Connect with us

Kovinar

DRAGAN KOVAČEVIĆ Izvozimo skoro polovicu pšenice, a onda uvozimo skupe pekarske proizvode

Autor novog udžbenika za studente PTF-a dijagnosticira bolne točke naše industrije hrane

Objavljeno

.Dana

Udžbenik „Ekonomika prehrambene industrije“ dr. sc. Dragana Kovačevića, profesora osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam prvi je ovakve tematike u našoj zemlji. Uz teorijska znanja, studente upoznaje i s iskustvima iz života i gospodarstva, kako bi se po završetku fakulteta što bolje pripremili za tržište rada. Zanimljive su njegove dijagnoze o bolnim točkama domaće industrije hrane.

* U kakvom je stanju danas zapravo naša prehrambena industrija? Odnosno, da se probamo ograničiti na prehrambenu industriju u Slavoniji i Baranji?

– Prehrambena industrija strateška je grana hrvatskog gospodarstva. Ako je usporedimo s drugim prerađivačkim industrijama bilježi najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti, ima najveći promet i zapošljava najveći broj radnika. I na razini EU prehrambena industrija je, uz automobilsku i industriju strojeva prema ključnim ekonomskim parametrima, jedna od najznačajnijih prerađivačkih industrija. Treba spomenuti podatak da se od ulaska u EU do danas fizički obujam proizvodnje hrane i pića povećao za preko 20%, a stvoreno je i veliki broj prehrambenih brendova koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim tržištima EU. Držimo da će Podravkina akvizicija i preuzimanje Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika biti dodatni input razvoju prehrambene industrije u Slavoniji i Baranji, jer je Podravka, prema prometu i prihodima, jedna od najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija koja ima tradiciju, akumulirana stručna znanja i kadrove. Isto tako Podravka je dokazala da je kompanija koja sustavno ulaže u najnovija tehnološka dostignuća, održivu proizvodnju i inovacije, pa vjerujemo da će svoja postignuća uspješno implementirati i u tvrtkama koje će preuzeti. Belje, Vupik i PIK Vinkovci perjanice su prije svega poljoprivredne proizvodnje, obrađuju 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i raspolažu strateškim stočnim fondom, zbog čega je kupnja od strane domaće kompanije dodatno jamstvo očuvanja proizvodnje, radnih mjesta i strateške povezanosti primarne poljoprivredne proizvodnje s preradom i globalno prepoznatljivim hrvatskim prehrambenim brendovima.

* Na otvaranju sajma Wineos govorili ste da hrvatska proizvodnja vina ne pokriva naše potrebe za vinom, a prilikom predstavljanja svog novog udžbenika ustvrdili ste da trenutno proizvodimo samo 60% svojih potreba za hranom – što se dogodilo? Što radimo pogrešno? Što treba promijeniti?

– Kada uzmemo u obzir cjelokupnu proizvodnju hrane, dakle i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe i zadnji dostupni podaci za jedanaest mjeseci prošle godine govore da izvoz pokriva tek 61% uvoza. Godinama bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit koji će u 2024. znatno premašiti dvije milijarde eura. Problemi u poljoprivrednoj proizvodnji su kompleksni, a prvi šok doživjeli smo ulaskom u EU kada smo postali dio Zajedničke poljoprivredne politike EU i jedinstvenog EU tržišta, kada je ukinuta carinska zaštita na uvoz robe iz EU članica i kada smo morali prihvatiti sustav potpora koji nije bio kompatibilan našim potrebama kao male i deficitarne poljoprivredne proizvodnje. Ono što hrvatskoj poljoprivredi nedostaje su investicije, snažnija ulaganja u inovacije, nove tehnologije i veća finalizacija, odnosno prerada, jer imamo vrlo nisku produktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji koja je sada na razini 30% prosjeka EU, a vanjskotrgovinski suficit nam čine isključivo neprerađene žitarice i uljarice, dakle proizvodi s malom dodanom vrijednosti.

Sve to upućuje na zaključak da najavljenim izmjenama Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.–2027. trebamo više sredstava osigurati za povećanje investicija, također bolje fokusirati potpore u poljoprivredi, te tim razvojnim ciljevima prilagoditi i zemljišnu politiku.

* Možete li staviti hrvatsku proizvodnju hrane u kontekst proizvodnje hrane u Europskoj uniji? Koji su naši potencijali?

– Hrvatska je u kontekstu EU gospodarstva i poljoprivredne proizvodnje mala zemlja, vrijednost proizvodnje je manja od 1% vrijednosti ukupne EU poljoprivredne proizvodnje  i naša šansa je prije svega u većem stupnju prerade i povećanju preradbenih kapaciteta. Nije dobro da s jedne strane gotovo polovicu godišnje proizvodnje pšenice izvozimo, a s druge strane uvozimo velike količine mlinsko-pekarskih proizvoda veće dodane vrijednosti. Također, veliki potencijal vidimo u plasmanu hrane i pića kroz turizam. Hrvatska je turistička zemlja, u prošloj godini realizirali smo gotovo 110 milijuna noćenja i preko 21 milijun dolazak stranih turista što je ogroman potencijal i generator potrošnje hrane i pića. Strani turisti za hranu i piće troše preko 25% od ukupne potrošnje, što znači da je samo prošle godine kroz turizam, hotele, restorane, trgovine potrošeno na hranu i piće oko četiri milijarde eura.

S obzirom da nismo još uvijek etablirani kao enogastronomska destinacija treba dodatno raditi na brendiranju Hrvatske kao enogastronomske destinacije koja može u ovom trenutku ponuditi pedesetak tradicionalnih proizvoda zaštićenih na razini EU oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, te vina od preko 130 autohtonih sorti vinove loze.

* Jesu li vaši studenti zabrinuti zbog činjenica da je proizvodnja hrane kod nas daleko ispod granice naših potreba za hranom? Doživljavaju li to uopće kao problem?

– Držim da je to za te mlade ljude prije svega izazov, jer očito postoji puno potrebe i prostora za implementaciju znanja. Na nama profesorima i znanstvenicima je zadaća da što više uz teoretska znanja našim studentima prenesemo i iskustava iz prakse, iz života iz gospodarstva. To je svrha i mog najnovijeg sveučilišnog udžbenika „Ekonomike prehrambene industrije“ – upoznati studente s ključnim mehanizmima funkcioniranja tržišne ekonomije, te najmodernijim marketinškim alatima koji trebaju osigurati da naši prehrambeni proizvodi nađu put do potrošača i trajno se pozicioniraju u njegovoj svijesti.

* Gdje vidite Slavoniju i Baranju za 10 godina u kontekstu proizvodnje hrane? Hoćemo li imati što za jesti?

– Slavonija ima prirodni klimatski i zemljišni potencijal, akumulirana znanja i tradiciju u proizvodnji hrane i nije upitno da će Slavonija i Baranja i dalje u Hrvatskoj biti perjanica u proizvodnji hrane. Treba raditi na tome da ne budemo samo sirovinska baza već izgradnjom novih kapaciteta strateški proizvođači prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednosti. U primarnoj proizvodnji, posebice u kontekstu posljedica klimatskih promjena, neophodna je uska suradnja  sa strukom i znanstvenim institucijama, jer bez znanja i inovacija neće biti moguće riješiti izazove koji su stavljeni pred proizvodnju hrane, niti povećati produktivnost i konkurentnost. 

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Kovinar

GRADSKI BAZENI Dovršeno je 80% radova, a obnovljeni kompleks bit će otvoren 1. rujna

Najavljena je i gradnja prvog osječkog zatvorenog olimpijskog bazena uz kompleks u Wilsonovoj

Objavljeno

.Dana

Objavio

Gradonačelnik Ivan Radić danas je sa suradnicima obišao radove na rekonstrukciji Gradskih bazena.

– Gradski bazeni prolaze svoju prvu temeljitu obnovu nakon 28 godina. Jedan od razloga zašto smo krenuli u energetsku obnovu je i to što kompleks ne bi imao minimalne tehničke uvjete za rad i morali bismo ga zatvoriti – rekao je gradonačelnik.

Vrijednost radova, objasnio je, iznosi šest milijuna eura, a troškovi su porasli zato što su – nakon što je krenula obnova vanjske ovojnice, bazenske tehnike, sustava grijanja i hlađenja, pločica, nove bazenske tehnike, novog tobogana, nove strojarnice i fotonaponske elektrane – uočili i da su truli drveni nosači krova, pa je onda odlučeno i to zamijeniti.

– Zbog toga je rok za dovršetak radova pomaknut na 1. rujna. Do sada je već završeno 80% radova – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je da Osijeku nedostaje zatvoreni olimpijski bazen. Postojeći bazen nema dovoljne dimenzije.

– Sad najavljujem da ćemo napraviti i prvi zatvoreni olimpijski bazen u Osijeku te da ćemo za dva mjeseca raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj. Poslije toga idemo u izmjenu UPU-a i onda u odabir izvođača. Budući zatvoreni olimpijski bazen nalazit će se u sklopu Gradskih bazena, u produžetku Wilsonove ulice – najavio je Radić.

Predstavnik izvođača radova, Jožef Viszmeg iz tvrtke Cras, objasnio je kako su prilikom otvaranja krovišta primijetili da su glavni nosači bili oštećeni vlagom. Napravljena su ispitivanja i došli su do zaključka da tri nosača ne zadovoljavaju tehničke uvjete i oni su ekspresno naručeni, proizvedeni, dobavljeni i montirani i sad rade na tome da do kraja lipnja završe sve radove na krovu da bi mogli u prostoru raditi na keramici te dovršiti strojarnicu i postaviti fotonaponsku elektranu na krov.

Direktor Športskih objekata, Robert Seligman rekao je da je ugrađen potpuno novi tobogan s kućicom i stubištem, zatim da je izgrađen novi mali protočni ledeni bazen za oporavak poslije saune, dvije nove svlačionice za sportske klubove, a ugrađena je i ventilacija koja do sada nije funkcionirala. Dodao je da energetskom obnovom kompleks ostvaruje uštede od 60% na energentima i održavanju što je na godišnjoj razini oko 200.000 eura.

Foto: Komarilos i Grad Osijek

Nastavi čitati

Kovinar

NOVO Unikom ustrojio dimnjačarski odjel i službeno kreću raditi od ponedjeljka, 15. lipnja

Sve je spremno, građani se mogu početi javljati s upitima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Iz osječkog Unikoma je nešto prije 19 sati danas stigla obavijest iz koje je razvidno da su se organizirali za početak pružanja usluga iz domene dimnjačarske djelatnosti. Tako je i službeno završila priča započeta nakon što je Grad Osijek ranije raskinuo koncesijski ugovor s tvrtkom Dimnjak i taj posao dodijelio svojoj komunalnoj tvrtki.

Unikomov dopis donosimo u cijelosti: 

Poštovani korisnici, obavještavamo vas da trgovačko društvo Unikom d.o.o. od ponedjeljka, 15. lipnja 2026. godine, započinje s pružanjem komunalne usluge dimnjačarskih poslova na području Grada Osijeka.

Sukladno Odluci o obavljanju dimnjačarskih poslova koju je Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo na 6. sjednici održanoj 14. svibnja 2026. i Općim uvjetima isporuke komunalne usluge dimnjačarskih poslova, na koje je Gradsko vijeće Grada Osijeka dalo prethodnu suglasnost na 7. sjednici održanoj 28. svibnja 2026., u okviru Unikom d.o.o. ustrojena je nova organizacijska jedinica zadužena za stručno i redovito obavljanje dimnjačarskih poslova na području Grada Osijeka u skladu s važećim propisima i pravilima struke.

Preuzimanjem ove komunalne djelatnosti Unikom d.o.o. nastavlja širiti opseg komunalnih usluga koje pruža s ciljem osiguravanja kvalitete, učinkovitosti i dostupnosti komunalnih usluga građanima grada Osijeka.

Novom organizacijom rada nastojat ćemo dodatno unaprijediti koordinaciju aktivnosti, osigurati pravodobne informacije korisnicima te povećati sigurnost i pouzdanost u obavljanju dimnjačarskih poslova, koji predstavljaju važan dio komunalnih djelatnosti i zaštite korisnika komunalnih usluga.

Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova i Opći uvjeti isporuke komunalne usluge dimnjačarskih poslova objavljeni su na službenoj stranici Unikom d.o.o. www.unikom.hr.

Sve informacije vezane uz obavljanje dimnjačarskih poslova, kao i podnošenje upita, zahtjeva i prijava, dostupne su putem službenog telefonskog broja 031/374-224 i info e-maila dimnjacarstvo@unikom.hr.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

ZELENO POLJE Malo tko se sjeća da je ovdje nekada bila tvornica s čak 500 radnika

Stambeni blok počeo se graditi sredinom prošle godine, uskoro će biti useljen

Objavljeno

.Dana

Objavio

Stambeni blok u Ulici Zeleno polje, na mjestu nekadašnje tvornice Analit, izgrađen je i vjerojatno će uskoro biti i useljen. Mlađe generacije ne sjećaju se tvornice za preradu i proizvodnju plastičnih masa za potrebe industrije i široke potrošnje, koja je zapošljavala više od 500 radnika. I dok nekima ova parcela izaziva sjećanja, za druge će ona biti samo niz stambenih zgrada.

A ova je promijenila vizuru cijele ulice – gradnja je krenula sredinom prošle godine, a ovdje je sada stambeni blok. Ništa novo ni neobično, budući da se na prostorima nekadašnjih osječkih tvornica grade poslovne, stambene zgrade ili trgovački centri. Uskoro će i prostor nekadašnje Šibicare, za koji se izrađuje Urbanistički plan uređenja, postati površina za novo stambeno naselje, a stambenu će namjenu, najvjerojatnije, dobiti i prostor nekadašnje Šećerane.

NEKADA I SADA Napreduje izgradnja stanova na mjestu nekadašnjeg Analita na Zelenom polju

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Fore

LJEKARNE TRIPOLSKI Tijekom 35 godina otvorili su 14 ljekarni sa 70 zaposlenih u 3 županije

Poznati su po prvom ljekarničkom robotu i drive-in sustavu isporuke lijekova pacijentima u automobilima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Poznata osječka zdravstvena ustanova Ljekarne Tripolski proslavila je 35. obljetnicu rada. Toliko je, naime, prošlo od kada je mr. Marta Tripolski pokrenula prvu osječku privatnu ljekarnu u Pejačevićevoj 9. Do danas, iz njezine je poduzetničke inicijative izrastao ozbiljan poslovni sustav s centralnim skladištem i 14 ljekarni u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji u kojima radi sedamdesetak djelatnika.

– Biti prvi je uvijek teško, pogotovo u tim izazovnim vremenima devedesetih, ali kad vidimo današnju zdravstvenu ustanovu ne preostaje mi ništa nego vam iskreno čestitati – rekao je osječki gradonačelnik Ivan Radić. – Grad Osijek je partner svim svojim poduzetnicima i od 2021. kad sam došao na dužnost za mjere potpore poduzetnicima do sada smo uložili četiri milijuna eura.

U nastavku je gadonačelnik prigodno govorio o mjerama koje gradska vlada provodi kao potporu zdravstvu i najavio strateški projekt Vlade RH, odnosno gradnju novog kliničkog-bolničkog centra Osijek vrijednog 850 milijuna eura što će biti, naglasio je, najveće ulaganje ne samo u zdravstvo nego u Osijek u proteklih 100 godina.

– U ovom trenutku u gradu imamo rekordno visoku zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost u odnosu na 2021., odnosno danas je u gradu zaposleno 5.000 ljudi više nego te godine. A svakako su dio te priče i Ljekarne Tripolski koje zapošljavaju djelatnike. U nadi da ćemo i dalje biti partneri u izgradnji grada, baš kako je rekao i vaš ravnatelj Žolt Tripolski, podsjećam da je snaga u ljudima, snaga je u timu. Pozivam vas da na taj način nastavimo graditi grad i voditi ga prema ljepšoj budućnosti – rekao je gradonačelnik prilikom obraćanja djelatnicima zdravstvene ustanove Ljekarne Tripolski te njihovim partnerima i gostima na proslavi obljetnice.

Prilikom proslave predstavljen je i film o 35 godina povjerenja pacijenata u kojemu većim dijelom, o svojim radnim zadacima, neprekidnom usavršavanju, potpori digitalnih alata i iskustvima u komunikaciji s pacijentima – govore farmaceuti zaposleni u ustanovi.

Tijekom godina ustanova je kontinuirano usavršavala specifičan pristup pacijentima, temeljen na pažljivom slušanju i otvaranju dijaloga, pa su s vremenom postali i referentno mjesto za savjetovanje čak i zdravih ljudi. Poznati su po otvaranju prvog drive in sustava za isporuku lijekova koji se u njihovoj poslovnici u osječkoj Kanižlićevoj ulici mogu preuzimati iz automobila. Također, svojedobno je u javnosti snažno odjeknula njihova tehnološka inovacija sustava robotiziranog pretraživanja, lociranja i predaje lijekova do pacijenata, odnosno oslobađanje vremena za dodatno savjetovanje pacijenata za ljekarničkom recepturom.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

SVE JE ISTO Biciklistima i pješacima smetaju zaključani dvokotači na ogradi nekadašnje EMŠE

Većina bicikala i romobila zauzima dio biciklističke staze, građani se s pravom ljute

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nije ništa novo, ali bicikliste i pješake ljuti, jer je postalo sasvim uobičajeno da ograda Strojarsko-tehničke škole u Osijeku, ona u prolazu koji dijeli školu od Srednjoškolskog igrališta, učenici i rekreativci redovito parkiraju svoje bicikle i romobile. Ograda je tako preko noći postala jedan veliki stalak, pa biciklisti koji iz Zvonimirove ulice nastavljaju prema vIjencu Ivana Meštrovića, moraju zaobilaziti vozila koja svojim kotačima zauzimaju dio biciklističke staze.

Interesantno je kako se pred školom nalazi nekoliko stalaka za bicikle, no svi su spiralni, oni najomraženiji među biciklistima, pa su ovaj trend vezivanja za ogradu polako preuzeli brojni učenici, a nerijetko se ovdje parkiraju i rekreativci sa Srednjike.

Bicikli i romobili parkirani su duž cijele ograde

– Već duži period učenici Strojarsko – tehničke škole u Osijeku, Istarska 3 zaključavaju bicikle i romobile za ogradu škole gdje je biciklistička staza i pješačka staza pored srednjoškolskog igrališta i na taj način onemogućuju odvijanje prometa. Biciklistička staza je dvosmjerna. U dvorištu škole postavljen je stalak za parkiranje bicikla, ali ga nitko ne koristi. Bilo bi vrijeme da škola poduzme radnje i upozori učenike da svojim postupcima ometaju promet. Neka bicikle za vrijeme nastave ostavljaju, ako baš hoće, unutar dvorišta i neka ih vežu za ogradu, ali sa unutarnje strane – ističe sugrađanin, koji je fotodokumentirao ovu novo-normalnu pojavu koja je postala svakodnevna praksa.

Iako ispred EMŠE imaju stalke za bicikle, neki ih i dalje zaključavaju za ogradu dvorišta

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije