U nastavku programa “Naša Slavonija i Baranja – naš dom”, kojega provodi Osječko-baranjska županija, potpisan je ugovor s projektantom za projektiranje obiteljskih kuća i višestambenih zgrada u 19 jedinica lokalne samouprave, gdje će na 20 lokacija biti izgrađene 52 stambene jedinice.

Ranije su putem Javnog poziva odabrane općine u kojima će biti građene te kuće i stanovi – to su Viškovci, Feričanci, Darda, Draž, Drenje, Vladislavci, Bilje, Antunovac, Podravska Molavina, Marijanci, Levanjska Varoš, Popovac, Bizovac, Petlovac, Gorjani, Semeljci, Trnava i Strizivojna.

– U roku četiri do pet mjeseci imat ćemo spremnu projektnu dokumentaciju i građevinske dozvole kako bismo mogli početi graditi. Imamo model obiteljske kuće, kako ona treba izgledati, a sada slijedi konkretan posao projektiranja na svakoj pojedinoj lokaciji i ishođenje građevisnke dozvole. Nakon toga ide javna nabava za izvođača radova i gradnja. Iduće godine ćemo imati u jeku izgradnje sve kuće i zgrade – rekla je županica Nataša Tramišak.

Izgradnja 52 stana, odnosno 43 obiteljske kuće i 3 stambene zgrade, obavlja se u svrhu dugoročnog najma uz mogućnost stjecanja prava vlasništva mladih obitelji. Kroz najam će biti moguće otkupiti nekretninu u razdoblju od 10 do 30 godina, u ovisnosti o financijskim mogućnostima mladih obitelji.

Ugovor o projektiranju je potpisan s projektantskim uredom Honcho iz Osijeka.

– Imamo tipiziranu obiteljsku kuću koja je trosobna, četverostrešnog krovišta, bruto površine 135 kvadrata. Otvoren koncept, spojena blagovaonica, kuhinja i dnevni boravak potpuno orijentiran prema dvorištu. Kuća bi trebala biti takvog statičkog sustava da omogućuje brzu izgradnju s optimalnim troškovima, a vanjska ovojnica će pružiti energetsku učinkovitost – rekao je Hrvoje Sučić, vlasnik projektantskog ureda Honcho.

Svaka od tri zgrade imat će po tri stana. Svaki stan s minimalno dvije spavaće sobe, ali će ovisiti svakom prostornom planu u kojemu će se svaka zgrada nalaziti.

(Na naslovnoj fotografiji: Tipizirana obiteljska kuća od 135 kvadratnih metara)

Foto: Osječko-baranjska županija

Ako ste zadnjih dana prošetali, ili se barem provozali, kompleksom nekadašnje Krunske utvrde na lijevoj obali Drave – možete se uvjeriti kako zgrada barutane izgleda sasvim solidno, ali da su katakombe u sve tužnijem stanju.

Naime, barutana je tijekom godina više-manje krpana i održavana sve do 2024. kada su u sklopu energetske obnove bespovratnim sredstvima od oko pola milijuna eura provedene mjere energetske učinkovitosti. Promijenjena je stolarija, ugrađeni su sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije. A kompletni vizualni dojam podiže i lijepi krov.

S druge strane, katakombe u najmanju ruku izgledaju vrlo zapušteno. Na mjestima gdje je došlo do urušavanja ili probijanja starih zidova čini se kako je svakim danom sve manje originalnih starih cigli i kako su te rupe sve veće. Nakon godina različitih građevinskih intervencija kojima su privremeno prenamijenjivane neke od prostorija sad možemo vidjeti koji su rezultati tog nasilništva.

Kompleks je okružen zelenilom i prekrasna je kulisa za povremene kraće festivale, koncerte ili druga okupljanja, ali i površan pregled zidina iz blizine govori nešto sasvim drugo – kao da je propadanje sve ubrzanije.

Nekadašnja obrambena utvrda, građena tijekom 18. stoljeća, koja je osmišljena kako bi štitila Tvrđu od napada sa sjevera danas je zrela za ozbiljnu obnovu, konkretniju konzervatorsku zaštitu i jasno definirana pravila njezina korištenja. Jer, kad se počne konkretnije raspadati nekome od posjetitelja programa, turista, šetača ili kampera mogle bi popadati cigle na glave. Što ne bi ni bilo čudno jer su mnoge od njih ugrađene još 1720.-tih godina.

Foto: Komarilos

Nizak vodostaj, povoljni vremenski uvjeti i mjere u suzbijanju komaraca s kojima se na vrijeme krenulo rezultirale su smanjenim brojem naših sustanara – letećih napasti koje nam svakoga ljeta doslovno piju krv. Na sreću, najezde ove godine nema, lakše se diše i bravi na otvorenom, no moramo biti svjesni da smo u suživotu s komarcima i da ih s našeg područja zapravo nikada nećemo iskorijeniti.

Simpatična skulptura komarca u studentskom kampusu zapravo je autentični spomenik okruženja u kojem živimo. Na problem komaraca ukazali su 2020. godine studenti Akademije za umjetnost i kulturu, koji su u sklopu projekta „Grad kao Muzej“ s bočne desne strane zgrade Akademije kiparstva izradili i postavili skulpturu komarca nazvanu „Nezapamćena najezda“.

Veliki komarac izrađen je u željezu, a skulpturu ćete (ako niste do sada) vidjeti prolazeći stazom koja vodi od velikog parkirališta bolnice do zapadnog ulaza u Klinički bolnički centar Osijek.

Foto: Komarilos

Prva Večer vina i umjetnosti u osječkom Perivoju kralja Tomislava održana je jučer. Nastupili su Ljetno kino, Domagoj Babić & Duckt Tepes i DJ Omke, a u Lounge zoni je održana In da Sofa sa Dj Flegma. Pod krošnjama drveća, kao i prethodnih godina, građani su se našetavali s čašama finih vina, susretali poznanike i družili se do kasno u noć. Manifestacija u različitim izdanjima u Osijeku funkcionira već 14 godina.

– Ovo zaista privlači sve veći broj posjetitelja i jedan je od zaštitnih ljetnih znakova odnosno događaja u Osijeku. Izvlači iz kuća veliki broj naših sugrađana. Bez obzira na turistički značaj, ovo je jedan od sadržaja koji su ljeti u Osijeku namijenjeni našim sugrađanima i njiovim gostima, pa vjerujemo da će upravo njihov veliki odaziv s vremenom privučći i turiste  – rekao je zamjenik gradonačelnika Osijeka, Dragan Vulin.

Županica Nataša Tamišak rekla je kako je svake godine sve veći broj ljubitelja vina na ovoj manifestaciji te da njome ove godine završavamo Vinski mjesec Osječko-baranjske županije. Istaknula je da je i do sada zabilježeno preko 77.000 dolazaka 154.000 noćenja na području županije i da su Večeri vina i umjetnosti zašto posjetitelji dolaze u našu županiju.

Program manifestacije nastavlja se i danas (subota, 11. srpnja 2026.) na istom mjestu, a glazbeni izvođači su Meri Jaman, Anita Valo & Jelena radan, poslijetoga The Soldouts i DJ Omke, a u Lounge zoni opet je In da Sofa ovaj puta uz DJGK.

Foto: Osječko-baranjska županija

Konferencijski kompleks osječkog IT Centra bio je domaćin konferencije Money  Tik Talk koja je okupila mlade ljude i njihove roditelje oko tema koje danas okupiraju mlade generacije – umjetna inteligencija, financije, visoke tehnologije, gaming i možebitne karijere koje se mogu ostvariti.

Na prvom panelu „Koliko danas zapravo košta normalan život?“ gostovala je i županica Nataša Tramišak.

– Ovo je za sve mlade ljude koji razmišljaju o svojoj profesionalnoj karijeri, ali o onome što je meni posebno bitno, a to je da razmišljaju o ostanku u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. I da ti ljudi vide prilike u benefite od ostanka u Osijeku. Vidi se da su svi itekako zainteresirani. Uključeni su u sva zbivanja, u politički i društveni život i poslovni svijet. I zanima ih nhihova budućnost, ali novac promatraju na drukčiji način nego što smo mi to promatrali u svoje vrijeme. Već sada razmšljaju kako stvoriti novac i imati dodatnu vrijednost i gledaju kako će bolje živjeti. Mi smo u studentsko vrijeme u prvom redu razmišljali kako prvo završiti fakultet, pa ćemo onda početi razmišljati o drugim stvarima u životu. Ali ovo je potpuno drukčija generacija, digitalno je doba i nove su mogućnosti. Vjerujem u njih – rekla je Tramišak.

Čanica Uprave Fine, Vinka Ilak mladima je poručila da je financijska pismenost izuzetno važna jer sa stabilnim financijama se lakše prolazi kroz život.

– Nikada nije bilo lakše potrošiti novac i na internetu je puno informacija. Stoga je važno iz mora informacija izvući one prave i prepoznati prilike te prepoznati prijevare kojih je na internetu jako puno – rekla je Ilak.

O formatima štednje i dugoročnog investiranja u zlato na panelu je govorio Saša Ivanović, direktor i vlasnik Centra zlata. Spomenuo je kako su starije generacije ulagale u dukate te da su današnje investicije u zlatne poluge zapravo modernizirana verzija iste vrste ulaganja. Ustvrdio je i kako se u Hrvatskoj praktične investicije u zlato iz godine u godinu povećavaju do gotovo 100 %, što znači da bismo za nekoliko godina s tom vrstom ulaganja bili u rangu mnogo razvijenijih držva, poput Austrije, Francuske i Njemačke.

Poslije su sjedili paneli o umjetnoj inteligenciji, o razlozima zbog kojih je Osijek danas grad u kojemu se ostaje, o dronovima te o tehnologiji upravljanja bespilotnim letjelicama.

Foto: Osječko-baranjska županija