Tijekom radova na obnovi Kolodvorske i Sljemenske ulice cijelo je vrijeme Psunjska ulica (nešto sjevernije, ali paralelna sa Sljemenskom) bila u statusu izvanredne prometne regulacije, pa je funkcionirala kao dvosmjerna cesta. Inače, Psunjska je godinama prije toga razdoblja bila jednosmjerna cesta, a promet se odvijao u smjeru istok-zapad.

Iz tog dijela Retfale pristižu nam prijedlozi sugrađana koji smatraju da bi Psunjska trebala ostati dvosmjerna cesta. Evo argumenata:

Zapravo uopće nije jasno zbog čega se promet Psunjskom ranije odvijao jednosmjerno. Sada je dvosmjerna i takva bi trebala ostati…

Psunjska ulica je kompletno obnovljena , široka je i u njoj se bez problema mimoilaze gradski autobusi i nije jasno zašto bi ona bila jednosmjerna…

U Psunjskoj su napravljeni novi kolni prilazi i svi imaju gdje parkirati automobile, stvarno ju sad ne bi trebalo opet pretvoriti u jednosmjernu jer će onda duž ceste biti parkirani automobili, a ulica je ovako komotna za promet…

Dok su trajali radovi na uređenju infrastrukture po Retfali pokazalo se da nam je Psunjska kao dvosmjerna cesta bila spas, i zato bi tako trebalo i ostati. Zar netko utjecajan živi tamo, pa mu treba mir sa što manjim prometom u ulici…

Zar je jednostavnije biti komforan pa ostavljati aute na cesti nego ih parkirati na kolne prilaze ili u dvorišta i garaže…

Foto: Komarilos

Osijeku je danas rođendan. Ima 239 godina, iako se ime grada prvi puta u povijesti spominje u mađarskoj inačici Eszék 1196. godine, dok je u starom vijeku Osijek bio  poznat kao Mursa.

Zbog čega grad na Dravi ima tako malo godina, unatoč dugoj povijesti?! Zato jer na Dan grada slavimo ujedinjenje tri gradske cjeline u jednu, a to se dogodilo 1786. odlukom Josipa II. o spajanju Gornjeg grada, Donjeg grada i Tvrđe. Tada je zapravo i nastao Osijek kakvog danas poznajemo.

U vrijeme Hrvatsko-ugarskog kraljevstva Osijek je bio bogati trgovački i obrtnički gradić, dok ga 1526. nisu osvojili vojnici Osmanskog carstva. Krajem 17. stoljeća grad je vraćen Hrvatskoj u sastavu Austro-ugarskog carstva. Tada je izgrađena velika utvrda uz Dravu, a grad je obnovljen u baroknom stilu.

Dan grada, 2. prosinca, obilježit će tradicionalna budnica u Tvrđi Hrvatskog obrtničkog pjevačkog i glazbenog društva Zrinski, te donošenje cvijeća na oltar Gospe Osječke u Franjevačkom samostanu. Gradska i sveučilišna knjižnica u Domu za starije i nemoćne organizira radionicu „Ulicama moga Osijeka“, a u dvorani „Franjo Krežma“ bit će održana svečana sjednica Gradskog vijeća. Tijekom dana građani će moći sudjelovati u bowling programu u Portanovi i posjetiti kuglački turnir na Pampasu, dok će večer obilježiti Lampionada u Staroj pekari te koncert grupe Vigor na Trgu Svetog Trojstva.

Građanima su danas osigurani i brojni besplatni sadržaji. Ulaz u ZOO vrt bit će slobodan, teniski tereni i kuglana Pampas dostupni bez naknade, a javni gradski prijevoz i vožnja Božićnim tramvajem bit će besplatni. Gradska i sveučilišna knjižnica nudi i mogućnost besplatnog učlanjenja svim osobama rođenim na Dan grada.

Foto: Komarilos

Gradski vijećnik Marin Babić odazvao se prokomentirati upravo usvojeni proračun Grada Osijeka za 2026. koji iznosi rekordnih 226,7 milijuna eura. Bit će to, između ostaloga, razdoblje najvećeg ulaganja u osječke osnovne škole.

– Proračun za 2026. godinu smatram stabilnim, razvojnim i jasno usmjerenim na projekte koji građanima donose stvarnu korist. Važno je naglasiti da se i ove godine nastavlja ulaganje u komunalnu infrastrukturu, uređenje javnih zgrada i poboljšanje životnih uvjeta u svim dijelovima grada. To su projekti koji direktno podižu kvalitetu života i dugoročno koriste Osijeku – objašnjava Babić.

Posebno želi izdvojiti ulaganja u obrazovanje. Smatra to najpametnijim dugoročnim ulaganjem koje grad može imati, jer njegovi rezultati traju godinama i oblikuju buduće generacije.

– Vidljivo je da se planiraju konkretna ulaganja u škole, vrtiće i bolje uvjete rada u odgojnim ustanovama. Ulaganje u djecu, mlade i obrazovni sustav temelj je razvoja grada. Ulaganje u obrazovanje nije trošak nego investicija – rekao je Babić.

Među velikim projektima, kaže, izdvojio bi obnovu javnih zgrada, modernizaciju cesta i komunalne infrastrukture te projekte koji se bave energetskom učinkovitošću. Takva ulaganja, pojašnjava, poboljšavaju funkcioniranje grada, smanjuju troškove i omogućuju kvalitetnije i bolje organizirane javne usluge.

– Želim istaknuti i ugradnju dizala u zgrade bez lifta. O toj temi sam govorio još u kampanji za parlamentarne izbore i zato mi je posebno drago što je Grad u proračunu izdvojio sredstva. To je velika i važna odluka za starije osobe, osobe s invaliditetom i obitelji koje žive na višim katovima. Ugradnja dizala nije luksuz nego osnovna potreba, i drago mi je da se ovaj projekt počinje sustavno provoditi.

Ulaganje u infrastrukturu, tumači Babić, mora ići zajedno s rješenjima koja građanima olakšavaju svakodnevicu i povećavaju socijalnu uključenost.

– Ugradnja dizala jedan je od takvih projekata, i vjerujem da u sljedećim godinama možemo napraviti konkretne korake prema njegovoj provedbi.

Sveukupno, kaže, ovaj proračun daje dobre temelje za razvoj grada i bolju svakodnevicu građana i zato ga je i on podržao.

Foto: Komarilos

Delinkventi su vrijedno radili da bi autolakovima gotovo u potpunosti prekrili naziv “Petrove Gore”, kako stoji na velikoj tabli na maloj željezničkoj stanici neposredno uz Vijenac Petrove Gore. Možda je tabla postavljena prenisko, pa im je lako dohvatljiva, ili ih je iritirao naziv, ili im je bilo dosadno ili su dugo čekali vlak… Kako god, stvarno su se naradili.

Zatim, odmah ispod table je pričvršćen i informativni pano na kojemu se nalaze podaci o voznom redu, obavijesti o stajalištima autobusa i druge korisne informacije koje HŽ Putnički prijevoz dijeli sa svojim putnicima. No, ovdje je staklo davno razbijeno, pa se ovi koji postavljaju obavijesti trude i tiskane letke presvučene plastičnim folijama lijepiti tako da ih može odlijepiti prvi snažniji vjetar, a ne mogu izdržati više od dva naleta kiše.

Korak ili dva ispred, bliže stepenicama, nalazi se malena nadstrešnica na hrđavim nosačima. To je konstrukcija koja je u Osijeku, uglavnom na tramvajskim stajalištima, bila poznata i atraktivna na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete godine prošlog stoljeća. Djeluje otužno i klimavo. Plastika je mjestimice i izbušena, a krovna površina sastoji se iz samo dva modula, sve skupa je možda dva kvadrata natkrivene površine. Ljeti možda i može nekoga zakratko zaštititi od sunca, ali u vrijeme bilo kakvih oborina ovdje putnik ne može ostati suh.

Sve u svemu, stvarno je ružno, pohabano i nekako jadno, a i funkcionalnost je pod znakom pitanja. No, svakako je to i ogledalo građanske pristojnosti.

Foto: Komarilos

Radove na energetskoj obnovi vrtića Krijesnica na Jugu II  obišao je gradonačelnik Ivan Radić naglasivši kako se odvijaju planiranom dinamikom, te kako će do lipnja iduće godine biti gotovi. Na ovom će objektu, osim konstrukcije, sve ostalo biti novo – od vanjske stolarije, podova, sanitarnih čvorova, grijanja i hlađenja.

– Djeca će dobiti potpuno novi vrtić, nadam se da će već od lipnja krenuti u njega. Vrijednost ovih radova je 1,2 milijuna eura – naglasio je gradonačelnik, dodajući kako tu nije kraj ulaganjima u predškolsko obrazovanje. U protekle je četiri godine izgrađeno/nadograđeno pet dječjih vrtića, čime je osiguran upis svoj djeci s oba zaposlena roditelja.

Najavio je i izgradnju još tri dječja vrtića – jedan u centru grada, koji će se nalaziti u Školskoj ulici, gdje će se prenamijeniti zgrada u kojoj je bila smještena gimnazija Gaudeamus. U tijeku je javna nabava za izvođača radova i nadzor. Planirana je izgradnja i vrtića u Podravlju, budući da je DV Bambi u jako lošem stanju, te izgradnja vrtića u Retfali (za osam skupina) za koji se trenutno ishodi građevinska dozvola. U pripremi su i energetske obnove vrtića Jelenko i Kosjenka.  

Boris Benić, glavni inženjer tvrtke Planum-građenje, dodao je kako se objekt vrtića Krijesnica kompletno energetski obnavlja uz unutarnje uređenje.

– Zadržava se roh bau objekat koji je u super stanju, što smo utvrdili demontažom starih dijelova, a uskoro će ovdje biti potpuno novi vrtić – rekao je.

Ana Mihaljević, pedagoginja DV Osijek, naglasila je kako je sretna što se ovakvi projekti događaju u Osijeku, jer su od velikog značaja i za djecu, ali i roditelje.

– Djeca dobivaju sigurnije i poticajnije okruženje za rad i cjeloviti razvoj. Zahvaljujem se Gradu na investicijama, roditeljima na strpljenju i odgojiteljima na većem angažmanu – rekla je Ana Mihaljević, dodajući kako su polaznici Krijesnice tijekom obnove raspoređeni u više vrtića.

Foto: Grad Osijek