Connect with us

Analit

Jedina razlika između izvanrednih i redovitih pregleda dimnjaka je cijena, 230 ili 20 eura

Sjednica Gradskog vijeća o problematici isključivanja građana iz plinske mreže nije raspetljala ništa

Objavljeno

.Dana

Gradski vijećnici Boris Piližota i Željko Požega, svaki na svoj način, zapravo su najbolje kanalizirali bit problema u odnosu između Grada Osijeka (davatelja koncesije) i tvrtke Dimnjak (koncesionara za dimnjačarske poslove) tijekom tematske sjednice Gradskoga vijeća 27. prosinca 2023. (18,00 sati) na kojoj je gradski sustav pokušavao pronaći rješenje za sve češće isključivanje građana/potrošača iz plinske mreže zbog neispravnih dimnjaka.

IMAMO I DO 400% VIŠE CIJENE Vijećnik Piližota je nekoliko puta sudjelovao u raspravi i donio niz korisnih informacija, poput činjenice da 70% hrvatskih kućanstava koja se griju na plin imaju stare turbo bojlere, zatim da je 50% tih bojlera u Zagrebu a čak 20% u Osijeku. Također, usporedio je cjenike usluga koncesionara za dimnjačarske poslove u Osijeku i koncesionara u osječkoj okolici, pa konstatirao kako su “cijene u Osijeku 200, 300 i čak 400% više od cijena za iste usluge kod drugih koncesionara u okolici.” Potom je iz pozicije ekonomista zaključio “ako imate više posla u jednoj sredini onda je logično da tu možete ići i s nižom cijenom, a u našem slučaju ispada da izgleda u Dražu ili Koškoj ima znatno više posla jer je cijena tamo značajno niža”. No, najznačajniji je njegov doprinos u jasnom i nedvosmislenom ukazivanju kako se stalno govori o “redovitim i izvanrednim kontrolama dimovoda, a zapravo je jedina razlika među njima što redoviti pregled stoji oko 20 eura, a izvanredni pregled čak 230 eura”. Bez obzira što se u jednom i drugom slučaju radi o možda različitim poslovima, ovdje je zapravo riječ o problemima koji proizlaze iz kombinacije cijene radova i mogućnosti da koncesionar sam odlučuje kad je potreban izvanredni pregled, odnosno njegov dodatni prihod.

OBRATITE PAŽNJU NA BITNO Vijećnik Požega je na praktičan način pokušao skratiti cijelu priču i vratiti ju na bitno te je, služeći se prethodnim izlaganjem zamjenika gradonačelnika Dragana Vulina, pred koncesionara postavio tri jednostavna točke koje su bitne za cijelu ovu problematiku: (1) U slučaju izmjene plinskog brojila izvanredni pregled ne treba raditi koncesionar (Dimnjak) nego HEP Plin – da ili ne? (2) Koncesionar ne treba tražiti od korisnika projektnu dokumentaciju – da ili ne? (3) Ako se sumnja na propusnost (neispravnost) dimnjaka onda u provjeru treba ići redovitim, a ne izvanrednim pregledom – da ili ne?

KOMPLICIRANO I NEPREGLEDNO Tematska sjednica na ovu temu sazvana je temeljem inicijative platforme Možemo, pa je uvodno obrazloženje obavila vijećnica Katarina Kruhonja. Nažalost, činilo se da, unatoč poziciji moderatora teme, vijećnica nije uspjela u propisanom vremenu kratko i koncizno elaborirati problematiku i efikasno naznačiti ključne točke prijepora između potreba građana, ponašanja koncesionara na terenu i obveza Grada kao davatelja koncesije da zaštiti građane. Obrazloženja nisu bila nesuvisla, ali su bila opterećena nepotrebnim birokratiziranjem, pa u tom kontekstu nepregledna, preopširna i nedovoljno socijalno zašiljena da bi zaintrigirala vijećnike.

KONCESIONAR KAŽE DA JE VEĆ ODGOVORIO NA PITANJA Takav je nastup omogućio i Velimiru Slovačeku, predstavniku Dimnjaka, da pred vijećnicima izbjegne većinu odgovora koje su od njega izravno tražili. Objašnjavao je ulogu koncesionara, obvezu poštivanja zakona, statistike i podatke s terena (primjerice, 9 od 10 pregledanih dimnjaka je propusno/neispravno), ali na svako konkretnije pitanje je vijećnike upućivao na izviješća i očitovanja koncesionara koja je prethodno na tu temu već dostavio u Gradsku upravu. Kako vijećnici ta izviješća nisu imali prilike vidjeti, tako je i javnost ostala prikraćena za informacije koje su valjda važne kod rasprave o isključivanju građana iz plinskog sustava. Pa je prevladao dojam da su po ovim pitanjima naprosto isključeni i vijećnici i javnost.

KOLIKO ĆE TEK BITI ISKLJUČENIH? U tom kontekstu, zapravo je velika šteta što nitko nije odgovorio na izravno pitanje vijećnika Antonia Sobola: “Prema informacijama iz medija, do sada je više od 500 obitelji u Osijeku isključeno iz plinskog sustava, a koliko će zapravo neispravnih dimnjaka odnosno obitelji u kućama i zgradama zajedničkog stanovanja iz plinskog sustava biti isključeno u narednih godinu ili godinu i pol dana?”. To prevažno pitanje, zbog kojega je zapravo (između ostaloga) i sazvana tematska sjednica ostalo je bez odgovora.

Do sada je u Osijeku zbog bojlera iz plinske mreže isključeno 500 kućanstava

BEZVEZE SMO SE NAŠLI Vijećnik Požega je kasnije inzistirao da predstavnik koncesionara izravno odgovori na njegova pitanja: “Ako nećete na to odgovoriti onda smo se bezveze našli ovdje”, pa je Slovaček za govornicom izgovorio da će tako postupiti (odnosno ispoštivati) sukladno zahtjevima davatelja koncesije, odnosno Grada Osijeka. Dodao je da će ispitivanja sumnjivih dimnjaka raditi tijekom redovitih pregleda (a ne izvanrednih) ali s konstatacijom da će zbog tehničkih zahtjevnosti biti i dodatnih troškova.

ZAŠTO KONCESIONAR KAD MOŽE I SERVISER? Vijećnica Kruhonja u konačnici je imala priliku obrazložiti prijedlog zaključaka i istaknula je četiri bitne točke: (1) Napraviti novu Odluku o provedbi dimnjačarskih poslova koja će biti usklađena sa zakonom i novim pravilnikom HEP-a, (2) Temeljem nove Odluke promijeniti i sadržaj koncesijskog ugovora, odnosno eventualno raskinuti postojeći i potpisati novi koncesijski ugovor, (3) Predvidjeti mjere koje će Grad Osijek poduzeti kako bi pomogao sugrađanima koji su već isključeni ili im prijeti isključenje iz plinskog sustava, i (4) Plan sufinanciranja troškova kod prijelaza građana na korištenje kondenzacijskih bojlera. Iz njezina izlaganja moglo se saznati kako je problem u tome što postoji nekoliko vrsta C trošila koja imaju isti dimovodni pribor i kad se jednom ugrade onda poslove njihove kontrole više ne bi trebao raditi koncesionar (Dimnjak) nego serviser opreme, a u praksi to sad nije tako. I nadalje, u zgradama s, recimo, 4 ili 6 dimovodnih vertikala (s npr. 35 stanova) kontrolu i preglede su ranije radili serviseri a sad to čini koncesionar. To su, dakle, promjene koje je potrebno ugraditi u novu Odluku o provedbi dimnjačarskih poslova temeljem koje bi se kasnije mijenjao ili raskidao ugovor s koncesionarom.

STUDIJA EKONOMSKOG FAKULTETA Zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin objasnio je da su cijene koncesionarskih usluga proizašle iz studije koju je svojedobno napravio Ekonomski fakultet u Osijeku kao podlogu natječaju za izbor koncesionara, da su te cijene dio natječajne dokumentacije za izbor koncesionara i stoga cijene nije moguće mijenjati dok traje koncesija. Dodao je i da Gradu neće preostati ništa drugo nego raskinuti ugovor s koncesionarom ukoliko ovaj ne bude postupio prema zahtjevima koji su mu poslani, a na kojima je prethodno kroz tri točke inzistirao i vijećnik Požega.

Također, objasnio je Vulin, postoji “nelogičnost koju moramo riješiti” kad, primjerice, imamo više stanova, recimo 10 stanova, na istoj vertikali i ako u 10 godina svake godine po jedan stan ima promjenu brojila onda bi svi trebali raditi i plaćati izvanredni pregled dimovoda, praktički svake godine. “Toga smo svjesni”.

No, onda je Vulin prikazao birokratsku stranu cijelog procesa i rastumačio kako prijedlozi zaključaka koje je obrazlagala vijećnica Kruhonja podrazumijevaju “u bitnom” mijenjanje i Odluke i Ugovora o koncesiji te da to nije moguće učiniti jer bi se na taj način mijenjali uvjeti natječaja temeljem kojega je ugovor sklopljen, a to nije moguće napraviti ako se ne raskine ugovor a to opet ne bi bilo u skladu sa zakonom. Tako da ćemo, izgleda, morati pričekati da koncesijski ugovor naprosto istekne i prestane vrijediti, a to će se dogoditi nakon što prestane mandat ovog Gradskog vijeća.

Vulin je još dodao da u Gradu razmatraju što bi mogli učiniti po pitanju eventualnog subvencioniranja prilagodbe plinskih potrošača na nova ekološka trošila. No, da za to trebaju vremena jer se radi o samo jednoj skupini građana i važno je adekvatno argumentirati zašto baš njih možda favorizirati u odnosu na ostale.

PREPORUKA ZA GLASANJE Na kraju je Vulin još preporučio vijećnicima da ne prihvate predložene zaključke: “U mnogo čemu se slažemo, ali bismo morali raskidati ugovor o koncesiji, a to ne bi bilo u skladu sa zakonom.”. Nakon toga su vijećnici pristupili glasanju i njih 14 PROTIV srušili su ovu inicijativu naspram 9 koji su glasali ZA.

I tako je cijela ova priča otišla u vjetar. Usput, sjednici s ovom prevažnom temom nije nazočio gradonačelnik Ivan Radić mada nije posebno obrazloženo zašto. Jedino je na početku svog izlaganja vijećnik Piližota istaknuo da “znamo tko ima glavni utjecaj na određivanje termina sjednice Gradskog vijeća, pa mi nije jasno zašto nije s nama”.

Foto: Komarilos

Analit

Spomen na poginule branitelje i civilne Žrtve Domovinskog rata pred Kapelicom Kraljice Mira

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana položeni su vijenci i zapaljene svijeće

Objavljeno

.Dana

Objavio

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata ispred Kapelica Majke Božje Kraljice Mira na Krunskoj utvrdi.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin rekao je kako se prisjećamo svih onih koji nisu više s nama, a posebnu počast i poštovanje odajemo onima koji su dali svoje živote u obrani suvereniteta naše domovine.

– Posebno na dan Svih svetih želimo ovdje zapaliti svijeću i položiti vijenac i prisjetiti se svih onih kojih se nema tko drugi prisjetiti, koji nemaju svojih obitelji, a dali su živote za našu slobodu. Na žalost, mnogi poginuli hrvatski branitelji bili su toliko mladi da nisu stigli ni zasnovati svoje obitelji, a roditelji im više nisu živi. Danas se posebno njih sjećamo i izražavamo vječnu zahvalnost jer su žrtvovali ono najvrjednije, dali su svoj život za našu slobodu – naglasio je Vulin.

Foto. Grad Osijek

Nastavi čitati

Analit

ZNANSTVENI SABOR Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, već i mnoge druge zemlje

Znanstvenici tijekom dva rana raspravljaju o hrani, znanju i upravljanju

Objavljeno

.Dana

Objavio

U Dvorani Franjo Krežma održava se Znanstveni sabor Slavonije i Baranje 2026., pod nazivom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja”, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku uz suorganizaciju Grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Glavni tematski stupovi Znanstvenog sabora su hrana (održiva proizvodnja, sigurnost hrane, otpornost prehrambenog sustava), znanje (inovacije, tehnologije, prijenos znanja iz institucija u gospodarstvo) i upravljanje (kvaliteta institucija, javne politike i donošenje odluka).

Davor Miličić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti rekao je kako je drugi Znanstveni sabor Slavonije i Baranje od iznimnog značaja za ovu regiju, jer je Slavonija dio Hrvatske koji ima ogroman potencijal koji trebamo iskoristiti u narednim godinama što je najbolje moguće.

– Teme su hrana, nešto što je u Slavoniji budućnost, jer Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku, nego i mnoge druge zemlje. Potom je tu znanje, jer nema moderne agronomije i poljoprivrede bez znanja, razvoja i primjene novih tehnologija i na kraju upravljanje. Bilo bi dobro da političari slijede naputke znanstvenika jer će im onda odluke biti utemeljene na metodologiji znanosti i time će se te odluke moći lakše braniti. Mislimo da je vrlo bitno danas to objediniti – naglasio je Miličić, dodavši kako će se tijekom dva dana raspravljati kako integrirati ono što nam nudi suvremena znanost, ono što Slavonija može dati po pitanju proizvodnje hrane i interakcija s političarima, odnosno onima koji donose odluke. 

Drago Šubarić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku rekao je da 100.869 studenata završilo neki od studija našeg Sveučilišta, pa vjeruje da su oni pokretači gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i drugog života u Slavoniji i Baranji.

– Proizvođači hrane u svijetu danas su suočeni s brojnim problemima – porast broja stanovništva, migracije, imamo primjera da se svjetska energetska kriza rješava sirovinama iz poljoprivrede tako da su sve to izazovi s kojima se suočavamo – dodao je.

– Osijek, Slavonija i Baranja imaju puno razvojnog potencijala i aduta. To je svakako poljoprivreda, prehrambena tehnologija, znanje i inovacije, nove tehnologije. Jasno je u kojem smjeru bi grad trebao ići – i u povezivanju od poljoprivrede do novih tehnologija, do toga da su tvrtke koje dolaze iz Osijeka konkurentne i međunarodno prepoznate na svjetskim tržištima – rekao je gradonačelnik Ivan Radić.

Foto: David Jerković/PIXSELL

Nastavi čitati

Analit

Ograđena parcela za gradnju nove OŠ Vladimira Nazora u Retfali, vidi se i kako će izgledati

Troetažna zgrada imat će 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicu, kuhinju, dvoranu i vanjski prostor

Objavljeno

.Dana

Objavio

Još u veljači Gradu Osijeku je odobreno 11,2 milijuna bespovratnih eura za izgradnju nove Osnovne škole Vladimira Nazora u Retfali. Sada, osam mjeseci kasnije, na parceli u Strossmayerovoj 179 i 181 podignuta je ograda i krenula je priprema terena za izgradnju potpuno nove osnovne škole na mjestu nekadašnje, prvo osnovne škole, a potom i srednje Poljoprivredne i veterinarske.

Već se dugi niz godina u dvije retfalačke škole – Ivana Filipovića i Retfala, povećava broj upisanih prvašića, pa je sasvim logično što će se upravo ovdje graditi nova škola.

I to na mjestu stare Nazorice koja je u Retfali utemeljana 1957. i već prve godine bilo je upisano nešto manje od 1000 učenika. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća uobičajeno je bilo na svakoj godini imati odjeljenja A, B, C i D, a u svakome je bilo više od 30 učenika.

Nova Nazorica bit će troetažna zgrada sa 16 učionica, 6 kabineta, 2 laboratorija, knjižnicom, kuhinjom, blagovaonicom, sportskom dvoranom i pratećim sadržajima poput svlačionica, spremišta i manjih tribina. Na vanjskom, dvorišnom prostoru predviđeni su nogometno, košarkaško i rukometno igralište, atletska staza i uređene zelene površine.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

PODVOŽNJAK NA VINKOVAČKOJ Nad glavama vozača u žardinjerama ima staklenih boca i kamenja

Trebalo bi povremeno počistiti

Objavljeno

.Dana

Objavio

U betonskim žardinjerama nalaze se, redom, staklene boce i bočice, kamenje, nekakvi metalni dijelovi, komadi plastike, plastične i papirnate čaše, odbačene kutije cigareta, opušci, pa čak i raspadnute role toaletnog papira jer je netko očito ondje obavljao veliki nuždu. Riječ je o žardinjerama na gornjem dijelu podvožnjaka na Vinkovačkoj cesti, a neki od ovih komada ako bi slučajno ispali bili bi vrlo opasni za vjetrobranska stakla na tisućama automobila koji kontinuirano prometuju cestom ispod. Naročito u slučaju jačih kihša koje bi mogle napuniti žardinijere, pa recimo istisnuti staklne boce.

Jednako je stanje u žardinjerama s obje strane željezničke pruge ispod koje ide cesta, i u Ulici Bartola Kašića i u Jadranskoj ulici. Za početak, bilo bi dobro s vremena na vrijeme provjeriti što se sve tamo nakuplja i po potrebi i počistiti.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

POS STANOVI Za 206 stanova stiglo preko 500 zahtjeva, useljavanje u zgradu krajem 2027.

Gradonačelnik i EU parlamentarka Nikolina Brnjac obišli su gradilište na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nakon konferencije i panela na temu „Mogu li mladi priuštiti svoju budućnost?“ u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac, Brnjac je sa gradonačelnikom Ivanom Radićem obišla su radove na izgradnji APN-ove zgrade sa 206 stanova.

Vrijednost projekta je 28 milijuna eura, maksimalna vrijednost cijene stana je puno niža nego tržišna vrijednost i iznosi 2.104 eura po kvadratu. U APN je stiglo preko 500 zahtjeva, a po određenim će se kriterijima izabrat će se 206 obitelji koje će se krajem 2027. Useliti u ovu zgradu na uglu Vinkovačke i Dunavske ulice.

– Izuzetno sam ponosan što se upravo u Osijeku gradi najveća POS-ova zgrada u Hrvatskoj. Ovo je suradnja Vlade RH, APN-a i Grada Osijeka i siguran sam da ćemo kroz ovih 206 stanova svakako smanjiti pritisak na mlade obitelji, jer kao što znamo velika je potražnja za stanovima, a cijene stanova i najma konstantno rastu. Mi kao gradska uprava želimo na taj način dati svoj doprinos. Ovo je jedan od projekata koji razvijamo po pitanju poticane stanogradnje, ne stajemo samo  na ovome. Uskoro ćemo predstaviti mjere koje planiramo raditi u Tenji na gradskom zemljištu i Tvrđi gdje ćemo jedno zgradu rekonstruirati, plus projekt Jug IV – naglasio je gradonačelnik Ivan Radić.

– Moj cilj je da mladi ljudi imaju ključ od svog doma u rukama čim prije. Kako bi to postigli morali smo se već izboriti u EU parlamentu da se izmjene pravila, odnosno zakonodavstvo koje omogućuje više sredstava kroz kohezijske programe. Do sada priuštivo stanovanje i energetska učinkovitost nisu bili prihvaćeni kao relevantna klimatska investicija i to smo uspjeli izmijeniti, što automatski omogućuje više sredstava kroz koheziju za priuštivu gradnju. Drago mi je da smo danas u Osijeku jer upravo ovaj primjer priuštivog stanovanja pokazuje da se može povećavati ponuda za priuštivo stanovanje, mora se graditi više jer Europi nedostaje 10 milijuna stambenih jedinica. U Hrvatskoj je ovo jedan od prvih primjera koji pokazuje da upravo suradnja omogućuje gradnju 206 prvih priuštivih stanova za mlade ljude – rekla je Brnjac.

27.10.2026., Osijek – Gradonacelnik Osijeka Ivan Radic obisao je gradilište POS stanova zajedno sa zastupnicima u Europskom parlamentu. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Nastavi čitati

Najlaćarnije