Connect with us

Svilana

IVAN JOSIP SKENDER Zrinjski nije lagana opera, ali sve je teklo glatko, nije bilo trzavica

Dirigent kaže da ova predstava stoji i prkosi vremenu i važna je danas kao i za 100 ili 200 godina

Objavljeno

.Dana

Kao najmlađi student kompozicije u povijesti Muzičke akademije u Zagrebu, Ivan Josip Skender (Varaždin, 1981.) već je na početku karijere privukao pozornost domaće i međunarodne scene. Njegov opus obuhvaća djela za soliste, komorne sastave, orkestre, zborove te kazališne produkcije, među kojima se posebno ističe opera Šuma Striborova.

Osječka će publika njegovu interpretaciju hrvatske glazbene baštine moći upoznati na premijeri Zajčeve glazbene tragedije u tri čina – Nikola Šubić Zrinjski, 17. listopada, u 20 sati.

* Kako to da vam je ovo tek prva suradnja s osječkim HNK u Osijeku?

– Svaki HNK-a ima svog kućnog dirigenta i pozivanje vanjskih dirigenata nije toliko često. Uz to, dirigent se smatra „mladim“ do svojih kasnih 40-ih. Mislim da je sada jednostavno došlo pravo vrijeme.

* Iako se između skladatelja i dirigenta, po vama, može staviti i znak jednakosti, kako volite da vas se primarno predstavlja?

– Najdraže mi je da me se predstavlja jednostavno, kao glazbenika. Ova se dva polja djelovanja jako preklapaju po značaju. Skladatelj je onaj koji stavlja svoju misao na papir, a dirigent je onaj koji prema skladateljevoj ideji, odnosno nacrtu, treba ansamblu pomoći izvesti skladateljevu misao. Jako je povezano. Zanatsko, temeljno značenje je gotovo jednako po pitanju razumijevanja materije, instrumentacije i dr.

Zanat i poziv nije istoznačnica – dirigiranje i kompozicija su pozivi, ali svi moramo izučiti zanat.

* Većina ljudi misli da su skladatelji talent „dobili“.

– Talent je samo dio, jer iza svega stoji ogroman rad, ogromno znanje, treba znati instrumentaciju, polifoniju, harmoniju, sluh. Sve se trenira. Zato je to dio zanata. Bavljenje ovim pozivom zahtijeva vrlo izučen um, kao i vladanje mnogim glazbenim disciplinama.

* Je li slučajan odabir riječi da skladatelj na papir stavlja ideju, a ne emociju? Što vas češće vodi – ideja ili osjećaj?

– Usko je to povezano, jer je glazba jezik za sebe. Kao što riječima prenosimo ideje i emocije, to isto čini i glazba, ali na svoj jedinstven i neposredan način. Svaki skladatelj ima svoj način izražavanja. Na meni kao dirigentu je da to odgonetnem i prenesem, a zapravo sve piše u notama.

* Kako znate da je Vaše novo djelo spremno za izvođenje?

– Skladanje kod mene kreće u glavi. Još dok razmišljam o djelu, na papir zapišem strukturu djela i situacije koje želim, dramaturšku liniju cijelog djela, a potom jednu po jednu, upisujem jako puno nota.

* To je onaj zanatski dio?

– Može se reći. Tada brusim partituru dok nisam siguran da kada dođe glazbenicima na pult ga mogu izvoditi.

* Koliko si taštine skladatelj tu smije dopustiti?

– Nimalo.

Pišem izravno za ansamble ili soliste, po narudžbi, na ruke umjetnika.

* To je održiv model i kod nas u Hrvatskoj?

– Apsolutno se može tako kod nas. Nemam neizvedenih djela, jer narudžbe idu jedna za drugom i već sada za sljedeću godinu imam tri orkestralna djela, završio sam jednu komornu skladbu, pišem jednu kazališnu predstavu. Shvatio sam da nije problem pisati sebi za dušu, ali treba imati osobu koja će to izvesti. S vremena na vrijeme napravim predah od skladanja čisto da se stignem baviti – životom. Uz Akademiju, dirigiranje, proces skladanja stalno je prisutan negdje u mojoj glavi.

* Idu li dirigiranju u prilog godine iskustva i rada?

– Apsolutno. Donedavno sam stalno u glavi imao korektiv i uspoređivao svoj rad prije 10 godina i što sam unaprijedio i što još bih mogao. Doza samokritike je neizmjerno važna da bi se svo iskustvo pretvorilo u temelj za daljnji napredak.

* Je li to frustrirajuće ili motivirajuće?

– Samo korektiv. Sada mi je učenje i pristup novoj partituri puno lakše nego prije. U bilo kojoj vještini je tako, a bavljenje umjetnošću je vještina. Neke stvari dolaze prirodnije, jer su „utabani“ putovi u glavi.

* Iz perspektive pedagoga, kako današnji mladi gledaju na činjenicu da za izvrsnost treba puno rada i vremena?

– Često se kaže mladost = ludost, a ovdje to mislim u iznimno pozitivnom smislu. Moram reći da za ansambl za suvremenu glazbu naručujem glazbu od studenata. To su ozbiljni mladi ljudi, slušaju što im se govori, a mogu im se obraćati na razini na kojoj sam i sam i oni to potpuno razumiju.

* Dostupnije im je puno više toga nego vama kada ste bili student.

– Internet je dvosjekli mač. Postoji razlika između stečenoga znanja do kojeg dolaziš učenjem, radom i iskustvom te onog dostupnog na klik. Već na prijamnom se vidi razlika između onih koji olako doživljavaju važnost znanja i onih koji su s nekim znanjem već došli.

* Iskustva sa Zrinjskim sigurno Vam ne manjka. No svaki je orkestar posve nova priča pa čak i zgrada u smislu akustike i estetike.

– Sergiu Celibidache, rumunjski dirigent, skladatelj, glazbeni teoretičar i profesor, je rekao da se ovaj posao sastoji od 99 NE i jednoga DA. Sa svakim orkestrom drukčije dolazimo do rezultata, ali je proces u suštini isti. Dirigentu je u cilju ukloniti sve što nije u skladu s partiturom. Svaki orkestar je drukčiji, ima svoje prednosti i mane. To su glazbenici koji su radili u drukčijim uvjetima, s drugim dirigentima. Kroz probe evolucijskim procesom dolazimo do cilja. To je uvijek isto u svakom ansamblu.

* Koliko im popuštate?

– Nema tu popuštanja, to je zajedničko muziciranje. U jednom trenutku dolazi do sklada ili se ispravlja dok ne dođe do toga. Kao klesari, uklanjamo višak ili dodajemo tamo gdje nedostaje.

* Do premijere je preostalo još par sati, kako ide?

– Odlično. Suradnja je počela dobro, tekla dobro i mislim da će premijera biti jako dobra, a predstava s velikim potencijalom. Cijeli autorski tim, na čelu s redateljicom Leom Anastazijom Fleger uspio je na sceni napraviti sklad s partiturom, što nije lak posao, jer Zrinjski nije lagana opera. Lea je glazbeno obrazovana, voli glazbu, operu, glazbeno-scenska djela, vidi se da pliva u tom.

* Ovi hvalospjevi nisu uobičajena kurtoazija? Ispada da u kazalištima uvijek sve ide kao poputrano.

– Na ovoj predstavi sve je teklo glatko, nije bilo trzavica. A to se događa, svatko ima svoje tehničke i umjetničke želje.

* Ima li smisla ovakva kanonska djela osuvremenjivati?

– Glazbeno ne, bitno se držati skladateljeve zamislii ne skretati previše od osnovne misli. Ovo će biti klasično iščitavanje Zajca, koje može stajati i prkositi vremenu i biti važno danas i za 100 ili 200 godina.

Foto: Kristijan Cimer/za HNK u Osijeku

Svilana

HNK Operna noć – solisti, zbor i orkestar na Trgu slobode, besplatni koncert

Nastupit će dva puta u Osijeku i jednom u Vinkovcima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Operna noć, koncert solista, zbora i orkestra HNK-a u Osijeku održat će se 16. lipnja 2026. u Vinkovcima te 20. lipnja i 11. srpnja 2026. u Osijeku. Prvi osječki nastup zakazan je za 21 sat na Trgu slobode.

U najavi koja je pristigla iz HNK stoji: “Pod vedrim ljetnim nebom, HNK u Osijeku i ove godine daruje svojim sugrađanima večer ispunjenu glazbom, emocijom i opernom čarolijom. Tradicionalna Operna noć okuplja soliste, zbor i orkestar u opuštenoj, ali svečanoj atmosferi na otvorenom, gdje se susreću najljepše arije i bezvremenske melodije. Publiku očekuje spoj strasti, drame i elegancije koji operu i opernu literaturu čini tako posebnom, ali i bliskom svima.”

Koncert je besplatan.

Foto: HNK

Nastavi čitati

Svilana

HNK Antoaneta Radočaj-Jerković nova intendantica, mandat joj počinje u travnju 2027.

Gradonačelnik je prihvatio prijedlog Kazališnog vijeća

Objavljeno

.Dana

Objavio

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić prihvatio je prijedlog Kazališnog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku te je za novu intendanticu osječkog HNK-a imenovao prof. dr. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj-Jerković, na mandat od četiri godine, počevši od 3. travnja 2027. godine.

Odluka je donesena nakon provedenog javnog natječaja koji je Kazališno vijeće HNK-a u Osijeku raspisalo 1. travnja 2026. godine, sukladno Zakonu o kazalištima i Statutu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

U obrazloženju prijedloga imenovanja navodi se kako je kandidatkinja svojim dosadašnjim radom, iskustvom i postignućima dokazala stručne i organizacijske kompetencije za vođenje nacionalnog kazališta u sljedećem mandatnom razdoblju.

Novoizabranu intendanticu u ponedjeljak je primio gradonačelnik Ivan Radić, istaknuvši kako pred njom i njezinim timom stoji važno razdoblje koje će obilježiti projekt obnove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

– Novoj intendantici Antoaneti Radočaj-Jerković želim puno uspjeha, kvalitetnih programa i uspješan mandat na čelu HNK-a u Osijeku – izjavio je gradonačelnik.

Inače, Radočaj-Jerković profesorica je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku te doktorica umjetnosti i doktorica znanosti. Dosadašnji intendant HNK-a u Osijeku Vladimir Ham dužnost obnaša od travnja 2023., a njegov mandat istječe 2. travnja 2027.

Foto: Grad Osijek

Nastavi čitati

Svilana

MUZEJ SLAVONIJE Izložba Paradosis – ornamenti kao univerzalni jezik znakova i simbola

Izložba Lea Pavlovića, jednog od najistaknutijih vizualnih umjetnika mlađe generacije

Objavljeno

.Dana

Objavio

U Muzeju Slavonije večeras u 19 sati otvara se izložba Paradosis umjetnika Lea Pavlovića.

Pavlović jedan je od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih vizualnih umjetnika. Diplomirao je vizualne umjetnosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku s pohvalom Cum Laude, a svojim radom kontinuirano istražuje odnos kulturne memorije, tradicije i identiteta. Folklorne motive, ornament i tradicijske obrasce prevodi u suvremeni umjetnički jezik, stvarajući djela koja istodobno komuniciraju s prošlošću i otvaraju prostor novim interpretacijama.

Izložba Paradosis nastavlja autorovo višegodišnje istraživanje ornamenta kao univerzalnog jezika znakova i simbola. Polazeći od tradicijskih motiva, tekstila, veza i arhetipskih oblika, Pavlović kroz proces redukcije, dekonstrukcije i rekonstrukcije oblikuje nove vizualne cjeline koje pozivaju promatrača na osobno tumačenje i aktivno sudjelovanje u stvaranju značenja.

Izložba se otvara u sklopu programa Impletio, koji kroz izložbe, likovnu koloniju, radionice i panel raspravu istražuje suvremene interpretacije tradicije, identiteta i kulturne baštine.

Foto: Facebook stranica Muzeja Slavonije

Nastavi čitati

Svilana

26. OLJK Na otvorenju Panonska filharmonija i projekcija nijemog filma „The General“

Osječko ljeto kulture počinje 24. lipnja, traje do 30. kolovoza i održava se na 10 lokacija u gradu

Objavljeno

.Dana

Objavio

Manifestacija koja je već odavno prerasla okvire ljetnih programa i postala dio identiteta našega grada – Osječko ljeto kulture, ove se godine održava po 26. puta. To nije mala brojka, jer već više od četvrt stoljeća Osijek tijekom ljeta iznova dokazuje da kultura nije samo ukras sezone, nego način na koji grad živi.

Program ovogodišnjeg OLJK-a predstavili su danas u Kulturnom centru ravnatelj KC-a Marin Seleš i dogradonačelnik Dragan Vulin.

– Osječko ljeto kulture prepoznatljiva je manifestacija, a njezina najveća specifičnost jest što je otvorena za sve. Svi programi su i dalje besplatni i ima za svakoga ponešto. Ove godine otvorenje OLJK-a upriličit ćemo 24. lipnja na Trgu Vatroslava Lisinskog u Tvrđi, uz filmsku glazbu Panonske filharmonije iz Pečuha i uz projekciju nijemoga filma The General iz 1926., starog točno 100 godina. Dakle, jedan lijep i zanimljiv program otvorit će ovogodišnji OLJK – rekao je Vulin.

Ovogodišnji OLJK traje više od dva mjeseca, od 24. lipnja do 30. kolovoza, a njegovo zatvaranje također će obilježiti filmska glazba, ali uz Zagrebačku filharmoniju. I ovoga puta program je raznolik – od koncerata, preko kazališnih predstava, književnih večeri, projekcija filmova za odrasle i djecu. I ovoga se puta uz glavni program održava i OLJKIĆ – dio programa za najmlađe sugrađane.

– Kroz OLJK je uvijek prilika oživjeti određene gradske lokacije koje možda ne doživljavamo tijekom godine. Vjerujem da će i ovo ljeto u gradu biti bogato i sadržajno i da će naše sugrađanke i sugrađani pronaći nešto za sebe u programu koji ima više od 60 svojih dijelova na više od 10 lokacija na području grada – dodao je Vulin.

Marin Seleš detaljnije je predstavio program 26. OLJK-a, naglasivši kako će se programi održavati na Trgu V. Lisinskog, platoima pod otvorenim nebom – od terase KC-a, preko dvorišta Glazbene škole, gradskih galerija, muzejskih prostora…

– Čitav će grad postati pozornica. Program smo gradili na jednostavnoj ali snažnoj ideji – staviti domaću kulturu u središte i ravnopravno ju povezati s vrhunskim gostujućim i međunarodnim produkcijama. Sadržaj je raznolik, poput tri europska baritona, međunarodni festival orkestara, vrhunski jazz i world music ansambli, brojni izvođači, gostujuća kazališta, ciklus mađarskog filma koji je nominiran za Oscara. Ponosni smo i na snagu domaće scene – Opernu noć HNK, tamburaške orkestre, izložbe osječkih i regionalnih umjetnika, književne susrete koje ćemo raditi u suradnji s GISKO-om – istaknuo je ravnatelj KC-a, dodajući kako će za najmlađe također biti niz programa – predstave, pričaonice, filmske projekcije i kreativne radionice.

Foto: Komarilos (naslovna fotografija, ilustracija) i Grad Osijek

Nastavi čitati

Svilana

GOSTOVANJA Stižu zagrebačke Drvene Ptice i riječki Balkanski špijun u osječki HNK

Obje su predstave na repertoaru u 20 sati, jedna danas, a druga u četvrtak

Objavljeno

.Dana

Objavio

U sklopu konzorcija K-HNK, danas u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu gostuje zagrebački i varaždinski HNK (koprodukcija) s dramskim prvijencem Lidije Deduš „Drvene ptice“.  Radnja ove drame smještena je u ruralnu sredinu 80-ih. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama, samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom.

Predstava Drvene ptice dobila je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Najbolja predstava u cjelini – Drama, a pogledati ju možete večeras u 20 sati.

Već u četvrtak (11. Lipnja) u 20 sati, na daskama HNK možete pogledati dramu „Balkanski špijun“ u izvedbi riječkog HNK Ivana pl Zajca. Balkanski špijun je kultna drama Dušana Kovačevića koja se kroz humor, apsurd i grotesku bavi univerzalnim temama straha, paranoje i društvene kontrole. Kultni je status ovo djelo steklo upravo kroz satiru komentirajući mehanizme društvene manipulacije i straha, što ga čini itekako relevantnim i danas.

Predstava u režiji Miloša Lolića dodatno će naglasiti da pretjerana sumnjičavost, nepovjerenje i opsjednutost opasnostima izvana mogu dovesti do apsurdnih i tragikomičnih situacija, stvarajući napetost između pojedinca i sustava koji ga okružuje, a istodobno će otvoriti suvremeni kontekst koji publiku potiče na razmišljanje i refleksiju o današnjem društvu i njegovom općem okruženju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije