Connect with us

Čušpajz

Do otvorenja nathodnika građani iz Industrijske četvrti preko pruge idu kroz rupu u zidu

OPASNO Treba prijeći desetak kolosijeka kako bi došli do željezničkog kolodvora i tramvaja

Objavljeno

.Dana

Pokraj jedne od garaža, nekoliko desetaka metara od južnog stubišta pješačkog nathodnika preko pruge kod željezničkog kolodvora – izbušena je velika rupa u zidu kroz koju stanovnici Industrijske četvrti opasno koračaju preko pruge u Gornji grad.

Kako je nathodnik zbog sanacije zatvoren već devet mjeseci, građani su pronašli prečicu. Pješacima koji bi inače do središta grada morali ići Vinkovačkom ili Trpimirovom ovaj prolaz, u ovisnosti o mjestu stanovanja, skraćuje put za više od pola sata, možda čak i sat vremena. U jednom i u drugom smjeru.

Ipak, ovo je izuzetno opasna dionica jer kroz probijeni zid do željezničkog kolodvora i tramvajske postaje treba prehodati preko desetak kolosijeka, skretnica i pružnih pragova. Uočljivo je da među pješacima najviše ima razigranih srednjoškolaca, od kojih neki i telefoniraju ili su zagledani u zaslone mobilnih telefona.

Građani srednje generacije tom zahtjevnom dionicom guraju i bicikle, a najstariji sugrađani (iako najoprezniji) teško i sporo forsiraju visoke šine. Dodatna opasnost vreba u vrijeme smanjene vidljivosti i kiše, a naročito noću uopće nije ugodno, bez obzira što željeznički promet nije intenzivan i što manevarske lokomotive rijetko voze.

Na zidu kod rupe kroz koju pješaci kreću u opasno putovanje preko pruge samoljepljivim je trakama improvizirano učvršćen plakat HŽ Infrastrukture s porukom „Vlak je uvijek brži“.

Kroz osam stripovskih kvadratića tu se prolaznicima predstavlja lik Andrija koji upozorava da se ne treba igrati pokraj pruge, nikako se penjati na vagone željezničkih kompozicija, da treba izvaditi slušalice iz ušiju u blizini pruge, voditi računa da je pruga djelimice elektrificirana što može biti kobno ako se pješaci previše približavaju, zatim da vagone ne treba gađati kamenjem… i tako.

Osvjedočili smo se kako je nekima od srednjoškolaca, koji su se pripremali za prolazak kroz rupu u zidu, to bilo iznimno smiješno. No, barem ih je na trenutak zaustavilo i potaknulo na reakciju. U svakom slučaju, nije ih ugodno gledati dok prelaze prugu.

Foto: Komarilos

Analit

ŠIBICARA Evo kako je bivša tvornica prenamijenjena u površinu za stambene zgrade

Sad je i službeno, donosi se Urbanistički plan uređenja bivše Tvornice žigica

Objavljeno

.Dana

Objavio

Na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak, 14. svibnja pred vijećnicima će se nači Konačni prijedlog Odluke o donošenju  Urbanističkog plana uređenja  prostora bivše „Tvornice žigica“ u Osijeku.

Obavljen je opsežan posao zbog stvaranja planskih pretpostavki za pokretanje procesa urbane preobrazbe područja nekadašnjeg proizvodnog kompleksa te uređenja građevinskog zemljišta i prenamjene prostora na predmetnoj lokaciji u skladu s namjenom utvrđenom planovima šireg područja, definiranjem prostornih i prometnih rješenja.

Predviđeno je da će na mjestu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa sjeverno i južno od Reisnerove te unutar trokuta omeđenog Ulicom Sv. Ane, Mandićevom i Prolazom J. Leovića biti javne zelene površine (javni park, vrt), površine infrastrukturnih sustava, površine mješovite namjene (pretežito stambene) i gospodarske (poslovne) namjene.

Unutar Bloka 1, sjeverno od Reisnerove predviđene su površine pretežito stambene namjene u tri cjeline – a, b i c – gdje je dozvoljena gradnja nove višenamjenske zgrade (a), zatim rekonstrukcija višestambene zgrade (b), odnosno gradnja nove višestambene ili višenamjenske zgrade i rekonstrukcija postojeće zgrade u višestambenu ili višenamjensku zgradu (c).

Unutar Bloka 2 dozvoljena je rekonstrukcija (uključuje i prenamjenu) bivše proizvodne građevine uz Reisnerovu ulicu. Unutar Bloka 3  dozvoljena je gradnja nove višenamjenske zgrade. I konačno, unutar Bloka 4 pri rekonstrukciji građevine dozvoljen je smještaj jedne građevine osnovne namjene (poslovne ili višenamjenske zgrade).

Kako je postojeća višestambena zgrada (građevina osnovne namjene) važan element u očuvanju ambijenta Reisnerove ulice. Ulično pročelje ima oštećenu arhitektonsku profilaciju te se preporučuje izrada projekta obnove pročelja na temelju izvornog nacrta po kojem je građevina izgrađena.

U pratećim materijalima ukratko je i efektno opisana povijest ovoga kompleksa, pa je i to zgodno za upamtiti:

VRIJEDNA BAŠTINA Dio do danas očuvanog složenog kompleksa proizvodnih, upravnih, skladišnih i stambenih zgrada osječke šibicare predstavlja ostatke iznimno vrijedne industrijske baštine. Osječka je šibicara bila jedna od najstarijih i najvećih osječkih tvornica koja je od osnutka 1856. godine bila u vlasništvu obitelji Reisner. Njezin osnivač Emerik pl. Reisner 1885. upravljanje tvornicom prepustio je svome sinu Adamu pl. Reisneru koji je tvornicu 1909. pretvorio u dioničko društvo koje je nakon završetka Drugog svjetskog rata postalo općenarodna imovina, a nakon osnutka Republike Hrvatske privatizirano, degradirano, devastirano, napušteno i opožareno.

NEBRIGA VLASNIKA Unatoč činjenici da je najstariji dio tvorničkog kompleksa iz sredine 19. stoljeća usred nebrige vlasnika nedavno izgorio u požaru, a zatim zapušten i porušen unutar tvorničkog kruga koji se prostire s obje strane Reisnerove ulice, a koji je bio povezan pasarelom zaštitnim znakom ove ulice koja je također zbog nemara vlasnika uklonjena zbog sigurnosnih razloga, još je uvijek sačuvano nekoliko iznimno vrijednih zgrada građenih za razne namjene i s različitim stilskim karakteristikama od historicizma, preko secesije do art dekoa.

PROIZVODNA ZGRADA Unutar preostalog kompleksa zgrada historicistička jednokatna proizvodna zgrada iz 1890-ih godina predstavlja iznimno vrijedan primjer industrijske arhitekture na kojemu je očuvana betonska konstrukcija, raster prozorskih osi izvorni metalni prozori na južnom, dvorišnom, pročelju gdje je očuvana i izvorna boja pročelja.

ZGRADA UPRAVITELJA Osim ove proizvodne zgrade posebnu vrijednost predstavlja jednokatna secesijska zgrada upravitelja šibicare koja je sagrađena 1908. godine i koja osim sačuvanih, ali zapuštenih, pročelja ima sačuvanu i izvornu prostornu organizaciju svih etaža od podruma, preko prizemlja u kojemu su se nalazili uredi uprave tvorni ce, preko prvoga kata gdje se nalazio prostrani stan ravnatelja šibicare, te tavana sa sačuvanom izvornom krovnom konstrukcijom i devastiranim sustavom korita za prikupljanje i skladištenje kišnice koja se koristila kao tehnička voda.

ZGRADA ZA RADNIKE Stambena dvokatnica iz međuratnog razdoblja primjer je onodobne brige poslodavca za svoje namještenike i radnike te se i nju treba sačuvati kao trag funkcionalnog dijela ovog industrijskog kompleksa.

GROBLJANSKI PUT Osobitu vrijednost predstavlja i dendroflora koja svoje korijene vuče iz razdoblja secesije kada je bila produženi dio upravne zgrade, kao i sačuvane naznake nekoć funkcionalne ulice Grobljanski put koja je vodila od Županijske ulice prema gornjogradskom groblju sv. Ane.

RATNA STRADANJA Ostale zgrade raznih namjena nastale većinom nakon završetka Drugog svjetskog rata nemaju osobitu arhitektonsku vrijednost pogotovo jer su stradale tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku 1991./1992. godine, te kasnije gubitkom izvorne funkcije i prenamijene proizvodnog programa tvornice, iz tvornice šibica u tvornicu plastične stolarije, bile devastirane i nebrigom vlasnika gotovo potpuno su propale.

Komarilos video iz siječnja 2024.

Foto: Komarilos, Grafički prikazi: Radni materijali za Gradsko vijeće

Nastavi čitati

Analit

SVILANA Upravna zgrada nekadašnje tvornice lagano se transformira u poslovni centar

Najveće promjene vidljive su na dijelu objekta unutar nekadašnjeg gospodarskog dvorišta

Objavljeno

.Dana

Objavio

Prve informacije o aktualnim građevinskim zahvatima na upravnoj zgradi nekadašnje osječke Svilane u javnosti su se pojavila sredinom veljače kad je investitor, tvrtka Svilana projekt d.o.o. kratko objavila kako je riječ o projektu buduće poslovne zgrade koja će kombinirati ulične lokale i uredski prostor na katu.

Od tada do danas vidljive su promjene uglavnom na dvorišnom dijelu objekta. Skinut je dio krova, zatvoren je jedan dio nekadašnjih prozora i otvoren je stražnji dio konstrukcije radi proširenja južnog dijela kompleksa. Tu su već izgrađeni novi temelji i izlivena je prva betonska deka.

Bivša upravna zgrada jednog od nekoliko osječkih tekstilnih poduzeća nalazi se u Trpimirovoj ulici, a nekadašnje gospodarsko dvorište tvornice zauzima zapravo ugaoni prostor na raskrižju Trpimirove i Drinske ulice. Pročelje glavnog objekta i dalje je derutno. Vidi se kako su demontirane sve instalacije i neki elementi pročelja kod nekadašnjeg glavnog ulaza koji je danas zatvoren armaturama.

Nakon privatizacije društvene imovine, poslije Domovinskog rata, ovaj je prostor proživljavao različite namjene. Zapravo, konzervatori nikada nisu uspjeli upravnu zgradu i kompleks bivše tvornice zaštititi kao spomenik industrijske arhitekture. Neko vrijeme je ondje funkcionirao trgovački centar bivšeg Peveca. Poslije je i bombastično najavljivan veliki Shopping park s dominantnim supermarketom Konzuma u prizemlju i 1.500 parkirališnih mjesta, a sve je trebalo biti gotovo do 2010.

No, s vremenom je u bivšem gospodarskom dvorištu tvornice koja je u Osijeku od osnutka 1926. kontinuirano (od 1930.) proizvodila najtraženije tekstilne tkanine u bivšoj Jugoslaviji – najbolje počelo funkcionirati kao pogon za održavanje svatovskih svečanosti. Jer je u jednom od bivših skladišta niknula moderno uređena svečana dvorana uz logistiku velikog parkirališta.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

Nema više zapreka, projekt naplate na oko 8.000 parkirališnih mjesta kreće u realizaciju

Nakon 27 godina koncesije osječkim parkiralištima će upravljati GPP

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nakon više od četiri mjeseca od upućivanja žalbe ne izabranog ponuditelja, Odlukom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave žalba je odbijena kao neosnovana, čime je potvrđena zakonitost i ispravnost postupanja GPP-a. Time su otklonjene sve prepreke za nastavak projekta.

Iz Ureda gradonačelnika obratili su se priopćenjem:

„Ovim projektom Grad čini povijesni iskorak: nakon 27 godina koncesijskog modela, upravljanje parkiranjem prelazi u javni sustav. Time Grad preuzima kontrolu nad naplatom i razvojem parkirališne infrastrukture u interesu građana.

Tijekom trajanja postupka Grad nije čekao, već je kontinuirano ulagao u parkirališnu infrastrukturu i pripremu sustava. U 2025. i 2026. godini uređeno je i dograđeno 666 parkirališnih mjesta, dok je tijekom mandata ukupno uređeno 1.009 parkirališnih mjesta. U zonama buduće naplate uređeno je 471 parkirališno mjesto, uključujući Gornjodravsku obalu (126 mjesta), više dionica Ulice I. Gundulića (118 mjesta), Vijenac Ivana Meštrovića (80 mjesta na više lokacija), kao i lokacije u Cvjetkovoj, Radićevoj, Strossmayerovoj ulici te naselju Vladimira Nazora.Dodatno, u tijeku je uređenje još 181 parkirališnog mjesta, a planirani su zahvati na dodatnih 75 mjesta. Ukupan kapacitet unutar 0., I. i II. zone iznosit će oko 8.000 parkirališnih mjesta.

Nakon dovršetka žalbenog postupka, projekt ulazi u fazu implementacije. Uvođenje sustava započet će u središtu grada, a potom će se širiti na prvu i drugu zonu. Sustav će uključivati suvremene modele naplate i nadzora, s početkom primjene planiranim u rujnu ove godine.

Projekt je sada u potpunosti operativan i nastavlja se prema planiranoj dinamici. Grad je preuzeo odgovornost, sada preuzima i upravljanje. Cilj je jasan: uređen, transparentan i pravedan sustav parkiranja u interesu građana.“

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

LIJEVA OBALA Kreće gradnja novog vrtića Bambi u Podravlju, sve će biti gotovo za 15 mjeseci

Umjesto jedne, ovdje će nakon gradnje novog objekta biti dvije jasličke i dvije vrtićke skupine

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nedavno je uručen ugovor izvođaču radova za rekonstrukciju dječjeg vrtića Centar u Školskoj ulici, a danas je izvođaču uručen ugovor o izgradnji potpuno novog vrtića u Podravlju. Postojeći Dječji vrtić na Lijevoj obali u lošem je stanju i ima samo jednu skupinu, pa će se izgradnjom potpuno novog objekta ovdje nalaziti novi, moderni vrtić koji će imati čak četiri skupine.

– Izdali smo i građevinsku dozvolu za dječji vrtić u Retfali. Trenutno čak 787 djece više pohađa osječke vrtiće, nemamo više situaciju da imamo listu čekanja kada su u pitanju djeca sa oba zaposlena roditelja. Zaposlili smo preko 100 odgojiteljica na neodređeno vrijeme, rasle su im plaće za 70%. Izdvajanja za vrtiće podigli smo za 160%, a cijena za roditelje je ostala ista od 2010. – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić. Dodao je kako je cijena izgradnje DV Bambi 2.375.000 eura, od čega su 570.000 eura bespovratna sredstva.

Posjetio je i kako će Grad Osijek biti prvi koji će imati Centralnu školsku kuhinju u kojoj će se pripremati 15.000 obroka dnevno, a upravo će se ona graditi u Podravlju.

Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih rekla je kako je Osijek primjer kako predškolski odgoj treba izgledati. Kaže kako su na današnjem sastanku razgovarali i o osnovnom školstvu, odnosno uvođenju jednosmjenske nastave.

Emil Tuša, direktor Planum-građenja d.o.o., koji je izvođač radova na izgradnji DV Bambi, rekao je kako je ovo već pet vrtić na kojem ova tvrtka radi. Naglasio je kako je rok za izvođenje radova 15 mjeseci.

– Postojeći se objekt ruši i radimo novi površine 900 kvadrat. Ovdje će biti dvije jasličke skupine i dvije vrtićke. U objektu će biti 10 sanitarnih čvorova i 20 parkirnih mjesta – rekao je Tuša.

Ravnateljica Dječjeg vrtića Osijek Ana Mihaljević rekla je kako je jedna skupina djece vrtićke dobi za vrijeme radova smještena u DV Stribor. Naglasila je kako će izgradnjom novog objekta vrtić Bambi dobiti i dvije jasličke skupine, te kako će ovo biti jedan kvalitetan prostor sa svim sadržajima koji su djeci potrebni za što ugodniji boravak u vrtiću.

Foto: Grad Osijek (ilustracija)

Nastavi čitati

Analit

OPET FALI Na cestovnom mostu nema dijela ograde, ovoga puta na istočnoj strani uz stepenice

Nedavno je tek popravljen gotov identičan dio na suprotnoj strani

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iako je nedavno popravljen dio ograde cestovnog mosta, koji je mjesecima nedostajao i kroz koji je netko od prolaznika mogao komotno pasti na promenadu, identična je situacija sada na suprotnom dijelu.

Naime, na dijelu mosta prema Podravlju, točno kod stepeništa, nedostaje komad ograde, pa sada s nekoliko tjedana razmaka opet imamo vrlo opasnu situaciju. Jer kroz ovu rupu lako može netko propasti, tako da je sigurnost pješaka ugrožena.

Proći pored ograde u komadu svakako je sigurnije za sve, bilo da je riječ o pješacima ili biciklistima, pa bi i ovaj dio trebalo što prije osigurati i popraviti. I ne upozoravati na ovaj problem više puta, kao što smo to činili s rupom preko puta.

MOŽE SE! BRAVO! Popravljena ograda na mostu kroz koju su prolaznici mogli pasti na šetnicu

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije