Connect with us

Svilana

PREMIJERA Kolumne… su uznemirujuća, tjeskobna, ali i zabavna, napeta i katarzična predstava

Redatelj Enes Vejzović: Kopanje po vlastitoj duši prava je snaga ovog teksta

Objavljeno

.Dana

Praizvedba teksta jednoga od najizvođenijih suvremenih hrvatskih dramatičara, Mate Matišića – Kolumne zaboravljene djece, u HNK-u u Osijeku, danas (petak, 17. travnja) u 20 sati, ujedno označava i redateljski debi Enesa Vejzovića pred osječkom publikom. S ansamblom osječkoga HNK-a već je surađivao 2020. na Čehovljevu Višnjiku, izvedenom u sklopu Osječkog ljeta kulture.

* Koliko činjenica da je riječ o praizvedbi utječe na odgovornost redatelja i mijenja vaš pristup u radu?
– Velika je čast i zadovoljstvo režirati praizvedbu Kolumni zaboravljene djece. Ponajprije, to je zasluga Duška Modrinića, ravnatelja Drame HNK-a u Osijeku. Prepoznao je važnost ovoga teksta, a s duge strane, bio je hrabar i meni povjerio redateljsku ulogu.

* Tekst je vrlo oštra kritika društva i njegovih devijacija. Što je vas osobno najviše „pogodilo“?
– Najviše me se dojmila Matina vještina, jednostavnost i neposrednost u oblikovanju dramskih slika. Njegove brutalno izravne dijaloge glumci su oživotvorili u predivno, ali i zastrašujuće scensko tkanje.

* Tekst je dio širega Matišićeva dramskoga univerzuma.Koliko ste uzimali u obzir kontekst?
– Predstavu smo radili tako da  ju može gledati svaki redoviti kazališni gledatelj, ali i netko tko nikada nije bio u kazalištu. Nije potrebno prethodno poznavanje lika i djela Mate Matišića da bi se razumjela radnja, karakteri i smisao Kolumni… Predstavu smo radili kao samostalno, autonomno djelo.

* Kako biste predstavu odredili žanrovski: kao socijalnu dramu, psihološki triler, nešto između?
– Žanrovska odrednica Kolumni… je nestalna i nepredvidiva. U jednom trenutku gledamo obiteljsku dramu, u drugom crnu komediju, u trećem gotički horor… Socijalna kritika važan je, ali ne i presudan čimbenik ove predstave. Duhovni  aspekt ovoga teksta smatram njegovom najvećom snagom. Progovaranje o sućuti na tako zanimljiv i originalan način rijetko susrećemo u dramskoj književnosti uopće.

* Koliko ste u radu s glumcima inzistirali na realizmu, a koliko na stilizaciji? Postoji li jasna granica ili ste ju namjerno blurali?
– Mislim da je realizam veliki neprijatelj kazališne umjetnosti. Odlazak u kazalište treba biti odlazak u jedan drukčiji, zanimljiviji, suparnički svijet. Svijet koji je„istinskiji“ od naše svakodnevne realnosti, a istodobno toliko nemoguć. U predstavi se poigravamo raznim glumačkim tehnikama i interpretativnim sredstvima. U našoj predstavi granica između zbilje i mašte nije zamagljena, ona ne postoji, srušena je.

* Jeste li kod moralno kompromitiranih likova/monstruma tražili empatiju ili ih ostavljate „hladnima“?
– Osnovna dramaturška linija Matišićeve drame Kolumne zaboravljene djece zapravo je konstrukt klasične grčke tragedije. Iz toga proizlazi da lica nisu crno-bijelo obojena. Kao u svakoj grčkoj tragediji, sva su lica u pravu, sva su zaslijepljena vlastitom tragikom i time unaprijed osuđena na bolnu preobrazbu.

* Mijenja li način komuniciranja s glumcima na probama činjenica da ste i sami glumac?
– Tijekom karijere imao sam priliku upoznati različite redateljske pristupe glumačkom biću. Neki su grubi, neki intelektualni, neki despotski, neki nesigurni…S glumcima sam radio onako kako bih želio da redatelji rade sa mnom: jednostavno, konkretno, direktno. Važna je međusobna suradnja, razmjena ideja, poštovanje osobnosti.

* Je li ovo najnelagodnija predstava u kojoj ste sudjelovali?
Kolumne… su svakako uznemirujuća, tjeskobna predstava, ali s druge strane zabavna, napeta i rekao bih katarzična.

* Gdje ste povukli granicu između istine i kazališne provokacije?
– Jasno nam je da ljudi ne žele čuti istinu, već samo potvrdu da je ono u što vjeruju- istina. Pitanje istine vječno je i nerješivo. Kolumne… su same po sebi kazališno provokativne, zato sam u suradnji s autorskim timom i ansamblom pokušao uprostoriti, otjelotvoriti upravo tu drskost. Bespoštedna kritika društva, ali i kopanje po vlastitoj duši prava je snaga ovog teksta.

* Ima li u ovoj predstavi nade ili je potpuno mračna? Postoji li scena za koju ste se pitali je li „previše“?
– Predstava je, dakako, estetski  mračna, ali i poziva gledatelja na osvještavanje vlastite sućuti. Biti svjestan tuđe boli, patnje i pomoći drugomu, zaštiti slabijega…To je ono što nas čini ljudima, a o tom govori ova predstava. Zatupljivanje publike banalnim, bezopasnim, neškodljivim predstavama – to je mračno.

* Što vam je najvažnije (u ovoj i bilo kojoj drugoj predstavi): da publika reagira, prepozna se ili preispita vlastite stavove? Može li kazalište danas uopće šokirati publiku? Može li išta promijeniti ili samo potvrđuje ono što već znamo?
– Pravo kazalište uznemiruje spokojne, a smiruje uznemirene. Mislim da će ova predstava izazivati različite reakcije i potpuno sam spreman na to. Važno je da te predstava na bilo koji način dirne, potakne na razmišljanje, izazove na raspravu. Kazalište koje nije srčano i hrabro, nije kazalište. Vidimo se 17. travnja u HNK-u u Osijeku. Sve vas srdačno pozdravljam.

Foto: Josip Grizbaher/za HNK u Osijeku (naslovna) i Kristijan Cimer/za HNK u Osijeku

Svilana

KIĆO SLABINAC Predstavljena knjiga o omiljenom pjevaču, jedna ulica nosit će njegovo ime

„Kad umjetnost dodirne dušu“ napisala je Kićina bivša supruga Dubravka Bouša

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kad umjetnost dodirne dušu knjiga je Dubravke Bouše predstavljena danas u Kulturnom centru, a koja govori o životu i karijeri Krunoslava Kiće Slabinca. S poznatim je pjevačem u braku bila 10 godina, imaju dvojicu sinova, a upravo na inicijativu i ideju jednog od njih, Dubravka, inače profesorica književnosti, odlučila ju je napisati.

– Znala sam da je Kruno cijeli život htio napisati autobiografiju. Kada je preminuo, bila je šteta propustiti sve priče i dogodovštine koje sam znala. Krenula sam na posao, no nisam znala da će on tako dugo trajati. Materijal je samo počeo bujati, došla sam do 1000 stranica, popisala sam cijelu njegovu diskografiju. Knjiga je kontekstualizirana u vremenu i prostoru, pisala sam i o Slavoniji i o Domovinskom ratu. Male anegdotice su u knjizi, on je bio hodajuća riznica viceva jer je čitav život bio šaljivdžija – istaknula je Bouša, dodajući kako Kiću smatra prvim stand-up komičarom naših prostora, jer nije bio profesionalni glumac.

– Kao dijete je glumio u Dječjem kazalištu, bio je senzibiliziran za kazalište i sve je svoje koncerte radio kao male kazališne predstave – naglasila je.

– Kićo je uistinu svojom glazbom, a posebno svojim glasom, dodirivao dušu jednom pozitivnom, zaraznom energijom. Drago mi je da se predstavljanje odvija upravo ovdje, u Kulturnom centru , na mjestu gdje smo nedavno izgradili prvu Koncertnu dvoranu u povijesti grada. Dobila je ime po osječkom virtuozu Franji Krežmi, a Kiću je kao Osječanina Osijek i oblikovao. Na ovom je mjestu bio popularni Radnjak odakle je Kićo zajedno sa svojim Dinamitima krenuo i započeo glazbenu karijeru. Kao Osječani koji se ponose Kićom odlučili smo ulicu gdje se nalazi Koncertna dvorana i Kulturni centar nazvati Ulicom Krunoslava Kiće Slabinca. To je način da se Osijek i svi njegovi građani oduže Kići za sve ono što je dao svom gradu – rekao je prilikom predstavljanja knjige gradonačelnik Ivan Radić. 

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Svilana

4. PANONSKI FESTIVAL KNJIGE Sjajna posjećenost, kupovalo se više novih naslova nego lani

Čak 41,2% posjetitelja ove je godine na festival došlo prvi put

Objavljeno

.Dana

Objavio

Četvrto izdanje Panonskog festivala knjige (PFK), koje je jučer službeno zatvoreno, potvrdilo je status jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija u regiji. Ovogodišnji sajam zadržao je sjajnu posjećenost i privukao jednak broj ljubitelja pisane riječi kao i prošle godine.

Poseban uspjeh i snažan vjetar u leđa izdavaštvu potvrđuje i ostvareni rezultat, zabilježen je porast ukupnog prodajnog prometa od čak 12 %, što svjedoči o povećanom interesu publike za kupnju novih naslova i čitanjem općenito.

Panonski festival knjige u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Zajednice nakladnika i knjižara HGK, ponudio je publici brojne promocije novih naslova, susrete s autorima, stručne panele i specijalizirane radionice.

U programu za odrasle gostovali su i svoja djela predstavili istaknuti autori i javne ličnosti: Helena Sablić Tomić, Enes Kišević, Edo Popović, Boris Jokić, Srđan Dragojević, Dorta Jagić, Gabrijela Rukelj Krašković i brojni drugi. U sklopu dječjeg programa, između ostalih, gostovali su Maja Šimleša, Martina Markov, Domagoj Jakopović Ribafish te članovi ansambla LADO.

Kao posebna zanimljivost ovogodišnjeg festivala izdvojilo se predstavljanje autobiografije legendarne glazbenice Zdenke Kovačiček, koja je neposredno nakon promocije knjige za okupljenu publiku održala i mini koncert.

  • Panonski festival knjige u brojkama:
  • 55,3% žena posjetilo je festival
  • 44,7% muškaraca bilo je na PFK-u
  • 38,3% posjetitelja pripada dobnoj skupini od 20 do 30 godina
  • 63,8% posjetitelja je iz Osijeka
  • 20,1% dolazi iz okolice do 50 km udaljenosti
  • 8,4% posjetitelja u Osijek je doputovalo iz udaljenijih mjesta do 100 km
  • 86,2% ispitanika ukupnu organizaciju festivala ocijenilo je najvišom ocjenom (5)
  • 41,2% posjetitelja ove godine je na PFK došlo prvi put
  • 71,8% posjetitelja kupilo je barem jednu knjigu tijekom festivala,
  • 45,4% ispitanika kupilo je beletristiku
  • 20,8% stripove
  • 45,6% kupaca na festivalu je potrošilo između 21 i 50 eura

Foto: Denis Despot

Nastavi čitati

Svilana

ZADNJI DAN Posljednja prilika za posjet Panonskom festivalu knjige i kupnju s popustima

I danas su na programu brojnI razgovori, paneli i radionice

Objavljeno

.Dana

Objavio

Posljednji, pet dan četvrtog Panonskog festivala knjige donosi zanimljiv program i brojne radionice za najmlađe. Iskoristite priliku i svakako odite do dvorane Gradski vrt gdje vas očekuju brojni naslovi s popustima do čak 70%.

Danas do 20 sati još uvijek imate priliku opskrbiti se željenim naslovima po povoljnijim cijenama. Organizatori su pripremili bogat program koji je u 10 sati počeo dječjim programom. Za najmlađe će u 17 sati biti održana i projekcija dječjeg filma Vlak u snijegu, klasika iz 1976. godine.

A za odrasle program je startao u 11 sati, nastavlja se u podne, a u 14 će biti održan panel „Burnout – A što sad stres ima s tim? Na glavnoj pozornici. U 15 sati bit će predstavljena knjiga „Ja sam Edi… i to je dovoljno“, autobiografija nekadašnjeg novinara Edija Kiseljaka.

Cijeli program zadnjeg dana Panonskog festivala knjige možete pronaći OVDJE.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Svilana

PANONSKI FESTIVAL KNJIGE Bogat program četvrtog dana, stiže i legendarna Zdenka Kovačiček

Radionice za djecu, promocije za odrasle

Objavljeno

.Dana

Objavio

Panonski festival knjige bilježi iznimnu posjećenost! Pune dvorane potvrđuju da su građani prepoznali važnost čitanja i odvajanja dragocjenog vremena za sebe i vlastiti kulturni rast.

Subota, (23. svibnja) kao predzadnji dan festivala, donosi vrhunac programa koji spaja edukaciju, zabavu i književne razgovore. Za djecu i mlade pripremljen je cjelodnevni niz kreativnih i edukativnih radionica koje pokrivaju najrazličitije interese, a zbog ograničenog broja mjesta za dječje programe obvezna je prethodna prijava.

Program za odrasle započinje u 11 sati predstavljanjem stručnog priručnika Miroslava Kljajića Osnove barske mikologije, koji spaja povijest miješanja pića i suvremenu barsku umjetnost. U 12 sati na redu je Zvukopis Jelene Remetin, inovativni multimedijalni projekt i mobilna aplikacija koja kroz zvuk i šetnju spaja umjetnost i tehnologiju.

Domovinskom tematikom nastavljamo u 13:00 sati uz Vida Jakšu Opačića i njegovu bogato ilustriranu historiografsku monografiju Domovinski rat, Priča o pobjedi, dok u 1 sati Tea Bašić u knjizi Daj da ti nacrtam donosi popularno-psihološki vodič kroz svakodnevne emocije i obrasce ponašanja. Poslijepodnevni blok u 15 sati otvara Marinko Koščec s novim suvremenim romanom Preko mosta, kontemplativnim i ironičnim osvrtom na obitelj i prolaznost, nakon čega u 16 sati slijedi poetski termin uz Blanku Will i Dariju Žilić koje predstavljaju zbirke Peto godišnje doba i Zmajevo cvijeće. U 17 sati Šimun Cimerman donosi povijesni pregled ključnih događaja kroz knjigu Bitka na Sutjesci, koja se temelji na autentičnim dokumentima i svjedočanstvima iz Drugog svjetskog rata, a u 18 sati Roman Pavić predstavlja knjigu Forenzičar, priču o ljubavi, slikarstvu i ratu koja secira motive umjetnosti i snova u rizičnim vremenima.

Večernja završnica započinje u 19 sati psihološkim romanom Dorte Jagić Kafić Dan koji prati potragu za autentičnošću i suočavanje s prošlošću. Veliko finale subotnjeg programa očekuje nas u 20 sati uz promociju autobiografije legendarne glazbenice Zdenke Kovačiček Slobodna kao mačka, koja donosi fascinantan pregled njezine 65 godina duge karijere, vrhunskih anegdota i neprolazne strasti prema jazzu, rocku i bluesu.

Ulaz na sva festivalska događanja i promocije je besplatan.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Svilana

TREĆI DAN Klinci na radionicama, a roditelji u potrazi za omiljenim naslovima na popustima

Panonski festival knjige danas donosi savršeni spoj obiteljskog vikend-zagrijavanja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Panonski festival knjige trećeg dana (petak, 22. svibnja) donosi savršen spoj obiteljskog vikend-zagrijavanja, kreativnosti i vrhunske literature. Dan počinje posebnim fokusom na najmlađe, za koje je pripremljen bogat i maštovit cjelodnevni program. Radionice su započele već u 10 sati i nastavljaju se tijekom dana – u

14 sati promocija je slikovnice „Sto dvoraca i jedno zlato za mamu i tatu“, dok će u 15,30 sati kroz radionicu „Zlatno do zlato“ klinci učiti o simbolici i tradiciji. Dečji niz u 16 sati zaokružuje književnica Martina Markov predstavljanjem ekoloških priča o našim nacionalnim parkovima (Avanture u Parku prirode Telašćica).

Popodne i večer donose vrhunske književne poslastice i panele za odraslu publiku. Program za odrasle započinje u 15 sati uz Kristinu Kegljen i njezin roman Djeca Panonije, nakon čega u 16 sati Mladen Tomorad i Deniver Vukelić donose novu perspektivu kroz Staru povijest. U 17 sati Edo Popović vodi na putovanje s knjigom „Nema mačaka lutalica u Švicarskoj“, dok će u 18 sati Enes Kišević unijeti posebnu emociju svojom zbirkom poezije „Majčine riječi“. Programa u 19 sati rezerviran je za Marka Gregura i njegovu psihološku dramu „Dolinar“.

Finale trećeg festivalskog dana stiže u 20 sati uz popularni Pričigin, pod vodstvom Patricije Horvat. Ovaj jedinstveni format festivala pričanja priča donijet će prepoznatljivu splitsku atmosferu, humor i vrhunsko pripovijedanje u kojem će svoje priče (i pokoju tajnu) s publikom podijeliti Željko Garmaz, Kristina Kegljen, Enes Kišević, Marinko Koščec i Željka Živković.

Iako je već i drugi festivalski dan bilježio veliki broj posjetitelja, posebno u poslijepodnevnim satima, upravo će petak poslijepodne, te vikend koji nam slijedi, na PFK-u stvoriti gužvu. Stoga se već danas uputite u dvoranu Gradski vrt i dok djeca bezbrižno uživaju u svijetu mašte pod vodstvom stručnih voditelja, roditelji i odrasli imaju savršenu priliku potpuno se opustiti, na miru istražiti bogatu ponudu brojnih izdavača te iskoristiti ekskluzivne sajamske popuste. A ponuda je više nego odlična, jer svi izlagači nude popuste, neki do čak 70%.

Ovdje će svaki zaljubljenik u knjigu pronaći nešto za sebe – od beletristike, preko publicistike, stručne literature, velikog broja dječjih knjiga i slikovnica, do stripova i literature na engleskom jeziku. Brojne biografije i autobiografije također su na sajamskim popustima, ljubitelji krimića mogu se, recimo, opskrbiti cijelom paletom izdanja Jo Nesboa, tu je i neizostavni Stephen King i njegovi horor romani. Dječju pažnju privlače stripovi, najčešće izdanja o Čovpasu i Kapetanu Gaćeši.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije