Connect with us

Svilana

PREMIJERA Kolumne… su uznemirujuća, tjeskobna, ali i zabavna, napeta i katarzična predstava

Redatelj Enes Vejzović: Kopanje po vlastitoj duši prava je snaga ovog teksta

Objavljeno

.Dana

Praizvedba teksta jednoga od najizvođenijih suvremenih hrvatskih dramatičara, Mate Matišića – Kolumne zaboravljene djece, u HNK-u u Osijeku, danas (petak, 17. travnja) u 20 sati, ujedno označava i redateljski debi Enesa Vejzovića pred osječkom publikom. S ansamblom osječkoga HNK-a već je surađivao 2020. na Čehovljevu Višnjiku, izvedenom u sklopu Osječkog ljeta kulture.

* Koliko činjenica da je riječ o praizvedbi utječe na odgovornost redatelja i mijenja vaš pristup u radu?
– Velika je čast i zadovoljstvo režirati praizvedbu Kolumni zaboravljene djece. Ponajprije, to je zasluga Duška Modrinića, ravnatelja Drame HNK-a u Osijeku. Prepoznao je važnost ovoga teksta, a s duge strane, bio je hrabar i meni povjerio redateljsku ulogu.

* Tekst je vrlo oštra kritika društva i njegovih devijacija. Što je vas osobno najviše „pogodilo“?
– Najviše me se dojmila Matina vještina, jednostavnost i neposrednost u oblikovanju dramskih slika. Njegove brutalno izravne dijaloge glumci su oživotvorili u predivno, ali i zastrašujuće scensko tkanje.

* Tekst je dio širega Matišićeva dramskoga univerzuma.Koliko ste uzimali u obzir kontekst?
– Predstavu smo radili tako da  ju može gledati svaki redoviti kazališni gledatelj, ali i netko tko nikada nije bio u kazalištu. Nije potrebno prethodno poznavanje lika i djela Mate Matišića da bi se razumjela radnja, karakteri i smisao Kolumni… Predstavu smo radili kao samostalno, autonomno djelo.

* Kako biste predstavu odredili žanrovski: kao socijalnu dramu, psihološki triler, nešto između?
– Žanrovska odrednica Kolumni… je nestalna i nepredvidiva. U jednom trenutku gledamo obiteljsku dramu, u drugom crnu komediju, u trećem gotički horor… Socijalna kritika važan je, ali ne i presudan čimbenik ove predstave. Duhovni  aspekt ovoga teksta smatram njegovom najvećom snagom. Progovaranje o sućuti na tako zanimljiv i originalan način rijetko susrećemo u dramskoj književnosti uopće.

* Koliko ste u radu s glumcima inzistirali na realizmu, a koliko na stilizaciji? Postoji li jasna granica ili ste ju namjerno blurali?
– Mislim da je realizam veliki neprijatelj kazališne umjetnosti. Odlazak u kazalište treba biti odlazak u jedan drukčiji, zanimljiviji, suparnički svijet. Svijet koji je„istinskiji“ od naše svakodnevne realnosti, a istodobno toliko nemoguć. U predstavi se poigravamo raznim glumačkim tehnikama i interpretativnim sredstvima. U našoj predstavi granica između zbilje i mašte nije zamagljena, ona ne postoji, srušena je.

* Jeste li kod moralno kompromitiranih likova/monstruma tražili empatiju ili ih ostavljate „hladnima“?
– Osnovna dramaturška linija Matišićeve drame Kolumne zaboravljene djece zapravo je konstrukt klasične grčke tragedije. Iz toga proizlazi da lica nisu crno-bijelo obojena. Kao u svakoj grčkoj tragediji, sva su lica u pravu, sva su zaslijepljena vlastitom tragikom i time unaprijed osuđena na bolnu preobrazbu.

* Mijenja li način komuniciranja s glumcima na probama činjenica da ste i sami glumac?
– Tijekom karijere imao sam priliku upoznati različite redateljske pristupe glumačkom biću. Neki su grubi, neki intelektualni, neki despotski, neki nesigurni…S glumcima sam radio onako kako bih želio da redatelji rade sa mnom: jednostavno, konkretno, direktno. Važna je međusobna suradnja, razmjena ideja, poštovanje osobnosti.

* Je li ovo najnelagodnija predstava u kojoj ste sudjelovali?
Kolumne… su svakako uznemirujuća, tjeskobna predstava, ali s druge strane zabavna, napeta i rekao bih katarzična.

* Gdje ste povukli granicu između istine i kazališne provokacije?
– Jasno nam je da ljudi ne žele čuti istinu, već samo potvrdu da je ono u što vjeruju- istina. Pitanje istine vječno je i nerješivo. Kolumne… su same po sebi kazališno provokativne, zato sam u suradnji s autorskim timom i ansamblom pokušao uprostoriti, otjelotvoriti upravo tu drskost. Bespoštedna kritika društva, ali i kopanje po vlastitoj duši prava je snaga ovog teksta.

* Ima li u ovoj predstavi nade ili je potpuno mračna? Postoji li scena za koju ste se pitali je li „previše“?
– Predstava je, dakako, estetski  mračna, ali i poziva gledatelja na osvještavanje vlastite sućuti. Biti svjestan tuđe boli, patnje i pomoći drugomu, zaštiti slabijega…To je ono što nas čini ljudima, a o tom govori ova predstava. Zatupljivanje publike banalnim, bezopasnim, neškodljivim predstavama – to je mračno.

* Što vam je najvažnije (u ovoj i bilo kojoj drugoj predstavi): da publika reagira, prepozna se ili preispita vlastite stavove? Može li kazalište danas uopće šokirati publiku? Može li išta promijeniti ili samo potvrđuje ono što već znamo?
– Pravo kazalište uznemiruje spokojne, a smiruje uznemirene. Mislim da će ova predstava izazivati različite reakcije i potpuno sam spreman na to. Važno je da te predstava na bilo koji način dirne, potakne na razmišljanje, izazove na raspravu. Kazalište koje nije srčano i hrabro, nije kazalište. Vidimo se 17. travnja u HNK-u u Osijeku. Sve vas srdačno pozdravljam.

Foto: Josip Grizbaher/za HNK u Osijeku (naslovna) i Kristijan Cimer/za HNK u Osijeku

Svilana

MALI ČITAČI Šumske radionice u malim grupama inspirirane slikovnicama i dječjim enciklopedijama

Nova sezona zanimljivog programa temeljenog na principima šumske pedagogije

Objavljeno

.Dana

Objavio

U novoj sezoni Mali čitači pripremaju brojne nove Šumske radionice. Radionice za djecu od 4 do 10 godina održavat će se subotom od 10 do 12 sati, a cijena sudjelovanja iznosi 20 eura po radionici. Za dodatno poticanje redovitog sudjelovanja, svaka četvrta radionica zaredom je besplatna.

Šumske radionice Malih čitača posebne su po tome što je svaka od njih inspirirana konkretnom slikovnicom ili dječjom ilustriranom enciklopedijom. Nakon čitanja i promišljanja o priči oblikuje se cijeli sadržaj radionice, a knjižni se svijet potom prenosi u šumu i povezuje sa stvarnim iskustvima djece.

Radionice se temelje na principima šumske pedagogije, pri čemu je posebna pažnja posvećena individualnim potrebama i interesima svakog djeteta. Grupe su male i broje najviše šest sudionika, što omogućuje da svako dijete bude viđeno, saslušano i uključeno u aktivnosti.

Djeci se pritom pruža sloboda kretanja i istraživanja vlastitim tempom, a sadržaji iz pročitanih priča povezuju se sa stvarnim svijetom. Ono o čemu čitaju djeca mogu pronaći, promatrati i doživjeti u prirodi. U istraživanje se uključuju sva osjetila, kroz pokret, dodir, zvukove i materijale iz prirode.

Važan dio radionica čine i mašta i kreativnost. Šuma tako može postati mjesto radnje, grančica čarobni štapić, panj prijestolje, a skrovište dom nekog izmišljenog lika. Prirodno okruženje neprestano potiče dječju znatiželju i otvara prostor za nova pitanja, ideje i načine istraživanja.

Na svakoj radionici djeci je osigurana i voćna užina, odnosno sezonsko domaće voće.

Prijaviti se možete OVDJE.

Foto: Mali čitači

Nastavi čitati

Svilana

DJEČJE KAZALIŠTE Dramski i baletni studio i baletna igraonica čekaju nove polaznike

Upisi su počeli, odvijaju se online

Objavljeno

.Dana

Objavio

Od 1. rujna započeli su upisi u studije Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića, i to u  Baletnu igraonicu, Baletni studio, Dramski studio za osnovnoškolce i Dramski studio za srednjoškolce.

Upisi su mogući isključivo online na poveznici sve do popunjenja raspoloživih mjesta.

  • Baletna igraonica namijenjena je djeci od 4. Godine (voditeljica je Dora Luketić, a asistentica Petra Lucija Živković)
  • Baletni studio mogu upisati djeca od 1. razreda osnovne škole (voditeljica je Maja Huber, a asistentica Lucija Hrsan)
  • Dramski studio za osnovnoškolce namijenjen je djeci od 6 godina pa sve do kraja osnovne škole (voditeljica je Lidija Helajz, a asistent Gordan Marijanović)
  • Dramski studio za srednjoškolce namijenjen je mladima od 1. razreda srednje škole (voditeljica Areta Ćurković)

Cijena za mjesečno pohađanje studija je 40 eura, a nakon upisa na mail ćete dobiti sve potrebne obavijesti.

Foto: Facebook stranica Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku

Nastavi čitati

Svilana

PANONA MUZIKO Poslušajte orguljaški recital Tomaža Sevšeka Šramela u konkatedrali

Slovenski umjetnik publici će predstaviti program u čijem je središtu Bachova glazba

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kreativna kulturna mreža krajem kolovoza donosi novi niz koncerata u sklopu koncertnog ciklusa Panona Muziko tra Edukado, koji će tijekom pet uzastopnih večeri publici u pet slavonskih gradova predstaviti istaknute hrvatske i međunarodne glazbenike. Od 27. do 31. kolovoza 2026. koncerti se održavaju u Donjem Miholjcu, Valpovu, Belišću, Osijeku i Našicama, a ulaz na sve koncerte je slobodan.

Tako će se u nedjelju (30. kolovoza) u 19.30 sati koncertni ciklus održati u konkatedrali sv. Petra i Pavla, gdje će orguljaški recital održati Tomaž Sevšek Šramel.

Slovenski umjetnik publici će predstaviti program u čijem je središtu glazba Johanna Sebastiana Bacha, uz djela Zsigmonda Szathmáryja, Roberta Schumanna i Franza Liszta. Posebno mjesto u programu zauzima motiv B-A-C-H, koji povezuje različite skladateljske epohe i pokazuje snažan utjecaj Bachove glazbene ostavštine na kasnije generacije skladatelja. Monumentalni prostor osječke Konkatedrale pritom pruža posebno akustičko i ambijentalno iskustvo za ovaj orguljaški program.

Inače, ovogodišnji program posebno je usmjeren na povezivanje vrhunskog glazbenog stvaralaštva, povijesno obaviještene izvedbe i vrijedne kulturne baštine istočne Hrvatske. Koncerti se održavaju u dvorcima, palačama i sakralnim prostorima, čime Panona Muziko tra Edukado nastavlja razvijati ideju decentralizacije kulturnih sadržaja i približavanja vrhunskih umjetničkih programa publici izvan velikih kulturnih središta.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Svilana

OLJK Najavljeni programi planirani u dvorištu Prehrambenog faksa sele u Kulturni centar

Riječ je o programima od 26. do 28. kolovoza

Objavljeno

.Dana

Objavio

Svi programi Osječkog ljeta kulture koji su u razdoblju od 26. do 28. kolovoza bili planirani u Dvorištu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta bit će održani u prostorima Kulturnog centra Osijek.

Odluka o promjeni lokacije donesena je kako bi se izbjeglo moguće zvučno preklapanje s drugim događanjima koja se u istom razdoblju održavaju u gradu te kako bi se publici i sudionicima osigurali kvalitetni uvjeti za praćenje i realizaciju svakog pojedinog programa. Pri donošenju odluke uzete su u obzir i vremenske okolnosti. Datumi i satnice svih programa ostaju nepromijenjeni, a promjena se odnosi isključivo na mjesto održavanja.

U srijedu, 26. kolovoza u 20 sati na programu je završna projekcija ciklusa „Tri dana kulturnog putovanja“, film „Moja najdraža torta”.

Program se nastavlja u petak, 28. kolovoza u 18 sati uz Pop kulturno-književni kviz by Udruga Kvizos, dok će istoga dana u 20 sati, u sklopu ciklusa „Autori u gostima – GISKO preporučuje“, biti održan književni susret s Elvisom Bošnjakom.

Programi koji su za četvrtak, 27. kolovoza od početka planirani u Kulturnom centru Osijek održavaju se bez izmjena. U 19 sati u Galeriji Kulturnog centra bit će otvorena skupna izložba „Sporedni putovi“, dok u 20 sati u Dvorani Franjo Krežma slijedi lutkarski rock mjuzikl „Club 27“ Zakon teatra.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Svilana

MUZEJ SLAVONIJE Dođite vidjeti izložbu psećih markica koja priča o odnosu čovjeka i psa

U zbirci je 850 psećih markica, nastalih od 1881. do 1990., a od tog broja njih 845 vezano je uz Osijek

Objavljeno

.Dana

Objavio

„Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima” autorice Antonije Marić izložba je koja će u Muzeju Slavonije biti otvorena u srijedu 26. kolovoza u 19 sati. Ovom izložbom Muzej Slavonije prvi put javnosti predstavlja vrijedan i dosad nedovoljno poznat dio fundusa – zbirku psećih markica.

U zbirci je 850 psećih markica, nastalih u razdoblju od 1881. do 1990. godine. Od tog broja, njih 845 vezano je uz Osijek, dok pet primjeraka potječe iz Nove Gradiške, Virovitičke županije, Višegrada, Vinkovaca i Šibenika. Iako su izvorno služile kao službeni dokaz registracije pasa, danas su dragocjeni kulturno-povijesni predmeti likovne i numizmatičke vrijednosti. Svaka je markica pritom jedinstvena mala priča o vremenu u kojem je nastala.

Najstariji primjerci sadržavaju tek osnovne podatke i izrađeni su od jednostavnijih materijala. Kako se mijenjao odnos prema psima, ali i društvo u kojem su markice nastajale, mijenjao se i njihov izgled. Izložba ne govori samo o markicama. Ona otvara mnogo širu priču – priču o jednom od najdugovječnijih odnosa u ljudskoj povijesti, odnosu čovjeka i psa.

Tragovi njihove povezanosti sežu duboko u prošlost, a arheološki lokaliteti poput Ein Mallaha, Bonna-Oberkassela, Lepenskog Vira i Vlasca svjedoče o ranim susretima i zajedničkom životu ljudi i pasa. Poseban dio izložbe posvećen je hrvatskim autohtonim pasminama, vrijednom dijelu nacionalne kulturne i tradicijske baštine. Predstavljene su pasmine dalmatinski pas, istarski kratkodlaki i oštrodlaki gonič, posavski gonič, mali međimurski pas, tornjak i hrvatski ovčar. Duboko ukorijenjene u život i tradiciju lokalnih zajednica, ove pasmine svjedoče o načinu života ljudi, razvoju uzgoja i oblikovanju pasmina kroz generacije.

Izložba „Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima” povezuje naizgled malen muzejski predmet s velikom pričom. Od metalne markice koja je označavala registriranog psa, preko arheoloških tragova zajedničkog života, do pasmina koje i danas čuvaju obilježja prostora i tradicije – svaki je predmet polazište za pitanje koliko dugo čovjek i pas zapravo dijele isti dom.

Foto: Screenshot Facebook stranica Muzej Slavonije i plakat izložbe

Nastavi čitati

Najlaćarnije