C.Dananect with us

Pičvajz

PRIUŠTIVO STANOVANJE Stanarine su previsoke, pa ljudi radije dižu kredite za kupnju stanova

U Osijeku je 16.000 studenata, a u studentskim domovima je 1.500 mjesta, i tu kreće zaplet

Objavljeno

.Dana

Priuštivo stanovanje. To je najnovija umotvorina vladajućih. Teško im je onako odljepljenima od stvarnosti shvatiti kroz što prolaze ljudi koji nisu imali tu sreću da im neki bogati član obitelji ostavi stan.

Grad Osijek, prema zadnjim podacima, ima nešto više od 16.000 studenata. Osječki studentski domovi (ima ih tri) primaju oko 1.500 studenata. I to samo one koji zadovoljavaju visoke kriterije za mogućnost subvencioniranog smještaja. Svi ostali osuđeni su na privatno iznajmljivanje. A tu vlada kaos.

U Osijeku se više ne može dobiti stan ispod 300 eura. Prosječna najamnina za pristojno uređen stan od, primjerice, 40 kvadrata iznosi od 400 do 450 eura. To je čisto tržište. Vlasnicima stana uvijek je malo, a onima koji iznajmljuju je previše. I tu dolazimo do famozne umotvorine „priuštivo stanovanje“.

Država filozofira o nekakvim, pazite, priuštivim stanovima koje će graditi ne znamo tko i na lokacijma ne znamo kojima. Kako sada stvari stoje to je samo još jedna zgodna dosjetka namijenjena primarno za nastupe pred velikim brojem televizijskih mikrofona, da bi ispalo da se nešto promišlja i rješava. A ne rješava se ništa. Osijek je tu u poziciji kao i svi ostali hrvatski gradovi. Dok bilježimo veliki nedostatak stanova i kvadrati i stanarine bit će preskupi.

S druge strane uzmimo, primjerice, Beč. Prema različitim istraživanjima to je već godinama najpoželjniji grad za život u svijetu. U Beču postoje cijela naselja namijenjena načinu stanovanja za koje mi ovdje tek povremeno čujemo da se to zove priuštivo stanovanje. I taj oblik stanovanja na specifičan način financira, odnosno sufinancira država (i kroz gradnju i kroz stanarine). Vrhunski su to stanovi. Ništa sklepano na brzinu. Da se lokalno izrazimo, to su cijeli Sjenjaci na obodu grada s parkovima, vrtićima i školama i služe za stanovanje onih građana čije brutto zarade ne pralaze određeni imovinski cenzus. I za studente, naravno. Cijena? Prosječna oko 9 eura po kvadratu. Za stan od 40 kvadrata 360 eura. I možete u njemu biti doživotno, sve dok plaćate. I to, zamislite, s plaćama kakve su u Austriji. A to je jedna bogata kapitalistička zemlja. I zato je Beč najpoželjniji grad za život.

Vratimo se natrag. Kad bi država zaista željela riješiti problem stimulirala bi gradove, odnosno jedinice lokalne samouprave, da grade na sve strane. Povećanjem broja novih stanova smanjila bi se i cijena postojećih. A i cijena najma morala bi biti niža. Inače, kakvog smisla kod nas ima plaćanje stanarine? Recimo da stan od 40 kvadrata u Osijeku košta 80.000 eura. Ako najam plaćate 400 eura mjesečno, taj stan ćete isplatiti za 200 mjeseci, odnosno za 16,5 godina. Dakle, 16,5 godina plaćate mjesečno 400 eura najamnine vlasniku stana i nakon toga nemate ništa ili tih 16,5 godina za istih 400 eura mjesečno (plus kamate banci kreditoru) otplaćujete vlastiti stan. Zato svi kod nas žele imati vlastite stanove. I to je u ovim okolnostima potpuno normalno. Iz toga proizlazi da bi cijene najamnina u projektu priuštivog stanovanja trebale biti takve da najmoprimci nemaju nikakvu računicu opterećivati se kreditima da kupe vlastite stanove. A to kod nas nije tako, zato jer ovdje ništa nije normalno.

Foto: Freepik

Čušpajz

UZ PRUGU I PLOČNIK Zelena površina u Reisnerovoj je ovih dana razrovana i blatnjava

Blato se kotačima prenosi na kolnik, ali i na nogostup

Objavljeno

.Dana

Objavio

Blato koje se sa površine između tramvajske pruge i nogostupa u Reisnerovoj ulici kotačima automobila iznosi i na kolnik svakodnevna je pojava, posebno u kišnim, hladnim mjesecima. Na potezu od kružnoga toka Đakovština pa do Ulice Zrinjevac ovo je dugogodišnji problem koji eskalira u jesen i zimu.

Sjeverna strana ovog poteza formalno nema uređeno parkiralište, no građani ovdje parkiraju. Ponajprije oni koji žive u nizu kuća i stambenih zgrada, ali i drugi koji „nalete“ na slobodno mjesto. Pa su onda i stanari i prolaznici zapravo u blatu koje se kotačima, osim na kolnik, prenosi i na nogostup.

Apsurdna situacija u širem centru grada podsjeća na kakvu njivu, a ne uređen urbani prostor. Ovdje bi trebalo urediti dio između pruge i nogostupa ili jednostavno svakodnevno kažnjavati vozače koji ovdje parkiraju, dok ne osvijeste da ovdje nije previđeno parkiranje.

„Blato i neodržavana površina u samom centru grada – Reisnerova ulica kod broja 64. Izgleda zapušteno, neuređeno i potpuno zanemareno, kao da se nalazi na periferiji, a ne u frekventnoj ulici kojom prometuju tramvaji, autobusi i velik broj pješaka.“  – javljaju sugrađani ogorčeni ovakvom slikom.

REISNEROVA Od Đakovštine do Zrinjevca između pruge i pločnika sve je razrovano i blatnjavo

Reisnerova je u jednom dijelu u potpunom blatnom kaosu, ljudi izađu iz kuće i ugaze u blato

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Mobilia

MAGLENKE Svakoga jutra neki vozači zasljepljuju druge jer nepotrebno pale svjetla za maglu

Nema potrebe da rade stražnja svjetla za maglu ako magle nema

Objavljeno

.Dana

Objavio

Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje obveznu uporabu prednjih i stražnjih maglenki na automobilima u slučajevima smanjene vidljivosti pod utjecajem nepovoljnih atmosferskih i drugih prilika, poput magle, snijega, kiše, prašine, dima… jer vozači u takvim situacijama ne mogu jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometne znakove. Na cestama izvan naselja je riječ o najmanje 200 metara udaljenosti, a u naseljima o najmanje 100 metara udaljenosti. I to je jasno.

No, temeljem istog zakona treba voditi računa i ne koristiti maglenke kad to nije potrebno jer bezrazložno korištenje primjerice stražnjeg svjetla za maglu (kad nije smanjena vidljivost) zapravo zasljepljuje druge vozače u prometu, odnosno one koji su u automobilima iza vas.

Upravo takvo zasljepljivanje zadnjih se dana događa svakoga jutra u vrijeme kad sugrađani idu automobilima na posao. Vozači možda zaboravljaju isključivati stražnja svjetla za maglu kad dođu u grad ili ih naprosto ostavljaju uključene jer misle da na taj način izbjegavaju propisanu zakonsku sankciju ili im se čini da je mrak u ranojutarnjim satima dovoljan razlog da uključe maglenke.

Dakle, to ne treba raditi jer u gradskoj gužvi na taj način zasljepljujete i iritirate ostale vozače, činite im vožnju napornom i možete prouzročiti nesreću. Da ne bude poslije – nismo znali.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kovinar

OTUŽNO Mala željeznička stanica na Vijencu Petrove Gore izgleda kao poslije apokalipse

Nadstrešnica je stara minimalno 50 godina, a toliko je mala da ni ne štiti od oborina

Objavljeno

.Dana

Objavio

Delinkventi su vrijedno radili da bi autolakovima gotovo u potpunosti prekrili naziv “Petrove Gore”, kako stoji na velikoj tabli na maloj željezničkoj stanici neposredno uz Vijenac Petrove Gore. Možda je tabla postavljena prenisko, pa im je lako dohvatljiva, ili ih je iritirao naziv, ili im je bilo dosadno ili su dugo čekali vlak… Kako god, stvarno su se naradili.

Zatim, odmah ispod table je pričvršćen i informativni pano na kojemu se nalaze podaci o voznom redu, obavijesti o stajalištima autobusa i druge korisne informacije koje HŽ Putnički prijevoz dijeli sa svojim putnicima. No, ovdje je staklo davno razbijeno, pa se ovi koji postavljaju obavijesti trude i tiskane letke presvučene plastičnim folijama lijepiti tako da ih može odlijepiti prvi snažniji vjetar, a ne mogu izdržati više od dva naleta kiše.

Korak ili dva ispred, bliže stepenicama, nalazi se malena nadstrešnica na hrđavim nosačima. To je konstrukcija koja je u Osijeku, uglavnom na tramvajskim stajalištima, bila poznata i atraktivna na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete godine prošlog stoljeća. Djeluje otužno i klimavo. Plastika je mjestimice i izbušena, a krovna površina sastoji se iz samo dva modula, sve skupa je možda dva kvadrata natkrivene površine. Ljeti možda i može nekoga zakratko zaštititi od sunca, ali u vrijeme bilo kakvih oborina ovdje putnik ne može ostati suh.

Sve u svemu, stvarno je ružno, pohabano i nekako jadno, a i funkcionalnost je pod znakom pitanja. No, svakako je to i ogledalo građanske pristojnosti.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Mobilia

MOŠA Nova ograda oko dvorišta vrtića Latica već je na nekim mjestima iskidana i odvaljena

A postavljena je prije dva tjedna

Objavljeno

.Dana

Objavio

Vandalizmu, čini nam se, nema kraja. Već je poznato kako su dvorišta dječjih vrtića izvrsna mjesta na kojima se, obično u večernjim satima, skupljaju delinkventi, pa onda pod okriljem mraka uništavaju i šaraju sprave na kojima se vrtićarci igraju. Na žalost, novopostavljena ograda oko dvorišta dječjeg vrtića latica na Vijencu Augusta Cesarca doživjela je sudbinu ograde oko vrtića Vedri dani.

Konstrukcije visoke ograde od panela očito nije dobro rješenje, jer ih vandali sustavno uništavaju i to najvjerojatnije penjanjem, kako bi ušli u dvorište. Na nekim je mjestima čitavi panel odvojen od stupa za koji je pričvršćen, a žice od kojih je ograda ispletena savijene su.

Najveće je oštećenje na dijelu ograde u prolazu između vrtića i OŠ Vladimira Becića, a opravo je ovdje noću mračnije nego u drugim dijelovima.

Ograda će, kao i obično, biti popravljena, no glave koje uništavaju zajedničku imovinu očito nikada neće.

Nova ograda oko igrališta vrtića Vedri dani već je pokidana, trajala je oko mjesec dana

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DUGO JE TRAJALO Ovo je ograda oko novih zelenih otoka na Štrosiki, već su je krenuli lomiti

Prošlo je manje od mjesec i pol dana od kada je instalirana nova urbana galanterija uz nogostup

Objavljeno

.Dana

Objavio

Formalno je potpuno obnovljena dionica ceste i južna strana nogostupa u Strossmayerovoj od Trga Ante Starčevića do Rokove otvorena prvoga dana listopada ove godine, a sada (nakon nešto manje od mjesec i pol dana) već je na nekoliko mjesta polomljena niska ograda oko novouređenih zelenih otoka na nogostupu. Ovo što se može vidjeti je potpuno besmisleno. Radi se o dijelovima ograda koje štite zelenilo na kolnim ulazima (ima ih dva) – na jednom mjestu metalna konstrukcija je već polomljena na gornjem dijelu, a druga je još uvijek samo savijena.

Vidljivo je kako oštećenja nisu nastala kao posljedica eventualnog nastraja vozilom na ogradu jer je dovoljno visoka da bi onda na njoj ostala boja s ogrebanog automobila čiji je vozač evenutalno prerano smotao volan. Ne, ovo je netko učinio namjerno, eventualno upirući kotačem bicikla, odnosno vjerojatnije je da je riječ o pritisku ili udarcu nogom jednog ili više počinitelja (koji su se možda udružili kako bi postigli snažniji pritisak). Za očekivati je da će u sljedećoj fazi nastaviti lomiti konstrukciju ili će izvaljivati okomite dijelove.

Obnova ovog dijela Štrosike, nakon postavljanja nove tramvajske pruge s obje strane cesete, trajala je dugo i predugo, ali kad je u konačnici uređen niz zelenih otoka uz nogostup i po sredini ceste – ispalo je da je vrijedilo čekati. Prilaz najužem središtu grada je na taj način redizajniran, potpuno vizualno promijenjen i oplemenjen raslinjem. No, ako ovako nastavimo ubrzo možemo očekivati daljnju devastaciju ograde, a onda i lomljenje mladih stabala i možda čupanje grmolikog bilja. Čista budalaština.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije