Kovinar
DRAGAN KOVAČEVIĆ Izvozimo skoro polovicu pšenice, a onda uvozimo skupe pekarske proizvode
Autor novog udžbenika za studente PTF-a dijagnosticira bolne točke naše industrije hrane

Udžbenik „Ekonomika prehrambene industrije“ dr. sc. Dragana Kovačevića, profesora osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam prvi je ovakve tematike u našoj zemlji. Uz teorijska znanja, studente upoznaje i s iskustvima iz života i gospodarstva, kako bi se po završetku fakulteta što bolje pripremili za tržište rada. Zanimljive su njegove dijagnoze o bolnim točkama domaće industrije hrane.
* U kakvom je stanju danas zapravo naša prehrambena industrija? Odnosno, da se probamo ograničiti na prehrambenu industriju u Slavoniji i Baranji?
– Prehrambena industrija strateška je grana hrvatskog gospodarstva. Ako je usporedimo s drugim prerađivačkim industrijama bilježi najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti, ima najveći promet i zapošljava najveći broj radnika. I na razini EU prehrambena industrija je, uz automobilsku i industriju strojeva prema ključnim ekonomskim parametrima, jedna od najznačajnijih prerađivačkih industrija. Treba spomenuti podatak da se od ulaska u EU do danas fizički obujam proizvodnje hrane i pića povećao za preko 20%, a stvoreno je i veliki broj prehrambenih brendova koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim tržištima EU. Držimo da će Podravkina akvizicija i preuzimanje Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika biti dodatni input razvoju prehrambene industrije u Slavoniji i Baranji, jer je Podravka, prema prometu i prihodima, jedna od najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija koja ima tradiciju, akumulirana stručna znanja i kadrove. Isto tako Podravka je dokazala da je kompanija koja sustavno ulaže u najnovija tehnološka dostignuća, održivu proizvodnju i inovacije, pa vjerujemo da će svoja postignuća uspješno implementirati i u tvrtkama koje će preuzeti. Belje, Vupik i PIK Vinkovci perjanice su prije svega poljoprivredne proizvodnje, obrađuju 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i raspolažu strateškim stočnim fondom, zbog čega je kupnja od strane domaće kompanije dodatno jamstvo očuvanja proizvodnje, radnih mjesta i strateške povezanosti primarne poljoprivredne proizvodnje s preradom i globalno prepoznatljivim hrvatskim prehrambenim brendovima.
* Na otvaranju sajma Wineos govorili ste da hrvatska proizvodnja vina ne pokriva naše potrebe za vinom, a prilikom predstavljanja svog novog udžbenika ustvrdili ste da trenutno proizvodimo samo 60% svojih potreba za hranom – što se dogodilo? Što radimo pogrešno? Što treba promijeniti?
– Kada uzmemo u obzir cjelokupnu proizvodnju hrane, dakle i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe i zadnji dostupni podaci za jedanaest mjeseci prošle godine govore da izvoz pokriva tek 61% uvoza. Godinama bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit koji će u 2024. znatno premašiti dvije milijarde eura. Problemi u poljoprivrednoj proizvodnji su kompleksni, a prvi šok doživjeli smo ulaskom u EU kada smo postali dio Zajedničke poljoprivredne politike EU i jedinstvenog EU tržišta, kada je ukinuta carinska zaštita na uvoz robe iz EU članica i kada smo morali prihvatiti sustav potpora koji nije bio kompatibilan našim potrebama kao male i deficitarne poljoprivredne proizvodnje. Ono što hrvatskoj poljoprivredi nedostaje su investicije, snažnija ulaganja u inovacije, nove tehnologije i veća finalizacija, odnosno prerada, jer imamo vrlo nisku produktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji koja je sada na razini 30% prosjeka EU, a vanjskotrgovinski suficit nam čine isključivo neprerađene žitarice i uljarice, dakle proizvodi s malom dodanom vrijednosti.
Sve to upućuje na zaključak da najavljenim izmjenama Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.–2027. trebamo više sredstava osigurati za povećanje investicija, također bolje fokusirati potpore u poljoprivredi, te tim razvojnim ciljevima prilagoditi i zemljišnu politiku.
* Možete li staviti hrvatsku proizvodnju hrane u kontekst proizvodnje hrane u Europskoj uniji? Koji su naši potencijali?
– Hrvatska je u kontekstu EU gospodarstva i poljoprivredne proizvodnje mala zemlja, vrijednost proizvodnje je manja od 1% vrijednosti ukupne EU poljoprivredne proizvodnje i naša šansa je prije svega u većem stupnju prerade i povećanju preradbenih kapaciteta. Nije dobro da s jedne strane gotovo polovicu godišnje proizvodnje pšenice izvozimo, a s druge strane uvozimo velike količine mlinsko-pekarskih proizvoda veće dodane vrijednosti. Također, veliki potencijal vidimo u plasmanu hrane i pića kroz turizam. Hrvatska je turistička zemlja, u prošloj godini realizirali smo gotovo 110 milijuna noćenja i preko 21 milijun dolazak stranih turista što je ogroman potencijal i generator potrošnje hrane i pića. Strani turisti za hranu i piće troše preko 25% od ukupne potrošnje, što znači da je samo prošle godine kroz turizam, hotele, restorane, trgovine potrošeno na hranu i piće oko četiri milijarde eura.

S obzirom da nismo još uvijek etablirani kao enogastronomska destinacija treba dodatno raditi na brendiranju Hrvatske kao enogastronomske destinacije koja može u ovom trenutku ponuditi pedesetak tradicionalnih proizvoda zaštićenih na razini EU oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, te vina od preko 130 autohtonih sorti vinove loze.
* Jesu li vaši studenti zabrinuti zbog činjenica da je proizvodnja hrane kod nas daleko ispod granice naših potreba za hranom? Doživljavaju li to uopće kao problem?
– Držim da je to za te mlade ljude prije svega izazov, jer očito postoji puno potrebe i prostora za implementaciju znanja. Na nama profesorima i znanstvenicima je zadaća da što više uz teoretska znanja našim studentima prenesemo i iskustava iz prakse, iz života iz gospodarstva. To je svrha i mog najnovijeg sveučilišnog udžbenika „Ekonomike prehrambene industrije“ – upoznati studente s ključnim mehanizmima funkcioniranja tržišne ekonomije, te najmodernijim marketinškim alatima koji trebaju osigurati da naši prehrambeni proizvodi nađu put do potrošača i trajno se pozicioniraju u njegovoj svijesti.
* Gdje vidite Slavoniju i Baranju za 10 godina u kontekstu proizvodnje hrane? Hoćemo li imati što za jesti?
– Slavonija ima prirodni klimatski i zemljišni potencijal, akumulirana znanja i tradiciju u proizvodnji hrane i nije upitno da će Slavonija i Baranja i dalje u Hrvatskoj biti perjanica u proizvodnji hrane. Treba raditi na tome da ne budemo samo sirovinska baza već izgradnjom novih kapaciteta strateški proizvođači prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednosti. U primarnoj proizvodnji, posebice u kontekstu posljedica klimatskih promjena, neophodna je uska suradnja sa strukom i znanstvenim institucijama, jer bez znanja i inovacija neće biti moguće riješiti izazove koji su stavljeni pred proizvodnju hrane, niti povećati produktivnost i konkurentnost.
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Kovinar
KONAČNO NOVE FASADE Zadnjih nekoliko mjeseci u središtu grada zaredale obnove pročelja
S proljećem je započeo svojevrsni boom na uređenju zgrada

Sa uglovne četverokatnice u Šamačkoj ulici, nasuprot hotela Osijek, radnici su baš ovih dana skinuli zaštitnu skelu i bljesnula je novoobnovljena fasada. Istodobno u obližnjoj Kapucinskoj ulici obnavlja se hotel Royal. Nekoliko desetaka metara istočnije na suprotnoj strani Korza uz pročelje stoji još jedna zaštitna skela te još jedna iza koje su skriveni radnici na obnovi hotela Central na Trgu Ante Starčevića.
Istovremeno, radi se i na fasadama u obližnjoj Ulici Lorenza Jagera – tu su već dobrano odmaknuli radovi na obnovi pročelja Pučkog otvorenog učilišta. Nešto sjevernije odnedavno je postavljena skela na još jedno pročelje, a obnovom je zahvaćena i velika zgrada na uglu Jagerove i Ulice Hrvatske Republike. Osim toga, u Jagerovoj je nedavno obnovljen i toranj Evangeličke crkva što je također osvježilo perspektivu cijele te ulice.

Kad se tome pridoda i činjenica da su u tijeku pripremni radovi za kompletnu rekonstrukciju i obnovu zgrade bivše gimanazije Gaudeamus (ugao Školske i Jagerove) koja će postati jedan od modernijih gradskih vrtića – zapravo je užem centru grada uočljiv boom na uređenju pročelja. Vlasnici zgrada pronalaze načine financirati održavanje, pa je početkom ovog proljeća to u središtu grada postalo vrlo uočljivo. Samo da se takav trend nastavi.


Foto: Komarilos
Kovinar
PROMENADA DO VIŠNJEVCA Gradnja prve dionice od Neptuna prema zapadu kreće ovoga ljeta
Radovi uz Dravu kroz Retfalu izvodit će se u četiri dijela

U odgovoru na vijećnićko pitanje na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća u aktualnom sazivu, gradonačelnik Ivan Radić pustio je u javnost prve informacije o statusu projekta nastavka izgradnje promenade uz Dravu kroz Retfalu do Višnjevca.
Sad je poznato da će se ti radovi odvijati u četiri faze, odnosno da su pripreme za gradnju u suradnji s Hrvatskim vodama već daleko odmaknule. Rečeno je kako će gradnja prve dionice Neptun (dakle, od pozicije Moto-nautičkog kluba Neptun, gdje sada završava uređena obaloutvrda) krenuti već ovoga ljeta i da će stajati od 7 do 8 milijuna erua.

Kao i prilikom gradnje dionice kojom je prethodno konačno šetnicom uz rijeku spojen Gornji i Donji grad i ovdje će se paralelno graditi obaloutvrda, pješačka i biciklistička staza te uređivati hortikultura. Za sada su to sve poznate informacije, očekujemo podatke o planu gradnje, rokovima i naročito o dužinama dionica. Jer, Višnjevac je još daleko.
Foto: Komarilos
Izborni čušpajz
AHIĆ KOD OLTA Kandidat za gradonačelnika mahao Radićevim starim programom, a svoj još nema
Politički performans pred kompleksom bivše ljevaonice

Kandidat za gradonačelnika Zlatko Ahić, kojega podržavaju stranke DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Most i BUZ okupio je danas novinare na kratkom performansu kod ulaza u nekadašnji OLT, a društvo mu je pravio i njihov kandidat za župana Krešimir Čabaj. Prilikom kratkog obraćanja Ahić je uglavnom prelistavao stari izborni program aktualnog gradonačelnika Ivana Radića kako bi prikazao projekte koji nisu ostvareni – potput pretvaranja kompleksa OLT-a u stambeno-poslovni i sportski centar, gradnje novog KBC, obnove HNK, rekonstrukcije Copacabane, dovršetka gradnje Gradske i sveučilišne knjižnice i novih kružnih tokova na Trpimirovoj ulici.
Iako su svi ti projekti značajno odmaknuli u rješavanju imovinsko pravne problematike, izradi dokumentacije za građenje i osiguravanju financijskih sredstava za realiziaciju, a obnova Kopike je čak do pola i dovršena – Ahić je tijekom slikanja uz Radićev stari programski dokument ustvrdio kako su to bila lažna obećanja.
– Drago mi je da posjedujemo njegov stari program i sad sam ovdje da potvrdim da to nije tako – rekao je kandidat.
Također, osvrnuo se i na medije, smatrajući da nose dio krivice jer pomažu širiti “iskrivljenu sliku” o stanju u Osijeku.
– Stvara se dojam da u gradu teče med i mlijeko i da se već zna pobjednik ovih izbora. Ali ja razgovaram s građanima i znam da tu ne teče med i mlijeko. Sva lažna obećanja vratit će se kao bumerang – rekao je Ahić.
Potom je predstavio svoj novi slogan: “Rješenja, a ne obećanja” i pozvao novinare da se ponovo okupe “na nekom drugom mjestu” sljedećega utorka kad će, rekao je, predstaviti kako riješiti prostor Unikoma. Vjerojatno nije obaviješten da je to rješenje već isplanirano.
I tako je završilo petominutno obraćanje javnosti. Progam i dalje čekamo.
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Kovinar
MIROTVORAC Film o sumornoj atmosferi u kojoj je radio šef osječke policije prije ubojstva
Hrvoje Zovko i Drago Hedl godinama su tražili svjedoke koji se sjećaju Osijeka 1. srpnja 1991. kad je ubijen Reihl-Kir

Danas će na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox biti predstavljen film “Mirotvorac” redatelja Ivana Ramljaka. Riječ je o ostvarenju koje priča priču o zadnjih nekoliko mjeseci života i rada bivšeg načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira koji je 1. srpnja 1991. ubijen na ulazu u Tenju, neposredno nakon što je obavio još jedne u nizu mirovnih pregovora. Više od 30 godina kasnije mnogi su elementi tog ubojstva i dalje nerazjašnjeni, a nalogodavac je ostao nepoznat.
Podsjetimo, toga dana uz Reihl-Kira ubijen je i potpredsjednik osječkog Gradskog vijeća Goran Zobundžija te gradski vijećnik Milan Knežević, a teško je ranjen Mirko Tubić, predsjednik Mjesne zajednice Tenja.
Redatelj Ramljak se u istraživanje okolnosti u kojima je Reihl-Kir radio tih dana i o atmosferi koja je vladala u Osijeku neposredno prije ubojstva priključio nakon što su projekt pokrenuli novinari Hrvoje Zovko i Drago Hedl. Oni su razgovarali s velikim brojem svjedoka i te su razgovore zabilježili, pa je od njihovih sjećanja Ramljak uspio izgraditi priču o Osijeku u osvit rata. Neki od svjedoka su umrli i nisu dočekali predstavljanje filma, pa je njihov doprinos dokumentiran praktički u zadnji trenutak. Hrvoje Zovko inicijalno je predložio da se napravi dokumentarni film o Reihl-Kiru, pa je ovdje pojasnio neke od razloga za taj pothvat.
* Dugometražni dokumentarni film “Mirotvorac” nema naratora, kroz priču nas vode svjedoci ubojstva načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira. Kako ste se odlučili na takav pristup?
– To je bila ideja redatelja Ivana Ramljaka, da se na taj način priča ispriča, i mi smo to prihvatili i taj autorski pristup redatelja pokazao se uspješnim. Način na koji je film prikazan je zanimljiv jer imamo svjedoke događaja koji govore o stvarima koje su se dogodile nekoliko tjedana ili mjeseci ranije prije ubojstva Josipa Reihla Kira i iza toga, a istovremeno imamo vrlo snažnu arhivu koja bolje od bilo koje riječi pojašnjava atmosferu koja je u to vrijeme vladala u Osijeku, odnosno sumornom slikom i svim onim što se oko toga događalo bolje od bilo koje riječi pokazuje kakva je tada vladala atmosfera u Osijeku.

* Do “Mirotvorca” o Reihl-Kiru je napisana jedna knjiga, dobio je spomen kamen u Parku pravednika u Milanu i to zahvaljujući splitskoj Udruzi veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA), samo jedna ulica nosi njegovo ime. Zbog čega je tome tako?
– Država je sve učinila da se u protekle 34 godine zaboravi lik i djelo velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl Kir. Službena politika ga je uvijek pošto poto nastojala zaboraviti, jer nije poželjno slaviti mirotvorce poput njega. Kako god da se okrenemo država se ogriješila o Kira. On je najveća antiratna figura i zaslužio je sve počasti.
* Je li bilo teško doći do svjedoka tog vremena i okolnosti koje su dovele do tragičnog događaja 1. srpnja 1991.?
– Puno se putovalo i razgovaralo s brojnim svjedocima. Od Osijeka, Beograda pa nadalje. Najprije smo kolega Drago Hedl i ja razgovarali i snimali brojne sugovornike, a među njima i gospođu Gordanu Ajduković koju smo u Beogradu snimili, a ona je primjerice bila s Josipom Reihl Kirom tog kobnog 1. srpnja 1991. kada su išli na pregovore. Nakon toga, kada se Ivan Ramljak uključio u projekt, on je također obavio čitavu jednu seriju razgovora i snimanja te išao na brojne lokacije. Klasična situacija, neki su pristali, a neki su strahovali od toga da javno govore. Velika je i zasluga kolege Hedla što smo došli do mnogih sugovornika.


* U filmu se pojavljuju i nikada ranije objavljene snimke. Kako to da više od 30 godina nisu izašle iz HRT-ovih arhiva?
– Teško mi je sad reći zašto prije netko na HRT-u nije to pronašao. U ovom projektu je bilo volje i želje i zbog toga se to i pronašlo. Ivan Ramljak je dosta vremena proveo u arhivi.
* Kakvu poruku gledatelji mogu izvući?
– Kada sam 2019. predložio kolegi i velikom prijatelju Dragi Hedlu da krenemo u priču s filmom o Josipu Reihl Kiru i nakon toga se prijavili na HAVC kao scenaristi za razvoj scenarija, veliki i glavni motiv bio mi je da se ne smije zaboraviti veliki čovjek Josip Reihl Kir i svi napori njegove supruge da se sazna istina. Želio sam da se ispravi velika nepravda i da se od zaborava otrgne ova priča. A vjerujem da će svi oni koji pogledaju ovaj film iza kojeg stoji produkcijska kuća Factum dobro zastati i razmisliti u kakvim je okolnostima živio i radio šef osječke policije i koliko je važno da se uvijek i u najtežim trenucima ponajprije bude čovjek. On je to pokazao i svojim djelima svjedočio i za to platio najveću moguću cijenu.
Foto: Screenshotovi iz filma i privatna arhiva
Kovinar
IT CENTAR Priprema, pozor, sad – kreće iznajmljivanje vjerojatno najboljih ureda u gradu
Sve je novo, moderno i vrhunski opremljeno, a imaju i fenomenalan pogled

Objavljen je (subota, 15. ožujka) Natječaj za najam preostalih uredskih prostora u novoj zgradi IT Poslovnog centra. Natječaj je objavljen u dnevnim novinama, a dokumentaciji je moguće pristupiti i na web stranici Grada Osijeka te putem poveznice na stranici tvrtke OS Centar koja upravlja IT Parkom u Gackoj ulici. Riječ je o novim, modernim, prozračnim i vrhunski opremljenim uredima u zgradi koja polako postaje poslovno središte novih industrija u Osijeku.
Uredi su raspoređeni na dvije etaže s pogledom na istočni i južni dio grada. Fasadni dio je od poda do stropa određen velikim prozorima, pa su radni prostori prepuni svjetlosti. Svi su raspoređeni oko modernih čajnih kuhinja te zona za susrete i razmjenu ideja. Zgrada ima reprezentativna dizala, suvremene toalete, dobro organizirane i označene interne smjerove kretanja te u svakom pojedinom prostoru priključke na potrebnu poslovnu infrastrukturu. Korisnici svoje urede mogu koristiti 24 sata dnevno svakoga dana u tjednu, a ulaz u zgradu je pod kontrolom suvremenog digitalnog sustava.



– Svi koji žele dodatne informacije vezane uz karakteristike prostora ili žele osobno doći i vidjeti prostore u ponudi mogu se slobodno javiti. Kontakte mogu pronaći na našoj internetskoj stranici i ja sam ovdje na raspolaganju za dodatne informacije bilo koje vrste. Tvrtka OS Centar je u funkciji pružanja logističkih usluga svima koji ovdje vide budućnost svog posla. Trudimo se asistirati u svakom segmentu kako bi se naši stanari mogli što bolje smjestiti, što udobnije raditi i kako bi mogli što modernije predstavljati svoj posao i radne rezultate prema svojim klijentima – kaže Alen Vukašinović, direktor OS Centra.
Inače, u zgradi IT Parka od kraja prošle godine vrlo živahno funkcionira veliki sustav konferencijskih dvorana u kojima se sve češće odvijaju važni poslovni događaji, prezentacije, susreti i edukacije. A od prije nekoliko tjedana u prizemlju je otvorena i velika kafeterija u kojoj se redovito susreću poslovni ljudi čiji se radni fokusi vrte oko novih tehnologija.




Foto: OS Centar
-
Svilana2 dana od objave
KIPARSKA RADIONICA Sedam dana studenti iz Osijeka i Sarajeva izrađivat će drvene skulpture
-
Svilana2 dana od objave
NOĆ KNJIGE Književni susreti, radionice i pjesma u GISKO-u, izložba u Muzeju Slavonije
-
Šećerana2 dana od objave
HUMANITARNA NOĆ KNJIGE Poznati Osječani čitali klasične bajke s nešto drukčijom porukom
-
SPEEDWAY2 dana od objave
MAČEVANJE Stižu mačevaoci iz 22 zemlje, u Gradskom vrtu bit će više od 4.000 borbi
-
Šećerana23 sata od objave
PROLJETNI SAJAM Svi u Poljoprivrednu školu po presadnice povrća, cvijeća i ljekovitog bilja
-
SPEEDWAY1 dan od objave
HNK RIJEKA – NK OSIJEK 0:2 Pobijedili lidera i vratili samopouzdanje u pravom trenutku
-
Analit22 sata od objave
PRIPREME Iako se od 1. svibnja voze besplatno, umirovljenici trebaju nadopuniti Butru
-
Svilana18 sati od objave
„Sokol“ na Marulićevim danima i u Gavelli, „Zmajevi koji ne lete“ tri dana uzastopce u HNK
-
SPEEDWAY20 sati od objave
ODBOJKA Mladost nadigrali dvaput, Mursašima preostaje samo završiti započeti posao!
-
Mobilia37 minuta od objave
GORNJODRAVSKA Radi se punom parom, prostor je iskolčen, u tijeku su zemljani radovi