Udruga „Volim Gramofonske ploče“ ovog vikenda organizira šesti sajam gramofonskih ploča na prostoru natkrivenog trga kod Eurodoma.

Sajam počinje u subotu, 18. svibnja u 16,00 sati, a poslije 21,00 sati svi su pozvani na after party u Barcelona Pubu gdje će poznati DJ-i puštati glazbu s gramofonskih ploča. U nedjelju je radno vrijeme sajma od 10,00 do 14,00 sati. Osim ploča, na sajmu će i knjiga, majica, te opreme za reprodukciju, čišćenje i njegu ploča, a pripremljena je i prezentacija gramofona iz domaće proizvodnje.

Najavljeno je da će sudjelovati više od 30 izlagača iz zemlje i inozemstva, pa će svi ljubitelji retro stila doći na svoje. Također, bit će organizirane i dvije promocije knjiga – „Album na dan“ i „Long Play“ autora Ivana Palijana i Blagoja Borislava Pešića.

U petak, 17. svibnja u 20,00 sati u Barcelona Pubu će se, kao uvertira u sajam, održati promocija knjige „Azrini svjedoci“ Borisa Leinera, a nakon čega će uslijediti party s tematikom glazbe Novog vala.

Foto: Freepik

Vinske degustacije u podrumu Vinite, epicentru osječke kulture vina, danas se nastavljaju nastupom poznatog iločkog vinara mlađe generacije – Domagoja Buhača. Simpatični majstor vina rijetko napušta obiteljski podrum, ali kad to učini onda pred publiku izlazi s izborom butelja o kojima se poslije vode dugi razgovori.

Svojedobno je na hrvatsku vinsku scenu iskoračio tako da je najprije osvojio srca regionalnih ljubiteljica rosea, a sve ostalo bilo je kao na eurovizijskom natjecanju. Od gutljaja do gutljaja, pa preko priča zadovoljnih kušača brzo se probio u širinu hrvatskog tržišta i do danas ostao neokrunjeni kralj ponude koju karakterizira idealan omjer cijene i kvalitete.

U Viniti će Domagoj predstaviti graševinu i posebno graševinu s pozicije Liska, zatim chardonnay, traminac, rose i merlot, a pripremio je i boce s posebnim iznenađenjima.

Njegovi su nastupi uvijek smireni, odmjereni, iznimno iskreni i naročito topli, pa ga posebno ženska publika voli slušati dok priča o svojim vinima. Slušati, pijuckati, učiti i uživati.

Program u Viniti započinje u 19,30 sati. Moderator je osječki vinski znalac Boris Ocić, šef udruge Dekanter. A kako je broj mjesta u prvostolnom podrumu osječke vinske scene ograničen – svakako se kod njih prethodno raspitajte je li ostalo još koje mjesto u publici.

Foto: Freepik

U goste Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića stiže „Mala Frida“, sjajna, nagrađivana predstava Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba. U srijedu, 15. svibnja u 18 sati ne propustite priču inspiriranu djetinjstvom meksičke slikarice i jedne od najfascinantnijih umjetnica 20. stoljeća  Fride Kahlo koja je sa šest godina oboljela od dječje paralize i već kao djevojčica osjetila što to znači biti drugačiji.

Priča koju ova predstava dovodi na scenu je izmaštana, no prepuna iskričavosti, temperamenta, boja i zvukova koje nam je ostavila jedinstvena Frida Kahlo.

Mala Frida priča je o prijateljstvu koje nas čini boljima, odlučnosti koja nas čini neustrašivima i zamišljanju koje sve čini mogućim. No prije svega Mala Frida priča je o prihvaćanju, sebe i drugih. Ona će, nadamo se, pokazati kako je jedna djevojčica bez obzira ne sve prepreke koje joj život donosi odlučila u njega zakoračiti bez straha i kako je upravo zbog svoje hrabrosti postala neponovljiva Frida Kahlo.

Riječ je o autorskom projektu Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić, dok u predstavi igraju Amanda Prenkaj, Bogdan Ilić, Gorana Marin, Marko Hergešić, Petar Atanasoski i Domagoj Ivanković.

Ulaznice možete rezervirati na: blagajna@djecje-kazaliste.hr i kupiti na blagajni kazališta sat uoči izvedbe.

Foto: Arhiva kazališta

Imaju navodno tri čarobne riječi koja sva vrata otvaraju. Imaju i neke koje spadaju u kućni odgoj i kulturno ponašanje a to su pozdravi, ali kod nas se sve manje upotrebljavaju. Najmanje se upotrebljavaju u trgovinama, posebno velikim trgovačkim centrima, jer vam ih nema tko izreći.

U Osijeku, koliko znam postoji Trgovačka i komercijalna škola „Davor Milas“ i kao što sama riječ kaže, tamo bi se djeca trebala učiti biti trgovci. Malo sam im pregledala nastavne predmete pa osim hrvatskog, vjeronauka i matematike, što spada u općeobrazovni dio imaju i strukovni u kojem između ostalog uče o prodajnom poslovanju a izborni moduli ih usmjeravaju na različite proizvode (tekstil, kućanski aparati, elektronika, obuća i kožna galanterija itd…). E sad idemo na primjere; uđem u jednu trgovinu sa kozmetičkim proizvodima, koja je u Hrvatskoj poznata i po tome što zaposlenima daje najveće plaće, osim blagajnice, nigdje nikog. Lutam između gondola, tražim nekog tko bi mi pomogao da nađem boju za kosu bez amonijaka. Nema. Odem do blagajnice i pitam ima li netko tko bi mi pomogao, ona na razglas pozove prodavačicu, koja isto tako kao i ja zvrlji po gondoli sa bojama, čita deklaraciju pa kaže „Evo, ovo bi mogla biti“. Odem s bojom kod frizerke, kaže „nije to, to“. Tim dvjema koje rade u cijeloj trgovini sa tisuću artikala o kojima pojma nemaju i nije teško dati najveću plaću.

Odem u jedan trgovački centar sa svim i svačim jer mi treba nešto za slavinu. Opet lutam kilometrima, nigdje trgovca da ga svijećom tražiš. Opet na informacije, pa ga žena dozove. Dođem u kvartovsku samoposlugu i ajd’ tu se i snalazim, ali mi treba narezati salamu i sir. Čekam, čekam, dolazi djevojčica od 12 godina, najprije ne raspoznaje koje je šunka, koje parizer, koji je koji sir, onda polako stavlja u onaj stroj za rezanje i točno stignem pročitati „Rat i mir“ dok ona nareže 20 deka jednog i drugog. Na pekari u kojoj kupujem kruh, na papiru u koji se inače umata burek, zaljepljenom na staklo, piše „tražimo djelatnicu“. Ne mora biti ni pekarica, ni trgovkinja, ne mora ništa znati o proizvodima koje će prodavati, samo da hoće raditi za minimalac.

Ima takvih primjera bezbroj, ali da ne zamaram cijenjeno čitateljstvo, reći ću što sam zaključila. Osijeku, a mislim da je tako i u drugim dijelovima zemlje kronično nedostaje trgovaca, prodavača, kako hoćete. Onih koji će vam o proizvodu koji želite kupiti nešto reći, koji znaju šta prodaju. Jesu li svi zbog malih plaća otišli u Njemačku, Irsku ili negdje drugdje ne znam. U trgovinama (osim naravno onih malih, luksuznih u koje ne ulazim) radi neobrazovani kadar, a ti veliki trgovački centri rade po principu samoposluge, pa ako nađeš, nađeš.

Zato ja sad sve nade polažem u ovo novo ministarstvo demografije, prvo će se roditi puno djece, drugo djeca će se odlučivati za strukovna zanimanja i za 20 godina neka baba će, uz ljubaznu pomoć prodavačice, naći boju za kosu koja joj treba. Samo to neću biti ja.

Foto: Freepik

Ljeto je pred nama i praktički za koji dan krenut će i sunčanje. Koliko je sunce zdravo i štetno istovremeno, kako se trebamo zaštititi da bi imali zdravu kožu a od sunca dobili ono što nam je uistinu potrebno, govori dr. Ivanka Muršić, specijalist dermatologije i venerologije.

* Godinama slušamo o štetnosti prekomjernog izlaganja suncu. Koliko je sunce i sunčanje uistinu štetno?

– Mi ljudi smo dnevne životinje, da je sunce toliko štetno za nas bili bi vjerojatno noćni stvorovi. Međutim, naša civilizacija, naročito zadnjih 50 godina ide i inzistira samo na krajnostima. Nema sto nijansi sive, nego samo crno i bijelo. Tako je i sa shvaćanjem sunca i sunčanja. Dakle za početak, pigment melanin je zapravo zaštitni faktor koji štiti jezgru stanice i DNK od štetnog utjecaja UV zraka. Broj stanica koje stvaraju melanin – melanocita je po prilici  jednak u svih rasa, a u tamnoputih je njihova aktivnost veća. Dakle, kad pocrnimo na suncu, naša koža je u stanju zaštite, otprilike kao kad je grad u ratu bio zatrpan vrećama pijeska da se obrani od razornih granata. Je li nam se takav izgled grada sviđao? To je usporedivo s modom preplanule kože. Bijela rasa želi biti ljepša pa se stavlja u stanje obrane od UV oštećenja!

Postoje različite predrasude oko vitamina D i sunčanja, ali najkraće rečeno, i mali dio izložene kože kao što je lice i šake, bit će dovoljni u metaboliziranju vitamina D, uz pretpostavku da ga se unosi u dovoljnoj količini.

* Nekada je preplanulost bila pojam ljepote, kako je danas?

– Ako pogledamo povijesne načine odijevanja i prilagodbe uvjetima života u vrućim i sunčanim krajevima svijeta, vidjet ćemo ljudsku mudrost na dijelu. Zaštita od sunca, načinom odijevanja ili premazivanjem kože različitim pripravcima postao je dio kulture i zaista spada u etnološke karakteristike različitih zajednica. Naše tradicionalne nošnje također imaju sličnu ulogu. Pri tom mislim na onu svakodnevnu, radnu, tradicijsku odjeću i obuću. Nitko nije kosio žito u kratkim hlačama, niti su žene radile u vrtu u majicama na bretele, nije to samo zbog moralnih načela. Bijela put se čuvala, jer je bila dokaz pripadnosti višoj klasi, koja nije morala raditi na suncu. Onda se sve promijenilo, negdje sredinom 20. stoljeća, kada je preplanuli ten bio dokaz bogatog, lagodnog životnog stila koji je uključivao različite hobije i sportske aktivnosti na suncu, po mogućnosti na određenim mondenim destinacijama.

Potom dolazi era solarija, koji pomažu u dokazivanju  takvog, skupog  životnog stila, a za malo novaca lažiranje vanjskog izgleda je oduvijek bila jedna od najisplativijih industrija. Zadnjih 10 do 15 godina, uz brojna znanstvena istraživanja i dokaze o štetnom djelovanju UV zraka, pokušava se moda i životni stil vratiti u neku normalu, u sredinu… No, kao što rekoh, mi smo sve više civilizacija krajnosti, pa to ide malo teže.

Dnevna svjetlost, sunce nam je životno potrebno za brojne fiziološke funkcije. I hrana nam je potrebna, zar ne? Pa što bude ako stalno pretjerujemo, bukvalno nas može ubiti, jer pretili, adipozni ljudi su zaista ugroženi! Dakle osim ove životno važne uloge sunčevog svjetla, ono sudjeluje i u nastanku različitih oštećenja, direktno, kao što su opekline i različite fototoksične bolesti kože, ili indirektno, kao što su fotoalergijske  pojave pa sve do degenerativnih i malignih bolesti kože.

Kozmetološki, najvažnije štetno djelovanje sunca je fotostarenje, dakle pojava bora i različitih pigmentacijakih  nepravilnosti.

* Sa svih smo strana bombardirani kremama sa zaštitnim faktorom, jesu li one sigurne za prženje na suncu?

– Uništavanje ozoskog omotača, klimatske promjene sa svojim ekstremima dodatno otežavaju i čine opasnijim boravak i aktivnosti na suncu. Razvijaju se zaista sofisticirani kozmetološki pripravci, pa čak odjeća sa UV zaštitom.

Kozmetološki pripravci za zaštitu od sunca se dijele na one koji sadrže mineralne (reflektiraju UV zrake) i kemijske (apsorbiraju UV zrake) filtere.

SPF (sun protection factor) je broj koji govori koliko vremena duže možete biti na suncu da ne izgorite u odnosu na vrijeme bez zaštite. Primjerice, ako možete biti 10 minuta na suncu bez opeklina, nanesete kremu sa SPF 10, to vrijeme pomnožite sa 10 i dobivate 100 minuta zaštite. Naravno, ove „izračune“ ne treba shvaćati bukvalno, jer se tako može shvati da, ako nanesemo faktor 100, možemo bezbrižno i dugo boraviti na najjačem suncu kao da smo u skafanderu.

* Postoji li neka posebna preporuka za mazanje kremama za zaštitnim faktorom (SPF)?

– Dakle, osnovne preporuke su: koristiti pripravke s najmanje 30 SPF, nanositi ih u dovoljnoj količini i premazati sve otkrivene dijelove tijela svaka dva sata, oblik pripravka prilagoditi tipu kože. Izbor je velik i svatko može naći pripravak za svoj tip kože, što znači da primjerice oni koji maju masnu kožu ne bi trebali koristiti ulja nego losione ili lagane kreme sa SPF.

Postoje i vodootporni pripravci, pa treba imati na umu da se zaštita treba prilagoditi  aktivnostima koje uključuju kvašenje ili pojačano znojenje. Nikako ne mazati lijekove za kožu prije izlaganja suncu, a treba imati na umu i da različiti sastojci dekorativne kozmetike mogu izazvati fotoalergijske i fototoksične reakcije koje rezultiraju hiperpigmentacijama. Ako se uzimaju lijekovi, treba provjeriti jesu li fototoksični, odnosno mogu li izazvati promjene na koži uz izlaganje suncu.

Zaštitne pripravke trebaju koristi i tamnopute osobe zbog svih kumulirajućih oštećenja UV zrakama.

Koža ne zna izležavate li se na pijesku pored mora, hodate li svakodnevnom trasom s posla ili idete u trgovinu. Dakle, zaštita kože nije rezervirana za vrijeme „sunčanja“, nego se treba štititi svakodnevno i to ne samo ljeti! Ne zaboravite uši, vrat, dekolte, šake, jer to su najizloženiji dijelovi tijela i na njima se najbrže pojave znakovi starenja  kože!

* A što je s preparatima za sunčanje bez SFP faktora, odnosno raznim prirodnim uljima?

– Fitopripravci za sunčanje ne pružaju zaštitu od UV zraka i mogu prouzročiti fotoalergijske i fototoksične promjene na koži. Najčešće se upotrebljava kantarionovo ulje (macerat gospine trave). Sunčanjem uz ovaj pripravak koža dobiva onaj prepoznatljivi brončani ton, a to je zapravo rezultat fototoksične reakcije. Često ovakve pigmentacije ne budu jednolične, nego mrljaste i obzirom da su dugotrajne mogu predstavljati značajan estetski problem. Gospina trava je  ljekovita za oštećenu kožu, pa zato treba takve pripravke upotrebljavati u tretiranju kože nakon sunčanja.

* Bebe i mala djeca – kako njih zaštititi? Osim kape na glavi, treba li i njih štititi kremama sa SPF?

– Posebna se upozorenja odnose na izlaganje beba suncu, a opće preporuke su da djecu do godinu dana ne bi trebalo izlagati suncu u smislu sunčanja. Znači, normalne dnevne aktivnosti treba obavljati u jutarnjim i večernjim satima, kožu štititi  pripravcima za djecu koja su sigurna za upotrebu od najranije dobi.

* No, što ako ipak izgorimo? Kako si pomoći, a kada je potrebno potražiti liječničku pomoć?

– Hladiti  kožu tuširanjem mlakom vodom – ne ledom niti ledenom vodom. Ne nanositi ulja i masti, nego pripravke u obliku losiona, odnosno mlijeka. Od bezreceptnih pripravaka može se nanositi antihistaminik dva do tri puta dnevno (npr. Fenistil gel). Uzeti protuupalne lijekove (Andol, Aspirin) jer će smanjiti bol i pečenje i pomoći da se upaljena koža smiri. Ako imate u kućnoj ljekarni lijekove protiv alergije (antihistaminike) možete ih uzeti u uobičajenoj dnevnoj dozi, sedam do deset dana. Njegovati kožu losionima za oštećenu kožu („cica“ pripravci).

U slučaju intenzivnijih promjena, naročito ako nastanu mjehuri, javiti se liječniku, jer će biti potrebni lijekovi kao što su kortikosteroidni pripravci koji se ne mogu kupiti bez recepta ili sistemska terapija – tablete ili injekcije antihistaminika, kortikosteroida. 

Ali i dalje je bolje spriječiti nego liječiti! Dakle, uživati u suncu treba hedonistički,  a ne mazohistički!

Foto: Pexels i privatna arhiva