode

Autor novog udžbenika za studente PTF-a dijagnosticira bolne točke naše industrije hrane

Objavljeno

.Dana

Udžbenik „Ekonomika prehrambene industrije“ dr. sc. Dragana Kovačevića, profesora osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam prvi je ovakve tematike u našoj zemlji. Uz teorijska znanja, studente upoznaje i s iskustvima iz života i gospodarstva, kako bi se po završetku fakulteta što bolje pripremili za tržište rada. Zanimljive su njegove dijagnoze o bolnim točkama domaće industrije hrane.

* U kakvom je stanju danas zapravo naša prehrambena industrija? Odnosno, da se probamo ograničiti na prehrambenu industriju u Slavoniji i Baranji?

– Prehrambena industrija strateška je grana hrvatskog gospodarstva. Ako je usporedimo s drugim prerađivačkim industrijama bilježi najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti, ima najveći promet i zapošljava najveći broj radnika. I na razini EU prehrambena industrija je, uz automobilsku i industriju strojeva prema ključnim ekonomskim parametrima, jedna od najznačajnijih prerađivačkih industrija. Treba spomenuti podatak da se od ulaska u EU do danas fizički obujam proizvodnje hrane i pića povećao za preko 20%, a stvoreno je i veliki broj prehrambenih brendova koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim tržištima EU. Držimo da će Podravkina akvizicija i preuzimanje Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika biti dodatni input razvoju prehrambene industrije u Slavoniji i Baranji, jer je Podravka, prema prometu i prihodima, jedna od najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija koja ima tradiciju, akumulirana stručna znanja i kadrove. Isto tako Podravka je dokazala da je kompanija koja sustavno ulaže u najnovija tehnološka dostignuća, održivu proizvodnju i inovacije, pa vjerujemo da će svoja postignuća uspješno implementirati i u tvrtkama koje će preuzeti. Belje, Vupik i PIK Vinkovci perjanice su prije svega poljoprivredne proizvodnje, obrađuju 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i raspolažu strateškim stočnim fondom, zbog čega je kupnja od strane domaće kompanije dodatno jamstvo očuvanja proizvodnje, radnih mjesta i strateške povezanosti primarne poljoprivredne proizvodnje s preradom i globalno prepoznatljivim hrvatskim prehrambenim brendovima.

* Na otvaranju sajma Wineos govorili ste da hrvatska proizvodnja vina ne pokriva naše potrebe za vinom, a prilikom predstavljanja svog novog udžbenika ustvrdili ste da trenutno proizvodimo samo 60% svojih potreba za hranom – što se dogodilo? Što radimo pogrešno? Što treba promijeniti?

– Kada uzmemo u obzir cjelokupnu proizvodnju hrane, dakle i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe i zadnji dostupni podaci za jedanaest mjeseci prošle godine govore da izvoz pokriva tek 61% uvoza. Godinama bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit koji će u 2024. znatno premašiti dvije milijarde eura. Problemi u poljoprivrednoj proizvodnji su kompleksni, a prvi šok doživjeli smo ulaskom u EU kada smo postali dio Zajedničke poljoprivredne politike EU i jedinstvenog EU tržišta, kada je ukinuta carinska zaštita na uvoz robe iz EU članica i kada smo morali prihvatiti sustav potpora koji nije bio kompatibilan našim potrebama kao male i deficitarne poljoprivredne proizvodnje. Ono što hrvatskoj poljoprivredi nedostaje su investicije, snažnija ulaganja u inovacije, nove tehnologije i veća finalizacija, odnosno prerada, jer imamo vrlo nisku produktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji koja je sada na razini 30% prosjeka EU, a vanjskotrgovinski suficit nam čine isključivo neprerađene žitarice i uljarice, dakle proizvodi s malom dodanom vrijednosti.

Sve to upućuje na zaključak da najavljenim izmjenama Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.–2027. trebamo više sredstava osigurati za povećanje investicija, također bolje fokusirati potpore u poljoprivredi, te tim razvojnim ciljevima prilagoditi i zemljišnu politiku.

* Možete li staviti hrvatsku proizvodnju hrane u kontekst proizvodnje hrane u Europskoj uniji? Koji su naši potencijali?

– Hrvatska je u kontekstu EU gospodarstva i poljoprivredne proizvodnje mala zemlja, vrijednost proizvodnje je manja od 1% vrijednosti ukupne EU poljoprivredne proizvodnje  i naša šansa je prije svega u većem stupnju prerade i povećanju preradbenih kapaciteta. Nije dobro da s jedne strane gotovo polovicu godišnje proizvodnje pšenice izvozimo, a s druge strane uvozimo velike količine mlinsko-pekarskih proizvoda veće dodane vrijednosti. Također, veliki potencijal vidimo u plasmanu hrane i pića kroz turizam. Hrvatska je turistička zemlja, u prošloj godini realizirali smo gotovo 110 milijuna noćenja i preko 21 milijun dolazak stranih turista što je ogroman potencijal i generator potrošnje hrane i pića. Strani turisti za hranu i piće troše preko 25% od ukupne potrošnje, što znači da je samo prošle godine kroz turizam, hotele, restorane, trgovine potrošeno na hranu i piće oko četiri milijarde eura.

S obzirom da nismo još uvijek etablirani kao enogastronomska destinacija treba dodatno raditi na brendiranju Hrvatske kao enogastronomske destinacije koja može u ovom trenutku ponuditi pedesetak tradicionalnih proizvoda zaštićenih na razini EU oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, te vina od preko 130 autohtonih sorti vinove loze.

* Jesu li vaši studenti zabrinuti zbog činjenica da je proizvodnja hrane kod nas daleko ispod granice naših potreba za hranom? Doživljavaju li to uopće kao problem?

– Držim da je to za te mlade ljude prije svega izazov, jer očito postoji puno potrebe i prostora za implementaciju znanja. Na nama profesorima i znanstvenicima je zadaća da što više uz teoretska znanja našim studentima prenesemo i iskustava iz prakse, iz života iz gospodarstva. To je svrha i mog najnovijeg sveučilišnog udžbenika „Ekonomike prehrambene industrije“ – upoznati studente s ključnim mehanizmima funkcioniranja tržišne ekonomije, te najmodernijim marketinškim alatima koji trebaju osigurati da naši prehrambeni proizvodi nađu put do potrošača i trajno se pozicioniraju u njegovoj svijesti.

* Gdje vidite Slavoniju i Baranju za 10 godina u kontekstu proizvodnje hrane? Hoćemo li imati što za jesti?

– Slavonija ima prirodni klimatski i zemljišni potencijal, akumulirana znanja i tradiciju u proizvodnji hrane i nije upitno da će Slavonija i Baranja i dalje u Hrvatskoj biti perjanica u proizvodnji hrane. Treba raditi na tome da ne budemo samo sirovinska baza već izgradnjom novih kapaciteta strateški proizvođači prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednosti. U primarnoj proizvodnji, posebice u kontekstu posljedica klimatskih promjena, neophodna je uska suradnja  sa strukom i znanstvenim institucijama, jer bez znanja i inovacija neće biti moguće riješiti izazove koji su stavljeni pred proizvodnju hrane, niti povećati produktivnost i konkurentnost. 

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Kovinar

SKORO GOTOVO Krpanje S-ceste je pri završetku, možete pogledati kako to sad izgleda

Sad više nije rupa na rupi nego zakrpa na zakrpi, nije lijepo, ali je funkcionalno

Objavljeno

.Dana

Objavio

Već otprilike dva tjedna traju intenzivni radovi popravljanja velikih ulegnuća, kratera i rupa na S-cesti koja spaja Retfalu s gospodarskom zonom na Ulici sv. L. B. Mandića. Kolnik je bio u takvom stanju da su mnogi vozači dva puta promislili prije nego što su kretali na vožnju jer je svaki prolazak značio potencijalnu štetu za ovjes automobila.

Do danas su radnici s operativom stigli već gotovo do zgrade Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, što bi značilo da su odradili oko dvije trećine posla. Zbog njihovih je aktivnosti promet na dijelu ceste i dalje reguliran preko jedne prometne trake uz pomoć semafora.

Popravak obavljaju profesionalno, ali u okvirima budžeta. Vidljivo je kako iskapaju ozbiljne količine raspucalog asfalta i na tim mjestima navlače novi asfaltni pokrov. Sad se vidi da cesta više nije sastavljena od rupe na rupi, ali vozači već komentiraju kako je to sad zapravo zakrpa na zakrpi. Nije lijepo, ali je funkcionalno.

RUPA NA RUPI Na S-cestu možemo voditi turiste da vide kako u realnom vremenu propada asfalt

MOŽE SE! BRAVO! Započelo ozbiljno krpanje asfalta na S-cesti, sanirana već gotovo trećina

Foto i video: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

AZBEST Najmanje dva tjedna ovako su zbrinute stare azbestne ploče na gradilištu u Štrosiki

Stara je zgrada srušena, a otrovne ploče s krova stoje odložene bez zaštite i mrve se

Objavljeno

.Dana

Objavio

Svojedobno je bilo normalno dodavanje azbesta u građevinske materijale, a kod nas su bile najpoznatije azbestne ploče koje su se koristile za pokrivanje krovova. No, kad se azbestna prašina i vlakna nađu u zraku, mogu nepovoljno utjecati na okoliš i zdravlje.

Stoga je, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, azbestni otpad uvršten na popis posebnih kategorija otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja.

Propisane su jasne obveze za vlasnike građevine i za izvođače radova na građevini koja sadrži azbest. Ukratko, potrebno je “osigurati izdvajanje azbesta iz građevine na način da se spriječi raznošenje azbestnih vlakana i čestica, prašine i komada koji sadrže azbest”.

Također, precizirano je kako su dužni “pripremiti izdvojeni azbestni otpad za prijevoz na način da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i razlijevanje tekućeg azbestnog otpada korištenjem zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad, omatanjem odgovarajućom folijom ili na drugi odgovarajući način”.

Građani koji su fotografirali stare azbestne ploče na mjestu srušene zgrade u Strossmayerovoj kod Spara, kažu kako to tako ondje stoji već najmanje dva tjedna. Vidi se, dakle, da azbestne ploče nisu u spremnicima, nisu u torbama za šutu niti su ovijene folijama, već samo stoje odbačene na zemljištu (doduše, sortirane su) i pretpostvka je kako se tamo mrve. Dakle, sve naopako.

Inače, otpad koji sadrži azbest mora se odlagati na posebno predviđenim plohama, odnosno kazetama, na odlagalištima otpada. Radi se o iznimno otrovnom otpadu i u najmanju je ruku neodgovorno dva tjedna držati ovakvu hrpu otrova potpuno otvorenu praktički na nekoliko metara od nogostupa, postaje javnog prijevoza, terase kafića i parkirališta trgovačkog centra.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kovinar

GROBNA NAKNADA Ukop najavio povrat novca svima koji su platili, možete zvati odmah

Nakon odluke o povlačenju novog Cjenika, organizirali su se u kratkom vremenu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Prošlo je manje od 24 sata od kad je jučer iz Ukopa stiglo priopćenje kako je iz primjene povučen novi Cjenik grobne naknade i kako će, odlukom gradonačelnika, pristupiti provjeri metodologije po kojoj su utvrđene upravo stornirane cijene – a na njihovoj je internetskoj stranici već objavljena uputa građanima koji imaju pravo na povrat novca jer su u međuvremenu platili prema pristiglim uplatnicama.

Dojam je da će novac krenuti vraćati već sutra, pa svi koji čekaju svoj novac mogu vjerojatno odmah krenuti kontaktirati tvrtku radi povrata.

Za sve dodatne informacije o povratu otvorili su telefone: 031/250-192 i 031/272-655 te e-mail adresu ggn@ukop-osijek.hr. Dodatno, za korisnike koji su uplatu godišnje naknade obavili u Pogrebnom uredu (Prolaz Josipa Leovića 11) ili na blagajni Grada Osijeka u Pothodniku (Trg Ante Starčevića) predvidjeli su i telefon 031/638-555.

Novac koji su građani uplatili nalazi se na računu Ukopa i vjerojatno će biti vraćan prema redoslijedu uplata i ovisno o načinu uplate, pa će zbog toga u nekim slučajevima eventualno biti potrebne konzultacije s onima koji su uplatili.

Može se dogoditi da će vam novac biti na računu s kojeg ste plaćali već u roku od dan ili dva, pa možda nećete ni morati tvrtku kontaktirati telefonski ili mailom. No, na raspolaganju vam je i ta mogućnost.

UKOP POPUSTIO Obustavljena primjena novog Cjenika, onima koji su platili novac će biti vraćen

GROBNA NAKNADA Stižu uplatnice po novom Cjeniku, građani prijavljuju znatna poskupljenja

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

JE LI TO MOGUĆE? Odjel delikatesa u samoposluzi ne radi u pola bijela dana jer nema radnika

Ima posla za one koji žele raditi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nešto poslije 11,30 sati u ponedjeljak, na odjelu delikatesa u velikoj samoposluzi nedavno otvorenoj na zapadnom izlazu iz Retfale prema Višnjevcu, dvojica muškaraca kupuju pečenu piletinu i glasno komentiraju kako je zbilja povoljna ponuda akcijske mortadele s pistacijama za 7,5 eura po kilogramu.

Treći kupac nekoliko metara dalje razgleda ponudu u rashladnim vitrinama i kad je vidio da su ova dvojica preuzeli svoje pakete s piletinom krene i sam prema delikatesnom pultu. Neko vrijeme ondje stoji proučavajući izložene nareske dok djelatnica nekoliko metara dalje nešto slaže na pomoćnom stolu. Potom žena stane naspram njega na unutrašnjoj strani pulta i kupac joj kaže kako bi htio 20 dkg te akcijske mortadele s pistacijama.

– Ne radimo – kaže žena i gura po površini pulta nekakav stalak na kojemu je istaknuta tekstualna poruka. – Upravo mi je završila smjena.

– U redu, u redu – kaže kupac. – Pričekat ću onda vašu kolegicu.

– Nema kolegice – odgovori mu ona.

– Mislim na kolegicu iz nove smjene – kaže kupac. – Pa će mi ona narezati.

– Nema nikoga u sljedećoj smjeni. Ne radimo više. Evo, lijepo vam tu piše – pokazuje prodavačica na stalak s informacijom na kojemu doista piše da je odjel delikatesa zatvoren.

Kupac kratko proučava informaciju na stalku koji mu je stavila pred oči i nastavlja:

– Pa dobro, nije valjda da vi meni sad nećete narezati tih 20 dkg salame?

– Nažalost, ne mogu. Smjena je gotova, sve mi je u pranju, ne stignem – odgovori prodavačica i dalje stoji uz pult iako ne namjerava narednu minutu ili dvije potrošiti na posluživanje.

Kupac se okrene na peti i ode. To je najgore što se može dogoditi u maloprodajnom objektu. Da se kupac odluči doći baš vama, da u moru maloprodajnih ponuda odabere baš vašu, da se zaputi do vaše prodavaonice, tamo parkira, uđe, razgleda ponudu, odluči se za točno određenu robu i da ga onda otpilite poput klinca koji još nije svladao abecedu. A upravo se to dogodilo.

Kasnije, na blagajni, dvojica kupaca komentiraju tu situaciju. Jedan od njih potuži se i blagajnici. No, ona samo odmahuje glavom kao da je to normalno i kaže: “Nemamo radnika” te nastavi kako će se odjel delikatesa opet otvoriti kad se ovi vrate ili kad dođu novi radnici, nije baš bilo razgovijetno.

Doista, vani, ispred prodavaonice, stoji veliki i uočljivi natpis kako traže radnike. Mesare, prodavače, voditelje… Dakle, ima posla za one koji žele raditi. Ako žele.

Foto: Freepik

Nastavi čitati

Kovinar

GROBNA NAKNADA Stižu uplatnice po novom Cjeniku, građani prijavljuju znatna poskupljenja

Za grobnicu od 5,5 kvadrata ranije se plaćalo oko 40 eura, a sad 90 eura godišnje, i tu počinje priča

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kako je Ukop započeo distribuciju uplatnica za godišnju grobnu naknadu na osječkim grobljima tako su značajan dio tih uplatnica šokirani građani krenuli objavljivati na društvenim mrežama ili ih proslijeđivati u medije jer se u pojedinačnim situacijama radi o poskupljenjima od 150 i 200 posto, a kako stvari stoje neki će proći još gore.

Na internetskoj stranici Ukopa od 13. travnja 2026. dostupan je novi Cjenik godišnje grobne naknade kojega je član Uprave tog društva, Vedran Novokmet, kako stoji, donio 7. travnja 2026. temeljem Odluke Nadzornog odbora od 3. travnja 2026. i prethodne suglasnosti gradonačelnika Ivana Radića.

NOVE KATEGORIJE Prema novom Cjeniku sve su grobnice na osječkim grobljima prema veličini razvrstane u četiri kategorije te je za svaku od tih kategorija određena jedinstvena cijena. Ukratko, u IV. su kategoriji tzv. dječje grobnice i kazete za urne (veličine do 2 kvadrata) čija je cijena sada 50 eura, u III. kategoriji su jednostruka grobna mjesta (od 2 do 4 kvadrata) s cijenom od 70 eura, u II. kategoriji su dvostruka grobna mjesta (od 4 do 6 kvadrata) s cijenom od 90 eura i u I. kategoriji su višestruka grobna mjesta (više od 6 kvadrata) s cijenom od 120 eura godišnje.

NEKADA Stari Cjenik, koji više nije dostupan na Ukopovoj internetskoj stanici, bio je temeljen na cijeni po kvadratnom metru svakog pojedinog grobnog mjesta koja je iznosila 53,9 kn, odnosno kasnije 7,16 eura po kvadratu. Kako tvrtka raspolaže preciznim izmjerama za svako grobno mjesto, na računima su građani mogli vidjeti cijenu po kvadratu i precizan broj kvadrata svoje grobnice čiji je umnožak davao konačnu cijenu.

Osim toga, stari Cjenik nije kategorizirao grobnice na ovaj način nego je podrazumijevao postojanje različitih vrsta grobnih mjesta – grobnica, okvir s pločom i humak. Uz to, cijene nisu bile iste na gradskim grobljima i na grobljima u prigradskim naseljima koja su također pod upravom tvrtke Ukop.

SADA Konačno, za grobnicu na, primjerice, Novogradskom groblju, veličine 5,5 kvadratnih metara ranije se plaćalo (5,5 x 7,16) točno 39,38 eura u dvije godišnje rate, a danas takva grobnica spada u II. kategoriju i ima jedinstvenu godišnju cijenu od 90 eura, također plativu u dvije rate. Dakle, umjesto 40 eura, sad se plaća 90 eura. I to je cijela mudrost.

Primjeri odnosa starih i novih cijena koje šalju građani su i drastičniji. Gospođa koja ima grob na groblju Donji grad ističe kako je do prošle godine plaćala 22,34 eura u dvije rate, a sad je dobila 70 eura u dvije rate. Ili, drugi primjer, prošle godine je grobna naknada bila 35,8 eura u dvije rate, a sad je 90 eura u dvije rate.

Povećanje cijena je zapravo šokantno i slanje uplatnica s novim iznosima bez da je prethodno provedena neka javna kampanja u kojoj će biti objašnjeno što slijedi, zašto i kako – građani ne mogu protumačiti drukčije nego da je riječ o šok-terapiji. Kad je cijena toliko porasla da naprosto otupite i prihvatite jer se iza tako značajnog povećanja sigurno kriju jaki argumenti.

POVIJEST BOLESTI A jaki argumenti su sljedeći. Plaćanje godišnje grobne naknade određeno je Zakonom o grobljima iz 1998. i u Osijeku je prvi puta grobna naknada na taj način obračunata 1999. Od tada, pa do danas ta je početna cijena uvećana samo jednom, i to 2010. za 20 posto. Nakon toga cijena godišnje grobne naknade nije se više mijenjala ili, što bi rekli stručnjaci, nije usklađivana. Ako je u tom razdoblju postojao eventualni manjak prihoda u poslovanju Ukopa, njega se vjerojatno pokrivalo subvencijama iz gradskog proračuna. A razlog zbog kojeg su sad povećane cijene vjerojatno leži u činjenici da takve subvencije više nema.

Istoga dana, 7. travnja 2026., donešena su još dva nova cjenika – Cjenik naknade za dodjelu grobnog mjesta i Cjenik pogrebnih komunalnih usluga. No, te su cijene barem do sada, zbog šok terapije cijenama grobne naknade, prošle ispod radara. Ako nekoga tješi, novi cjenici su prije objave prošli javno savjetovanje, samo što to nitko nije primijetio.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije