Connect with us

Analit

141 GODINA TRAMVAJA Naša prva pruga za konjski tramvaj izgrađena je 1884. za samo 115 dana

U vrijeme kad je konjski tramvaj krenuo u Osijeku, isti prijevoz imali su samo London, Pariz, Beč i Budimpešta

Objavljeno

.Dana

Još 1868. u Osijek su počele pristizati ponude za investiciju u sustav gradskog prijevoza konjskim tramvajima. Moderno prijevozno sredstvo povezalo bi sve dijelove grada (Donji grad, Tvrđu i Gornji grad), pa ne čudi što je Grad Osijek nudio materijalnu  pomoć kako bi čim prije dobio javni gradski prijevoz.

Tek 1883. utemeljeno je Dioničko društvo za izgradnju konjske željeznice (tramvaja) s kojim je Grad potpisao ugovor na 65 godina. Ugovorom je određen i rok za završetak radova – konjski je tramvaj ulicama grada trebao biti u prometu najkasnije do 31. prosinca 1884. Iako su radovi započeli tek 19. svibnja 1884., završeni su u rekordnom roku. Tramvaj je ulicama grada počeo voziti 10. rujna iste godine, samo 115 dana od početka radova. Bio je to prvi tramvajski prijevoz u Hrvatskoj i jugoistočnom dijelu Europe, jer konjski su tramvajski prijevoz imali samo London, Pariz, Beč i Budimpešta!

Radovi na prvoj pruzi u Strossmayerovoj ulici

Konjski tramvaji se mimoilaze na Trgu bana Josipa Jelačića u Donjem gradu

Prva pruga bila je izgrađena u Strossmayerovoj ulici, od kapele svetoga Roka preko Trga Ante Starčevića, pa kroz Kapucinsku i Europsku aveniju do Tvrđe. Iz Tvrđe je pruga išla Hadrijanovom do Trga bana Jelačića u Donjem gradu. Devet godina kasnije, 1893. izgrađene su pruge prema Novom gradu od Tvrđe do Gradskog vrta i pruga od Trga Ante Starčevića do željezničkog kolodvora.

Već 1895. u gradu se razmišlja o elektrifikaciji tramvaja, a Dioničko društvo za konjski tramvaj 1913. pokreće inicijativu. Kada su pregovori završili 1914., počinje I. svjetski rat, pa radovi nisu bili mogući, a iz istog razloga ni promet postojećim konjskim tramvajima se nije mogao odvijati do 1918. Tek 1924. potpisan je Ugovor o elektrifikaciji grada i tramvaja, a u ožujku 1926. započeli su radovi na izgradnji nove pruge. Konjski je tramvaj posljednji put prometovao gradom 1. travnja iste godine.  

Prvi električni tramvaj ulicama grada počeo je prometovati 12. prosinca 1926., češka Škoda. Grad je imao 12 tramvajskih kola, te još 8 prikolica. U remizi GPP-a nalazi se prvi osječki tramvaj iz 1926., obnovljen, osvježen i dograđen.

Obnovljeni prvi osječki tramvaj iz 1926. još uvijek je povremeno u protokolarnoj funkciji

Prvo proširenje tramvajske pruge do Zelenog polja (1950.), a potom i do Retfale (1963.) značilo je i povećanje broja putnika, pa su u grad prvo stigla dva riječka tramvaja proizvedena u Zagrebu (Rijeka je ukinula tramvajski promet), a grad nabavlja još dva zagrebačka. I Ljubljana je ukinula tramvajski promet, pa je u Osijek 1958. stiglo 15 kola, dok su se prikolice izrađivale u radionicama tadašnjeg GSP-a (Gradskog saobraćajnog poduzeća).

Kada je 1963. u Osijek stiglo osam novih tramvaja iz radionice Đuro Đaković iz prometa su isključeni ljubljanski tramvaji. Pet godina kasnije, 1968. kupljeno je 10 novih tramvaja marke Tatra, čehoslovačke tvornice ČKD Praha. Tada su iz prometa isključeni i riječki tramvaji, nekoliko Škodinih je prodano, a nekoliko darovano muzejima. Zatim je 1972. nabavljeno još 10 novih tramvaja, a onda 1982. još četiri nova tramvaja s prikolicama.

U Domovinskom je ratu šest tramvaja potpuno uništeno, a 20 oštećeno, pa je 1995. u Njemačkoj kupljeno pet rabljenih tramvaja. Kako je u godinama koje slijede stanje voznog parka bilo loše, 2006. u Češku se šalje 17 tramvaja (proizvedeni 1968. i 1972.) na obnavljanje i modernizaciju. Kada je 2009. u promet puštena tramvajska pruga Trg Ante Starčevića – Bikara – Trg Ante Starčevića, od zagrebačkog je ZET-a kupljeno pet tramvaja Duewag, a 2012. još tri. Zatim, tri godine kasnije tramvajska je pruga proširena kroz Višnjevac.

Dakle, od 1982. Osijekom nije vozio ni jedan novi tramvaj. Nova niskopodna kola koja proizvodi Končar sukcesivno će dolaziti u grad. Nakon ovog prvog tramvaja koji je već stigao njih još devet doći će do kraja godine, a u planu je nabavka još 10 vozila. U konačnici, Osijek bi narednih godina trebao kompletirati potpuno novi tramvajski vozni park s 20 novih kola.

Foto: Komarilos i GPP arhiva

Analit

U Osijeku i Slavoniji najtraženiji su mali stanovi, zemljišta i sređene obiteljske kuće

U tijeku je konferencija o budućnosti tržišta nekretnina, raspravljaju investitori, arhitekti i stručnjaci

Objavljeno

.Dana

Objavio

Čak 21% svih kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj ostvaruje se u svega pet gradova, a Osijek se nalazi među njima, i to ispred Splita. Cijene stanova i kuća u Osječko-baranjskoj županiji porasle su oko 10% u odnosu na prošlu godinu, a upravo je naša županija jedna od najaktivnijih regija kada je riječ o prometu obiteljskim kućama.

O budućnosti tržišta nekretnina upravo se danas raspravlja u Osijeku na regionalnoj konferenciji „Stanje i budućnost tržišta nekretnina – regionalni forum: Slavonija“ u organizaciji agencije za nekretnine Eurovilla, a koji je okupio vodeće ljude tržišta nekretnina, investitore, predstavnike Grada Osijeka, pravne struke i akademske zajednice

– Važna i aktualna tema kada govorimo o tržištu nekretnina i priuštivom stanovanju. Osijek tu nije različit od ostalih velikih gradova u Hrvatskoj. Mi pripremamo modele po kojima ćemo biti prvi u Hrvatskoj, a tema priuštivog stanovanja je važna na razini cijele EU. Idemo u nekoliko smjerova, a istaknuo bih revitalizaciju starih industrijskih područja u gradu, prije svega OLT-a, gdje će jedan dio te čestice biti namijenjen za priuštivo stanovanje. Imamo i uređenje bivšeg prostora Tvornice žigica, a u razgovorima s vlasnicima zemljišta isto će biti i na području nekadašnje Šećerane. Grad u svom vlasništvu u ovom trenutku ima 707 stanova koji su zauzeti, ali planiramo jedan dio prirodnim odljevom namijeniti za priuštivo stanovanje. U Tenji na lokaciji uz novi vrtić imamo gradske čestice koje također planiramo po modelu prava građenja s mogućnošću otkupa namijeniti za stambene objekte, kuće za mlade obitelji. Idemo u više smjerova, ali je važno naglasiti da Grad ne može sam svojim sredstvima financirati izgradnju više stambenih zgrada, tu moraju biti uključeni i privatni investitori. Sigurno je da gradska zemljišta mogu bit ponuđena i privatnim  investitorima, ali pod određenim uvjetima kako bi bili namijenjeni za priuštivo stanovanje – rekao je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin.

Dinko Mandurić iz agencije za nekretnine Eurovilla naglasio je kako je u Slavoniji i Osijeku najveća potražnja za malim stanovima, zemljištima i sređenim obiteljskim kućama.

– Tih nekretnina nema dovoljno, puno ih je manje u odnosu na ono što se traži i onda nije logično da dođe do pada cijena  na tržištu. S druge strane investitori ističu kako su cijene materijala porasle i do 20%, tako da za te najtraženije nekretnine još uvijek nema govora o padu cijena. Prosječna cijena stana u Osijeku, prema istraživanju koje smo nedavno napravili jest 2.800 eura po kvadratu, a riječ je i o starim i o novim stanovima, velikima i malima. Raste i potražnja za najmom, a dosta ljudi kupuje stan kao investiciju – naglasio je Mandurić.

Foto: Grad Osijek

Nastavi čitati

Analit

JUG IV Za buduće najveće naselje na istoku grada u tijeku je urbanistički plan uređenja

Počelo je uređenje Bajera na Jugu 2, koje će biti srce novog naselja

Objavljeno

.Dana

Objavio

Proteklog je vikenda započela prva od četiri faze uređenja Bajera na Jugu 2, kojem je prije pet godina prijetio isušivanje. Tada je izbušen bunar na dubini od 82 metra, kapaciteta 23 litre u sekundi, podignuta je razina vode, spojeni mali i veliki bajer i priča oko isušivanja sada je daleka prošlost.

Otada se govori o uređenju ovog prostora, a sada je i krenulo krčenje i izravnavanje terena. Potom će od rujna Hrvatske vode započeti izmuljenje malog bajera. Nakon toga se ide s izgradnjom trim i pješačke staze, 52 parkirališta (od koji su tri za osobe s invaliditetom), roštilji, urbana oprema, dječje igralište, sportska igrališta, te spojna cesta na dva ulaza.

Upravo će Bajer biti srce novog naselja – Juga IV. Projekt je to za koji je u tijeku urbanistički plan uređenja. Naselje Jug IV bit će dom za 3 do 5.000 stanovnika, odnosno jedno od najvećih gradskih naselja.

S obzirom na trenutno uređenje prostora Bajera, svi građani koji ovdje imaju svoje urbane vrtove još uvijek imaju mogućnosti prijeći na novi prostor sa 181 parcelom kod Bikare.

Foto: Vizuali projekta  

Nastavi čitati

Analit

RAZMJENA NEKRETNINA Grad postaje vlasnik zgrade i parka u Firingerovoj 3 za Gradsku knjižnicu

Država preuzima zgradu u kojoj je Konzervatorski odjel i parcelu između Metroa i Pevexa

Objavljeno

.Dana

Objavio

Ukratko, država će na Grad Osijek prenijeti pet nekretnina – zgradu u Ulici Kamila Firingera 3 i park ispred nje, zatim zgradu i vrt u Franje Kuhača 11, dvije zgrade i gospodarsko dvorište u Strossmayerovoj gdje se sada nalazi dio parkirališta Zeko i voćnjak na Lončarici Maloj (u stvarnosti dio livade između današnjeg Pevexa i Metroa). A Grad Osijek će državi za uzvrat prepisati kuću i dvor u Franje Kuhaća 27 u kojoj se danas nalazi Konzervatorski odjel i oranicu u Ulici Bartola Kašića između željezničkog i autobusnog kolodvora. Razlika u vrijednosti tih nekretnina je 62.950 eura koje će Grad Osijek uplatiti državi – i to je to.

Na taj način, Grad Osijek stječe puno vlasništvo nad zgradom u Firingerovoj 3 u kojoj će biti uređena buduća Gradska knjižnica (strateški projekt koji je već uvršten u Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Osijek do 2027.). A država će na parceli u Kašićevj graditi Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek, čime se stvaraju preduvjeti za razvoj sustava podrške osobama s invaliditetom.

Također, Grad Osijek dobiva zgradu na adresi F. Kuhača 11 koja je u izrazito derutnom stanju, a nalazi se na trgu u samome središtu Tvrđe te narušava vizualni identitet Tvrđe i predstavlja potencijalnu opasnost za sigurnost prolaznika. Grad Osijek bi tu nekretninu mogao prijaviti na fondove Europske unije i tako osigurati dio financiranje potrebno za njezinu obnovu.

Odluka o zamjeni nekretnina s Republikom Hrvatskom naći će se u četvrtak pred gradskim vijećnicima, a zbog transparentnosti donosimo podatke o vrijednosti nekretnina.

  • Republika Hrvatska prenosi u vlasništvo Gradu Osijeku
  • 1. ½ suvlasničkog dijela nekretnine označene kao k.č.br. 5841/1, Ulica Kamila Firingera, KUĆA, Osijek, Ulica Kamila Firingera 3, površine 1441 m2, upisana u zk. ul. broj 17939 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti suvlasničkog dijela u iznosu od 915.000,00 eura
  • 2. ½ suvlasničkog dijela nekretnine označene kao k.č.br. 5841/2, Ulica Kamila Firingera, PARK, površine 957 m2, upisana u zk. ul. broj 17939 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti suvlasničkog dijela u iznosu od 5.650,00 eura
  • 3. k.č.br. 5821, KUĆA, DVOR, VRT F. KUHAČA 11, površine 1011 m2, upisana u zk. ul. broj 5 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 425.000,00 eura
  • 4. k.č.br. 1459/2, J.J. STROSSMAYERA, DVIJE ZGRADE, GOSPODARSKO DVORIŠTE, površine 1235 m2, upisana u zk. ul. broj 21308 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 234.000,00 eura
  • 5. k.č.br. 9841/17, VOĆNJAK LONČARICA MALA, površine 3231 m2, upisana u zk. ul. broj 24609 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti 230.000,00 eura.
  • Grad Osijek prenosi u vlasništvo Republici Hrvatskoj
  • 1. k.č.br. 5792, KUĆA I DVOR F. KUHAČA 27, površine 509 m2, upisana u zk. ul. broj 18134 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 1.660.000,00 eura
  • 2. k.č.br. 8936/17, ORANICA UL.B.KAŠIĆA, površine 692 m2, upisana u zk. ul. broj 18623 u k.o. Osijek, procijenjene vrijednosti u iznosu od 86.700,00 eura

Ukupna tržišna vrijednost nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske iznosi 1.809.650,00 eura, dok ukupna vrijednost nekretnina u vlasništvu Grada Osijeka iznosi  1.746.700,00 eura. Razlika u tržišnoj vrijednosti tih nekretnina iznosi 62.950,00 eura, te su za navedeni iznos nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske veće vrijednosti od nekretnina u vlasništvu Grada Osijeka.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

SURADNJA Sporazumom s općinama Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci u borbu protiv komaraca

Čak 95% posto komaraca u Osijek dolazi s poplavnih područja susjednih općina

Objavljeno

.Dana

Objavio

Svima je već dobro poznato da je na našem području komarce nemoguće iskorijeniti, no zajedničkom suradnjom jedinica lokalne samouprave moguće je njihovu populaciju držati pod kontrolom i njihov broj svesti na podnošljivu razinu.

Istraživanja su pokazala da 95% posto komaraca u Osijek dolazi s poplavnih područja susjednih općina koja nisu u mogućnosti osigurati dostatna sredstava u proračunima za učinkovitu borbu protiv komaraca. Upravo zbog smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva komaraca Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i susjedne općine Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci pokazali su interes i potrebu za suradnjom u programu kontrole komaraca. Pred Gradskim će se vijećnicima na sjednici Gradskoga vijeća naći Sporazum o suradnji u programu kontrole komaraca sa Osječko-baranjskom županijom i općinama Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci.

Ovom će se suradnjom unaprijediti sustavno praćenje komaraca (monitoring), osigurati koordinirani i sinergijski učinak spajanja tretmana suzbijanja komaraca susjednih općina koji može dovesti do dugotrajnijeg efekta učinkovitosti u kontroli komaraca, spriječiti najezde poplavnih komaraca s poplavnih područja uz rijeke Dravu i Dunav koja se nalaze unutar administrativnih granica grada i općina, smanjiti brojnost komaraca na razine koje neće utjecati na kvalitetu življenja stanovništva te spriječiti unošenje i širenje novih vektora (invazivne vrste komaraca).

Predloženim sporazumom, Grad Osijek i općine Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci provodit će sustavnu kontrolu komaraca u naseljima i kanalskoj mreži na svom administrativnom području, a zajednički će intervenirati na teško dostupnim poplavnim područjima uz Dravu i Dunav u pojasu do 15 km od administrativnih granica Grada Osijeka. Grad se obvezuje financirati larvicidne tretmane poplavnog područja uz rijeku Dravu i Dunav u pojasu do 15 km od administrativnih granica Osijeka, te sufinancirati troškove (90%) adulticidnih tretmana – sa zemlje i iz zraka. Osječko-baranjska županija sufinancirat će troškove u najvišem iznosu od 200.000 eura, dok je financijski doprinos Grada određen u najvišem iznosu od 800.000,00 eura,  općine Erdut u najvišem iznosu od 220.000 eura, općine Bilje u  najvišem iznosu od 58.000 eura, općine Darda u najvišem iznosu od 50.000 eura te općine Petrijevci u najvišem iznosu od 50.000 eura.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

ŠIBICARA Evo kako je bivša tvornica prenamijenjena u površinu za stambene zgrade

Sad je i službeno, donosi se Urbanistički plan uređenja bivše Tvornice žigica

Objavljeno

.Dana

Objavio

Na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak, 14. svibnja pred vijećnicima će se nači Konačni prijedlog Odluke o donošenju  Urbanističkog plana uređenja  prostora bivše „Tvornice žigica“ u Osijeku.

Obavljen je opsežan posao zbog stvaranja planskih pretpostavki za pokretanje procesa urbane preobrazbe područja nekadašnjeg proizvodnog kompleksa te uređenja građevinskog zemljišta i prenamjene prostora na predmetnoj lokaciji u skladu s namjenom utvrđenom planovima šireg područja, definiranjem prostornih i prometnih rješenja.

Predviđeno je da će na mjestu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa sjeverno i južno od Reisnerove te unutar trokuta omeđenog Ulicom Sv. Ane, Mandićevom i Prolazom J. Leovića biti javne zelene površine (javni park, vrt), površine infrastrukturnih sustava, površine mješovite namjene (pretežito stambene) i gospodarske (poslovne) namjene.

Unutar Bloka 1, sjeverno od Reisnerove predviđene su površine pretežito stambene namjene u tri cjeline – a, b i c – gdje je dozvoljena gradnja nove višenamjenske zgrade (a), zatim rekonstrukcija višestambene zgrade (b), odnosno gradnja nove višestambene ili višenamjenske zgrade i rekonstrukcija postojeće zgrade u višestambenu ili višenamjensku zgradu (c).

Unutar Bloka 2 dozvoljena je rekonstrukcija (uključuje i prenamjenu) bivše proizvodne građevine uz Reisnerovu ulicu. Unutar Bloka 3  dozvoljena je gradnja nove višenamjenske zgrade. I konačno, unutar Bloka 4 pri rekonstrukciji građevine dozvoljen je smještaj jedne građevine osnovne namjene (poslovne ili višenamjenske zgrade).

Kako je postojeća višestambena zgrada (građevina osnovne namjene) važan element u očuvanju ambijenta Reisnerove ulice. Ulično pročelje ima oštećenu arhitektonsku profilaciju te se preporučuje izrada projekta obnove pročelja na temelju izvornog nacrta po kojem je građevina izgrađena.

U pratećim materijalima ukratko je i efektno opisana povijest ovoga kompleksa, pa je i to zgodno za upamtiti:

VRIJEDNA BAŠTINA Dio do danas očuvanog složenog kompleksa proizvodnih, upravnih, skladišnih i stambenih zgrada osječke šibicare predstavlja ostatke iznimno vrijedne industrijske baštine. Osječka je šibicara bila jedna od najstarijih i najvećih osječkih tvornica koja je od osnutka 1856. godine bila u vlasništvu obitelji Reisner. Njezin osnivač Emerik pl. Reisner 1885. upravljanje tvornicom prepustio je svome sinu Adamu pl. Reisneru koji je tvornicu 1909. pretvorio u dioničko društvo koje je nakon završetka Drugog svjetskog rata postalo općenarodna imovina, a nakon osnutka Republike Hrvatske privatizirano, degradirano, devastirano, napušteno i opožareno.

NEBRIGA VLASNIKA Unatoč činjenici da je najstariji dio tvorničkog kompleksa iz sredine 19. stoljeća usred nebrige vlasnika nedavno izgorio u požaru, a zatim zapušten i porušen unutar tvorničkog kruga koji se prostire s obje strane Reisnerove ulice, a koji je bio povezan pasarelom zaštitnim znakom ove ulice koja je također zbog nemara vlasnika uklonjena zbog sigurnosnih razloga, još je uvijek sačuvano nekoliko iznimno vrijednih zgrada građenih za razne namjene i s različitim stilskim karakteristikama od historicizma, preko secesije do art dekoa.

PROIZVODNA ZGRADA Unutar preostalog kompleksa zgrada historicistička jednokatna proizvodna zgrada iz 1890-ih godina predstavlja iznimno vrijedan primjer industrijske arhitekture na kojemu je očuvana betonska konstrukcija, raster prozorskih osi izvorni metalni prozori na južnom, dvorišnom, pročelju gdje je očuvana i izvorna boja pročelja.

ZGRADA UPRAVITELJA Osim ove proizvodne zgrade posebnu vrijednost predstavlja jednokatna secesijska zgrada upravitelja šibicare koja je sagrađena 1908. godine i koja osim sačuvanih, ali zapuštenih, pročelja ima sačuvanu i izvornu prostornu organizaciju svih etaža od podruma, preko prizemlja u kojemu su se nalazili uredi uprave tvorni ce, preko prvoga kata gdje se nalazio prostrani stan ravnatelja šibicare, te tavana sa sačuvanom izvornom krovnom konstrukcijom i devastiranim sustavom korita za prikupljanje i skladištenje kišnice koja se koristila kao tehnička voda.

ZGRADA ZA RADNIKE Stambena dvokatnica iz međuratnog razdoblja primjer je onodobne brige poslodavca za svoje namještenike i radnike te se i nju treba sačuvati kao trag funkcionalnog dijela ovog industrijskog kompleksa.

GROBLJANSKI PUT Osobitu vrijednost predstavlja i dendroflora koja svoje korijene vuče iz razdoblja secesije kada je bila produženi dio upravne zgrade, kao i sačuvane naznake nekoć funkcionalne ulice Grobljanski put koja je vodila od Županijske ulice prema gornjogradskom groblju sv. Ane.

RATNA STRADANJA Ostale zgrade raznih namjena nastale većinom nakon završetka Drugog svjetskog rata nemaju osobitu arhitektonsku vrijednost pogotovo jer su stradale tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku 1991./1992. godine, te kasnije gubitkom izvorne funkcije i prenamijene proizvodnog programa tvornice, iz tvornice šibica u tvornicu plastične stolarije, bile devastirane i nebrigom vlasnika gotovo potpuno su propale.

Komarilos video iz siječnja 2024.

Foto: Komarilos, Grafički prikazi: Radni materijali za Gradsko vijeće

Nastavi čitati

Najlaćarnije