C.Dananect with us

Kovinar

DRAGAN KOVAČEVIĆ Izvozimo skoro polovicu pšenice, a onda uvozimo skupe pekarske proizvode

Autor novog udžbenika za studente PTF-a dijagnosticira bolne točke naše industrije hrane

Objavljeno

.Dana

Udžbenik „Ekonomika prehrambene industrije“ dr. sc. Dragana Kovačevića, profesora osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam prvi je ovakve tematike u našoj zemlji. Uz teorijska znanja, studente upoznaje i s iskustvima iz života i gospodarstva, kako bi se po završetku fakulteta što bolje pripremili za tržište rada. Zanimljive su njegove dijagnoze o bolnim točkama domaće industrije hrane.

* U kakvom je stanju danas zapravo naša prehrambena industrija? Odnosno, da se probamo ograničiti na prehrambenu industriju u Slavoniji i Baranji?

– Prehrambena industrija strateška je grana hrvatskog gospodarstva. Ako je usporedimo s drugim prerađivačkim industrijama bilježi najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti, ima najveći promet i zapošljava najveći broj radnika. I na razini EU prehrambena industrija je, uz automobilsku i industriju strojeva prema ključnim ekonomskim parametrima, jedna od najznačajnijih prerađivačkih industrija. Treba spomenuti podatak da se od ulaska u EU do danas fizički obujam proizvodnje hrane i pića povećao za preko 20%, a stvoreno je i veliki broj prehrambenih brendova koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim tržištima EU. Držimo da će Podravkina akvizicija i preuzimanje Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika biti dodatni input razvoju prehrambene industrije u Slavoniji i Baranji, jer je Podravka, prema prometu i prihodima, jedna od najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija koja ima tradiciju, akumulirana stručna znanja i kadrove. Isto tako Podravka je dokazala da je kompanija koja sustavno ulaže u najnovija tehnološka dostignuća, održivu proizvodnju i inovacije, pa vjerujemo da će svoja postignuća uspješno implementirati i u tvrtkama koje će preuzeti. Belje, Vupik i PIK Vinkovci perjanice su prije svega poljoprivredne proizvodnje, obrađuju 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i raspolažu strateškim stočnim fondom, zbog čega je kupnja od strane domaće kompanije dodatno jamstvo očuvanja proizvodnje, radnih mjesta i strateške povezanosti primarne poljoprivredne proizvodnje s preradom i globalno prepoznatljivim hrvatskim prehrambenim brendovima.

* Na otvaranju sajma Wineos govorili ste da hrvatska proizvodnja vina ne pokriva naše potrebe za vinom, a prilikom predstavljanja svog novog udžbenika ustvrdili ste da trenutno proizvodimo samo 60% svojih potreba za hranom – što se dogodilo? Što radimo pogrešno? Što treba promijeniti?

– Kada uzmemo u obzir cjelokupnu proizvodnju hrane, dakle i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe i zadnji dostupni podaci za jedanaest mjeseci prošle godine govore da izvoz pokriva tek 61% uvoza. Godinama bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit koji će u 2024. znatno premašiti dvije milijarde eura. Problemi u poljoprivrednoj proizvodnji su kompleksni, a prvi šok doživjeli smo ulaskom u EU kada smo postali dio Zajedničke poljoprivredne politike EU i jedinstvenog EU tržišta, kada je ukinuta carinska zaštita na uvoz robe iz EU članica i kada smo morali prihvatiti sustav potpora koji nije bio kompatibilan našim potrebama kao male i deficitarne poljoprivredne proizvodnje. Ono što hrvatskoj poljoprivredi nedostaje su investicije, snažnija ulaganja u inovacije, nove tehnologije i veća finalizacija, odnosno prerada, jer imamo vrlo nisku produktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji koja je sada na razini 30% prosjeka EU, a vanjskotrgovinski suficit nam čine isključivo neprerađene žitarice i uljarice, dakle proizvodi s malom dodanom vrijednosti.

Sve to upućuje na zaključak da najavljenim izmjenama Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.–2027. trebamo više sredstava osigurati za povećanje investicija, također bolje fokusirati potpore u poljoprivredi, te tim razvojnim ciljevima prilagoditi i zemljišnu politiku.

* Možete li staviti hrvatsku proizvodnju hrane u kontekst proizvodnje hrane u Europskoj uniji? Koji su naši potencijali?

– Hrvatska je u kontekstu EU gospodarstva i poljoprivredne proizvodnje mala zemlja, vrijednost proizvodnje je manja od 1% vrijednosti ukupne EU poljoprivredne proizvodnje  i naša šansa je prije svega u većem stupnju prerade i povećanju preradbenih kapaciteta. Nije dobro da s jedne strane gotovo polovicu godišnje proizvodnje pšenice izvozimo, a s druge strane uvozimo velike količine mlinsko-pekarskih proizvoda veće dodane vrijednosti. Također, veliki potencijal vidimo u plasmanu hrane i pića kroz turizam. Hrvatska je turistička zemlja, u prošloj godini realizirali smo gotovo 110 milijuna noćenja i preko 21 milijun dolazak stranih turista što je ogroman potencijal i generator potrošnje hrane i pića. Strani turisti za hranu i piće troše preko 25% od ukupne potrošnje, što znači da je samo prošle godine kroz turizam, hotele, restorane, trgovine potrošeno na hranu i piće oko četiri milijarde eura.

S obzirom da nismo još uvijek etablirani kao enogastronomska destinacija treba dodatno raditi na brendiranju Hrvatske kao enogastronomske destinacije koja može u ovom trenutku ponuditi pedesetak tradicionalnih proizvoda zaštićenih na razini EU oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, te vina od preko 130 autohtonih sorti vinove loze.

* Jesu li vaši studenti zabrinuti zbog činjenica da je proizvodnja hrane kod nas daleko ispod granice naših potreba za hranom? Doživljavaju li to uopće kao problem?

– Držim da je to za te mlade ljude prije svega izazov, jer očito postoji puno potrebe i prostora za implementaciju znanja. Na nama profesorima i znanstvenicima je zadaća da što više uz teoretska znanja našim studentima prenesemo i iskustava iz prakse, iz života iz gospodarstva. To je svrha i mog najnovijeg sveučilišnog udžbenika „Ekonomike prehrambene industrije“ – upoznati studente s ključnim mehanizmima funkcioniranja tržišne ekonomije, te najmodernijim marketinškim alatima koji trebaju osigurati da naši prehrambeni proizvodi nađu put do potrošača i trajno se pozicioniraju u njegovoj svijesti.

* Gdje vidite Slavoniju i Baranju za 10 godina u kontekstu proizvodnje hrane? Hoćemo li imati što za jesti?

– Slavonija ima prirodni klimatski i zemljišni potencijal, akumulirana znanja i tradiciju u proizvodnji hrane i nije upitno da će Slavonija i Baranja i dalje u Hrvatskoj biti perjanica u proizvodnji hrane. Treba raditi na tome da ne budemo samo sirovinska baza već izgradnjom novih kapaciteta strateški proizvođači prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednosti. U primarnoj proizvodnji, posebice u kontekstu posljedica klimatskih promjena, neophodna je uska suradnja  sa strukom i znanstvenim institucijama, jer bez znanja i inovacija neće biti moguće riješiti izazove koji su stavljeni pred proizvodnju hrane, niti povećati produktivnost i konkurentnost. 

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Kovinar

KAKO TO? Zapadni dio Tvrđe sinoć je bio pun automobila, a tamo je zabranjeno parkiranje

Građanima koji šalju fotografije nije jasno kako je moguće tako očigledno ignorirati pravila

Objavljeno

.Dana

Objavio

Temeljita i cjelovita obnova Tvrđe završena je prije više od dvije godine i od tada je na snazi poseban režim prometovanja starom gradskom jezgrom. Kao što je to uobičajeno u mnogim europskim gradovima koji čuvaju svoju kulturnu baštinu i ovdje je zabranjeno prometovanje automobilima, odnosno zaustavljanje i parkiranje vozila svima osim stanarima koji prolaze da bi ušli u svoja dvorišta ili garaže, odnosno gostima pansiona i hotela za koje su određena posebna parkirališta. Također, strogo je propisano i vrijeme dostave, od 6 do 10 sati.

Stoga su građani ostali iznenađeni kad su jučer tijekom poslijepodneva i večeri na zapadnom dijelu Ulice Kamila Firingera fotodokumentirali petnaestak i više automobila parkiranih s obje strane ulice i po nogostupima – kao da nema nikavih posebnih propisa o ulasku i ostavljanju vozila u starom gradu. Snijeg možda može privremeno prekriti pseću kakicu, ali nikako ne može sakriti vozila koja građani u šetnji zaobilaze i u nevjerici fotografiraju jer im nije jasno kako je moguće tako očigledno ignorirati pravila. Na svim ulazima prometni znakovi jasno komuniciraju pravila, ali ako nemamo sustav kontrole onda možemo i te znakove maknuti.

Moguće je da prometno redarstvo ima sustav kroz koji obavlja nadzor i kažnjavanje nesavjesnih vozača u ovakvim situacijama, ali stvarno bi bilo lijepo kad bi i građani znali da su efikasni. A ako nisu – onda izgleda vikendom tamo radi tko što hoće. A to nije u redu.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kovinar

MATIJA ŠKULAC Otišao je naš omiljeni veterinar, životinjama je u ambulanti pjevao uz gitaru

Osebujan čovjek bio je vrhunski profesionalac, jako stručan, čudesne osobnosti i posebno dobar

Objavljeno

.Dana

Objavio

O karakteru pokojnog osječkog veterinara Matije Škulca najviše i najbolje govore vlasnici životinja, ponajprije pasa i mačaka, koji su dolazili u njegovu Veterinarsku ambulantu Vetosan u Ulici Bartola Kašića, naročito oni kojima je on bio zadnja nada. Ti su ljudi danas prepuni svjedočanstava kako su njihovi bolesni psi, u tim trenucima praktički otpisani i s preporukama za uspavljivanje, kod doktora Škulca bili liječeni tako da su kasnije poživjeli još tri, pet, sedam ili čak deset godina.

Pun optimizma, uvijek smiren, nasmijan i dobro raspoložen, Matija je svjesno na sebe preuzimao emocije cijelih obitelji vlasnika koji su mu dovodili životinje s izuzetno složenim zdravstvenim problemima. Često je već iz imena psa, iz zanimanja ili ponašanja vlasnika koji ga je doveo – znao izvlačiti motive za dobronamjerne i umirujuće konverzacije kojima je bio cilj u hipu promijeniti atmosferu i problemu pristupati na potpuno neočekivan način. Taj svoj originalni pristup i iznimne metode dijagnostike neprestano je usavršavao, pa bi istovremeno temeljito pregledavao životinju, fokusirano proučavao problem, ali i zabavljao, informirao, educirao i popravljao raspoloženje uplašenih vlasnika.

Osebujan čovjek bio je vrhunski profesionalac, jako stručan, čudesne osobnosti i posebno dobar. Iza njega ostaju stotine iskustava koje se lagano transformiraju u legende. Primjerice, bez problema bi napustio obitelj na Badnjak u 16 sati kako bi pritekao u pomoć, odjurio u ambulantu, odmah operirao i usput pjevao.

Kad bi se javljao na pozive često je govorio: “Dođite odmah!” – u današnje vrijeme , kad mnogi neprobojnim zidovima odvajaju svoje radno i privatno vrijeme, ovo zvuči poput imperativa savjesti koja se prepoznaje i ostvaruje kroz potrebe da odgovoriš na vapaje drugih, ako možeš, ako znaš kako i ako hoćeš. A Matija je mogao, znao i htio.

U moru njegovih intervencija s gitarom, kad bi ljudi i životinje u čekaonici slušali kako u ambulanti lijepo svira gitaru na uho nekom teško bolesnom psu, ističe se i situacija u kojoj je koristio melodiju Beatlesa. Naime, očajna vlasnica dovela je psa s potpuno oduzetim stražnjim udovima. Doktor je u hipu detektirao da neće moći djelovati unutar meandara loše energije, tuge, suza i gotovo opraštanja od života te je ženu nagovorio da uz gitaru zajedno psu otpjevaju “Yesterday”, pa će tek poslije toga učiniti pregled. Pjesmom ih je oboje umirio i zatim intervenirao. Pas je još punih 10 godina lijepo trčao i kvalitetno živio.

A bilo je mnogo takvih, otpisanih pasa i gotovo bezizlaznih situacija iz kojih je Škulac izlazio kao spasitelj obiteljskih radosti. Spašavao je živote životinja i brisao suze njihovih vlasnika. Djelovao je izvan okvira. Želio je pomoći.

Dr. sc. Matija Škulac dr. vet. med. rođen je u baranjskom Gajiću 1965. Veterinarski fakultet završio je 1991. u Zagrebu. Poslije studija usavršavao se u Švicarskoj. Do 1998. radio je u Belju, a poslije se posvetio svom Vetosanu. Na web stranici ambulante navedene su važne činjenice o njegovoj specijalizaciji: “Znanstveno usavršavanje obavio je na Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je nakon brojnih pokusa izradio disertaciju iz područja anesteziologije te stekao titulu doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva – znanstveno polje veterinarska medicina, grana veterinarske kliničke znanosti. 1998. godine završava tečaj i dobiva diplomu iz elektrokardiografije pasa i mačaka. 2006. godine usavršio je Hitnu veterinarsku medicinu pasa i mačaka, neurologiju te mačje osteoartritise. 2013. godine završava tečaj i dobiva certifikat iz ultrazvučne dijagnostike.”

Matija je bio i sudionik Domovinskog rata. Pokop će se održati danas (8. siječnja) u 14 sati na mjesnom groblju u Gajiću.

Foto: Veterinarska ambulanta Vetosan

Nastavi čitati

Kovinar

UVIJEK ISTO Nema potrebe bacati borove po gradu kad su definirane lokacije za odlaganje

Ako izbacite božićno drvce praktički kroz prozor na cestu onda ste možda riješili jedan problem, ali ste stvorili novi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Bez obzira što je u Osijeku precizno regulirano gdje i kada možete odložiti božićno drvce kako bi ga pokupila neka od Unikomovih ekipa i prebacila u kompostanu – već na blagdan Sveta tri kralja je primjećeno kako su neki sugrađani požurili riješiti se borova, praktički ih poizbacivati kroz prozore da bi izbjegli čišćenje iglica i da bi što prije dnevne sobe vratili u prvobitno stanje, odnosno onako kako je bilo prije božićnog kićenja.

Upravo iz tog razloga Unikom je još 5. siječnja izdao obavijest o lokacijama prikupljanja božićnih drvaca, da bi se izbjeglo razbacivanje borova po cestama i uz nogostupe, gdje ih mnogi ostavljaju pod okriljem noći i dovoljno udaljene od kućnih ulaza da nitko ne bi mogao posumnjati čije je to smeće.

  • LOKACIJE PRIKUPLJANJA BOROVA
  • GČ Retfala – naselje Ljudevita Posavskog (parkiralište kod tržnice)
  • MO Višnjevac – park
  • GČ Donji grad – vijenac Murse i Zeleno polje (kod okretišta tramvaja)
  • GČ Novi grad – Sjenjak (kod robne kuće i kod Studentskog doma)
  • GČ Tvrđa – Vijenac Ivana Meštrovića (kod NTL-a i Četverolista)
  • GČ Industrijska četvrt – Bosutsko naselje (kod NTL-a)
  • GČ Jug 2 – kod Konzuma i OŠ “Tin Ujević”
  • Stanari u zgradama kolektivnog stanovanja božićna drvca mogu odlagati i uz spremnike za komunalni otpad, a mogu ih i sami donijeti na kompostanu

Također, u obavijesti stoji da je drvca na tim lokacijama moguće odlagati tijekom cijeloga siječnja. Tako da nema brige.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

RETFALA Drvca koja nisu prodana već desetak dana leže na ulici, sad ih je i snijeg prekrio

Ili ih je bilo previše u ponudi ili su bila preskupa, ali na ulici im nije mjesto

Objavljeno

.Dana

Objavio

Badnjak je prošao, borovi su odavno okićeni, a za koji dan bit će i raskićeni – no, neki prodavači borova još uvijek nisu stigli s javnih površina ukloniti neprodanu robu! Ovdje na uglu Strossmayerove i Ulice Ljudevita Posavskog drvca koja nitko nije kupio sad je već prekrio i snijeg.

Netko se očito preračunao u pogledu potrebne količine božićnih jelki koje su bile u ponudi, ili su bile preskupe, pa je brdo toga ostalo na ulici. U redu, svatko je kovač svoje poduzetničke sreće, cijene se slobodno formiraju i građani na te cijene reagiraju kako reagiraju. Ali činjenica je da drvca koja nisu prodana već na Božić ujutro spadaju u kategoriju otpada, pa bi trebala biti tamo gdje se odlaže otpad. A ne da već desetak dana leže odbačena na ulici. To nije lijep ulazak u novu godinu.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

PAKETOMATI Dok u Retfali već psi kakaju, čitateljica je fotkala kako to izgleda u Mađarskoj

Ljudi pristojno preuzimaju pakete, odnose ih kući i iza sebe ostavljaju sve čisto, a ne kao kod nas

Objavljeno

.Dana

Objavio

Ljudi se već mjesecima čude higijenskom minimumu, stanju lokala, odnosno ogromnim količinama smeća koje u prostoriji s paketomatima u Retfali iza sebe ostavljaju korisnici, odnosno primatelji paketa. Ovih dana pisali smo kako su sad onamo počeli svraćati i psi jer su građani zabilježili kako se tu i tamo unutar prostora pronađe i psećeg dreka.

JOŠ I TO Lokal s paketomatima u Retfali sad koriste i psi, dolaze tamo kakati

Između ostalih reakcija, javila se i čitateljica koja je fotodokumentirala situaciju u sličnom objektu za preuzimanje paketa u susjednoj Mađarskoj, pa čisto da i naši ljudi mogu vidjeti kako bi to trebalo izgledati. A evo i njezina kratkog pisma:

“Upravo sam pročitala Vaš tekst o Box now paketomatu u Strossmayerovoj ulici. Nakon Vaših članaka bude uredan, ali to ne traje dugo. Živim u blizini istoga i često prođem pored i u većini slučajeva mi se okrene želudac. Prije tjedan dana sam bila u Pečuhu i prošla u centru grada na frekventnoj lokaciji pored jednog lokala koji također ima paketomatu od više dostavnih službi. Šaljem u prilogu slike pa pokažite “građanima” Osijeka kako izgleda paketomat u lokalu u ne tako dalekom Pečuhu.”

Pismu ne bismo ništa dodali, nego tek da se fokusirate na fotografije. Čini se kako ondje posjetitelji gotovo da mogu “jesti s poda”. Dok se kod nas to sustavno pretvara u mješavinu javnog toaleta i točke za prikupljanje kartonske i plastične ambalaže.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Najlaćarnije