C.Dananect with us

Šećerana

GORAN BARIĆ Najviša cijena po kojoj sam prodao rabljenu ploču bila je 500 eura – Balašević

U petak i subotu svi putevi vode na trg unutar Eurodoma, na “creme de la creme” sajam glazbe na vinilima

Objavljeno

.Dana

Udruga Volim Gramofonske Ploče organizira tradicionalni jesenski 7. Sajam gramofonskih ploča 10. i 11. listopada na prostoru natkrivenog trga PTC Eurodom. U petak program počinje u 16,00 i traje do 22,00 sata, a u subotu 10,00 do 15,00 sati. Najavljen je dolazak više od 30 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, a očekuje se ponuda preko 35.000 gramofonskih ploča.

O sajmu, ali i vinilima koji su najtraženiji, razgovarali smo s jednim od organizatora, Goranom Barićem iz Vinylmanie.

* Koja se izdanja danas najviše traže i koliko su kupci spremni platiti dobro očuvanu ploču?

– EX-YU je kod nas najtraženiji, što je i razumljivo jer je na područjima bivše države ex-yu glazba najpopularnija, a nakon toga r’n’r. Što se tiče cijene, ona ovisi o podneblju i mogućnostima. Ako govorimo o novim pločama i novim izdanjima, sve novo što izlazi obavezno se tiska i na vinilu. Nove ploče se kreću od 20 do 40 eura, osim nekih specijalnih izdanja koja su skuplja. A rabljene ploče, tu cijene jako variraju, puno se ploča može naći po prihvatljivim cijenama od 5 do 15 eura, prosjek je do 25 eura. Naravno, cijene nekih naslova diktira i sama potražnja.

S Azrom je, recimo, problem oko izdavačkih prava, pa je cijena reizdanja otišla u nebesa, od 70 do 150 eura.

* Odakle sve dolaze izlagači na ovogodišnji sajam? Jesu li tu već formirana neka prijateljstva, pa ljudi dolaze redovito nuditi ploče?

– Ovo nam je 7. sajam. Radimo ga dva puta godišnje, proljetni i jesenski. Dolaze nam domaći izlagači, ali i izlagači iz cijele regije – Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Slovenija. Dolaze nam i izlagači iz Austrije. Osječki sajam je, što se tiče izlagača, creme de la creme među prodavačima gramofonskih ploča. Izbor je ogroman, svatko može pronaći nešto za sebe. Veći izlagači dođu sa 1000 do 1500 ploča, tako da na sajmu imamo izbor od oko 35.000 ploča. Naravno da se svi poznajemo, sajmom su zadovoljni, proda se dosta ploča i redovito dolaze.

* Po čemu se razlikuju skupljači ploča, odnosno oni koji moraju imati to neko točno određeno izdanje koje im nedostaje u kolekciji od onih koji slušaju glazbu s ploča neopterećeni da moraju kompletirati sva izdanja nekog autora?

– Najveća je razlika između starih kolekcionara i mladih. Kako je vinil zaživio i vrlo je popularan u cijelom svijetu, jako puno mladih se uključilo u taj sport. Oni imaju neku svoju filozofiju i način skupljanja. Dok je starom kolekcionaru bitno koje je izdanje, čije je. Npr. The Rolling Stonesi, ploča koja je izašla u 120 zemalja pa se zna da su UK, japanske ili američke ploče bolja izdanja, stari kolekcionar ju mora imati. Dok mlađe generacije, njima je najbitnija cijena.

Kad ciljaš neku određenu ploču, npr. japansko izdanje, moraš biti spreman izdvojiti 100 eura najmanje, dok reizdanje možeš naći za 30.

* Gdje si ti do sada izlagao i prodavao ploče? Jesi li odlazio na neke sajmove izvan Osijeka, u druge države… Što si od ploča tamo nudio?

– Bio sam u Nizozemskoj na Hertogenboschu najvećem svjetskom sajmu gramofonskih ploča. 900 prodavača u dvije velike dvorane, to je nešto nezamislivo. Bio sam u Beču i Italiji. Slovenija, Zagreb, Umag… to su mi neke redovite manifestacije, imam kontakte s ljudima koji to organiziraju, na neke idem i više puta godišnje. Na ovom našem području, najskuplja ploča koju sam prodao je od Balaševića „Marim ja“. To je album izdan 1992. u samo 500 primjeraka u sarajevskom Diskotonu koji je izgorio, tako da je teško da će ta ploča ikada biti u tom obliku snimljena i nema reizdanja. Sada, koliko vidim u ponudi ide do čak 800 eura. Ja sam ju prije četiri godine prodao za 500.

* Postoji li razlika između djevojaka i mladića koji slušaju glazbu s vinilnih ploča. Primjećuje li što slušaju mladi a što stari?

– Ima tu dosta nove glazbe koju ja pratim s ove trgovačke strane. Ja kao trgovac imam ugovor s par izdavačkih kuća kod nas. Trudim se u ponudi imati sva ta nova izdanja. U proteklih godinu dana stvorila mi se i mlađa klijentela, no svi koji su u glazbi najviše vole taj neki stari zvuk. Od Led Zeppelina, Pink Floyda, Stonesa, Deep Purplea, Beatlesa… to je uvijek roba koja se prodaje, kupuju ju i stari i mladi. Zatim Ex-Yu, najviše se traži novi val, ’80-e i početak ’90-ih, iako je s njima najveći problem jer su tu već pale tiraže, kada su krenuli CD-i i gašenje vinila. Tu su cijene baš otišle u nebo.

* Prije nekoliko godina javno je objavljeno da je, nakon dugo vremena, prvi puta na svjetskoj razini ostvaren veći prihod od prodaje ploča nego od CD-a. Osjeća li se sad možda već neko zasićenje pločama ili se i dalje rasplamsava potražnja?

– Još uvijek je tako, totalni je pad po pitanju prodaje CD-a. Ploče su kompletno preuzele primat među nosačima zvuka.

* Kako dolaziš do rabljenih ploča, gdje ih nabavljaš, kakav je to zapravo posao?

– Zahtjevan je posao, kao i svaki drugi. Jednostavno moraš biti u tome, moraš pratiti, tražiti… Najčešće to bude nekom usmenom predajom, tipa: „Moj tata na tavanu ima ploče“ ili „Moj striko ima hrpu ploča u podrumu“. Između ostalog, kako se bavim prodajom rabljenih ploča, radim i otkup, pa ljudi sami često dođu i ponude Ako se nađemo u cijeni napravimo posao. Uvijek kad sam na sajmovima, dio zarade koju ostvarim ulažem u robu za koju znam da je na našem području tražena. Uvijek obnavljam ploče, ljudi vole doći i vidjeti što je novo u ponudi.

Foto: Komarilos

Šećerana

Jedino u Osijeku, kod kina Europa, lokalni kestenjari peku kestene na drvenom ugljenu

Kroz četiri generacije iste obitelji, od 1958. na istom mjestu uživamo u jesenskim plodovima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Zadnjih je dana doista zahladilo, barem u večernjim satima, pa konačno na ulicama imamo onu pravu jesensku atmosferu koju dodatno oplemenjuju kestenjari. Lijep je to osjećaj kad u rukama stisnete bijelu vrećicu s toplim pečenim kestenima, pa ih podijelite s nekim u večernjoj šetnji ili kod kuće priredite uživanciju obitelji.

Najpoznatiji osječki kestenjari već gotovo 70 godina na istom mjestu peku kestenje – uz kiosk kod kina Europa, neposredno na ulazu u Sakuntala park. Ovdje već četvrta generacija radi ovaj obiteljski posao, a važno je naglasiti da jedino na ovom mjestu u cijeloj Hrvatskoj moguće kupiti kestenje pečeno na drvenom ugljenu. Tradicija je to koju oni uporno prenose s generacije na generaciju, pa i ne čude redovi.

Pečeno kestenje se u gradu prodaje već više od mjesec dana i tako će biti gotovo do početka Adventa. Ove godine su skuplji nego prethodne, no redovi za kupnju se ne smanjuju. Kupci su uglavnom zadovoljni, mada se tu i tamo čuje i poneka primjedba da u bijelim paketićima bude i crvljivih primjeraka koji nisu fini. Tek toliko da ne bude idealna jesen.

Foto i video: Komarilos

Nastavi čitati

Šećerana

BRAVO MAJSTORI Naša Vinoteka Vinita opet je među najboljim online trgovinama u regiji

Godišnja nagrada žirija specijaliziranog za E-commerce ne zaobilazi osječki tim vinskih poduzetnika

Objavljeno

.Dana

Objavio

Internetska trgovina osječke Vinoteke Vinita opet je osvojila nagradu za jedan od najfunkcionalnijh online sustava prodaje. Specijalizirani žiri stručnjaka za online trgovine na redovitoj je godišnjoj E-commerce Jam Gala večeri iznova dao povjerenje osječkom timu koji je poznat po promocijama vina i vinara, različitim vinskim edukacijama i sommelierskim događanjima. Nagradu je Vinitin tim preuzeo jučer u Ljubljani.

– Izgleda da smo sad već stalno u fokusu godišnjeg ocjenjivanja stručnjaka iz svijeta online trgovine. Prvi puta su nas primijetili prošle godine, pa smo i onda bili nagrađeni. Nagrade, kao što znate, uvijek pozitivno utječu na radnu atmosferu i donose osobnu satisfakciju, uvijek su zapravo vjetar u leđa. Hvala ocjenjivačima, a svima vama koji se oslanjate na naš veliki izbor, izlog u svijet noviteta i sigurnu dostavu – obećajemo da ćemo biti još bolji – javio je svojim pratiteljima na Facebooku poznati osječki i hrvatski vinski influencer i generator svih Vinitinih poslovnih inicijativa, Vinko Ručević.

2023. – Najbolja hrvatska web trgovina je osječka Vinoteka Vinita

Iz njegove poduzetničke radionice, između ostalih, prije deset godina izniknuo i sada već regionalno poznati osječki sajam vina i gastro delicija – Wineos. A projekt E-vinoteke Vinita gotovo od početka ponudom prati birani izbor vina i novitete u buteljama koji, zahvaljujući online ponudi, iz matičnog podruma u Strossmayerovoj putuju širom svijeta. Bravo.

Foto: Organizator E-commerce

Nastavi čitati

Fore

RESTAURIRAN Vraćen je stari sat na toranj zgrade HEP Plina, još je u probnom režimu rada

Satni mehanizam težak 80 kg postavljen je u toranj početkom 20. stoljeća i nema oznaku proizvođača

Objavljeno

.Dana

Objavio

Nakon nešto više od dva mjeseca restauracije, u toranj zgrade HEP Plina na uglu Hadrijanove i Svačićeve ulice vraćen je kompleksni mehanizam starog sata koji ondje pokazuje vrijeme od početka 20. stoljeća. Građani su primijetili da još uvijek ne pokazuje točno vrijeme, pa su iz tvrtke Urar Živković, koja se prihvatila zahtjevnog posla, pojasnili da je sat trenutno u probnom režimu rada jer ga nije moguće točno podesiti sve dok ne bude u potpunosti ugrađen u predviđenu konstrukciju unutar tornja.

JESTE LI PRIMIJETILI? Odnedavno nema sata na tornju zgrade HEP Plina u Hadrijanovoj

– Radi se o mehanizmu teškom osamdesetak kilograma, koji je izrađen tako da pokazuje vrijeme uz pomoć četiri odvojena kompleta kazaljki i brojčanika, na svaku stranu svijeta – objašnjava urar Nino Živković. – Ključni problem je u tome što su i mehanizam i kazaljke oštećeni gelerima od granata tijekom Domovinskog rata. Odmah nakon oštećenja učinjeni su površni popravci pa je sat narednih godina radio, ali je s vremenom postajao sve neprecizniji.

Veliki mehanizam su, priča Živković, tijekom zahtjevne restauracije doveli u njegovo originalno stanje. Problem je bio u tome što nigdje nije vidljiva oznaka proizvođača, pa su radili bez nacrta mehanizma te svaki oštećeni dio ili izrađivali ponovo ili popravljali ako je to bilo moguće.

Danas su i kazaljke i  brojčanik u izvornom stanju. Na brojčaniku više nisu crtice nego originalni rimski brojevi.

– Stari mehanizam smo dodatno osvježili elektroničkim sklopom koji će ubuduće poboljšati njegovu preciznost i neće više biti problema s točnošću prikazanog vremena. Trebamo još otprilike tjedan dana da cijeli sustav ugodimo tako da bude u punoj funkciji i maksimalno precizan – dodaje Živković.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Šećerana

CIPELCUGOM PO OSIJEKU Svaki mjesec je više ljudi na turama gdje usput uče o povijesti grada

Glumica Nikolina Baškarad ima programe za povratak u prošlost, među duhove koji još žive na našim ulicama

Objavljeno

.Dana

Objavio

Više od godinu dana Osječani, ali i turisti imaju priliku grad na Dravi doživjeti u potpuno novom ruhu. Kroz mjesečne storytelling ture „Cipelcugom po Osijeku“ grad se pretvara u živi prostor povijesti zahvaljujući Nikolini Baškarad, glumici, turističkom vodiču i interpretatorici baštine. Ona nas vraća u zaboravljena vremena kroz priče o ljudima i običajima čiji se duh još uvijek osjeća na gradskim ulicama.

– Ideja se rodila još 2018., kada su nastale „Janjine priče“ kroz projekt S.O.S. „Subotica Osijek Secession“. Janjine priče su krenule na Europskoj aveniji, a iz te sam  predstave izvukla dijelove i „rodila“ sasvim nova Janju, „Janjine priče, priče iz života sluškinje“. No nisam očekivala da će se program ovako razvijati. Računala sam da ćemo odraditi par tura i stati. Ali nismo. Svaki mjesec nam se broj ljudi na turama povećava jer doslovno promocija ide „od usta do usta“ – govori Nikolina.

Prva tura koju je Cipelcug izbacio bila je „Svjetlom fenjera kroz prošlost“. Uz Nikolinu, u turama su i Miroslav Kern, čiji fenjeri iz Udruge Svjetlost Fenjera osvjetljavaju putove i zaboravljene kutke, te Erika Žilić Vincetić, osječka autorica čiji su motivi i likovi iz knjiga poslužili kao inspiracija za dvije ture. Dosta je tu još i „ljudi iz sjene“ koji se pojavljuju u turama.

Nikolina je rođena Travničanka, glumu je studirala u Tuzli, u čijem je Narodnom pozorištu radila 10 godina. A onda je 2014. odlučila doseliti u Osijek.

– 2015. sam radila sezonu u Puli za udrugu koja se bavi oživljenom povijesti. Mitovi, legende i bajke Istre i povijest od Rima ka ovamo. Radila sam na tim programima i to mi se jako svidjelo. Kada sam se vratila u Osijek  priključila sam se udruzi CroCulTour koja je već imala ambijentalnu predstavu „Tvrđa vinski trg“ i to je bio moj prvi dodir s Tvrđom – govori Nikolina koja danas kroz ReActor obrt za kulturu, turizam i promidžbu zajedno s Udrugom Svjetlost Fenjera Osijek prikazuje na sasvim drugačiji način. Svaka priča i svjetlo fenjera donose drugačiju perspektivu – od tajni vojnih zidina Tvrđe do legendi Europske avenije i uskih prolaza u srcu starog grada. Program Cipelcugom po Osijeku donosi brojne priče – „Gospodin Edgar nije u arhivu“, „Gospe od zanata“, „Svjetlom fenjera kroz prošlost“ i „Priče iz Eržikinog žrvnja“, „Janjine priče“, a od ovog mjeseca i novu storytelling turu – „U Labudovoj ulici“ inspiriranu knjigom „Zlatni danci“ Jagode Truhelke.

Svaka tura otkriva detalje iz osječke prošlosti, a za svaku od tema koje joj padnu na pamet, informacije crpi u Državnom arhivu.

– Osječani stariji od 65 godina znaju dosta o Osijeku, međutim mlađa i srednja generacija baš i ne. Tako da na turama imamo raznih dobnih skupina, od djece do starijih. Ture su prikladne za djecu od 8 godina, kombinacija su povijesti i zabave kroz igrani prikaz.  Ja to doživljavam kao ambijentalnu predstavu. Tura traje oko 60 minuta, neke i 90. Igrane su, šeta se, pričamo, ljudi postavljaju pitanja. Djeca također odlično reagiraju, imala sam već nekoliko prilagođenih tura s osnovcima u Tvrđi – ističe Nikolina.

Ova glumica vodi Dramski studio u Dardi s djecom od 7 do 14 godina. Surađuje već nekoliko godina s GPP-om, pa u Božićnom tramvaju održava radionice s djecom.  Tura Cipelcug održava se cijele godine, a ovog studenog bit će ih čak 8. Ture su u večernjim terminima, a prijave su obavezne.

Foto: Udruga ReActor

Nastavi čitati

Šećerana

OZBILJAN APEL GRAĐANIMA Zalihe krvi su nam na kritičnom minimumu, hitno trebamo davatelje

Zavod za transfuziju privremeno radi produženo kako bi prikupili potrebne količine krvi za redovito liječenje

Objavljeno

.Dana

Objavio

Trenutne zalihe krvi i krvnih pripravaka svih krvnih grupa dosegnule su kritičnu razinu zbog iznimno velike potrošnje, pa Gradsko društvo Crvenoga križa poziva sve dobrovoljne davatelje krvi da se odazovu apelu i omoguće redovito liječenje svim pacijentima Kliničkog bolničkog centra Osijek koji su u potrebi za transfuzijom.

– Posebno molimo sve one koji do sada nisu darivali krv da iskoriste ovo priliku i pridruže se velikoj humanoj obitelji dobrovoljnih davatelja krvi – poručuju iz Crvenog križa, dodajući kako je potrošnja krvi i krvnih pripravaka iznimno velika na cijelom području koje opskrbljuje Klinički zavod za transfuzijsku medicinu KBC Osijek.

Svi dobrovoljni davatelji krvi, ali i oni koji to žele postati, krv mogu dati na Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu KBC-a (prostor suterena zgrade Ginekologije) koji privremeno radi u produženom radnom vremenu:

  • srijeda, 6. studenog – od 7.30 do 18.30 sati
  • četvrtak, 7. studenog – od 7.30 do 19.00 sati
  • petak, 8. studenog od – 7.30 do 18.30 sati
  • subota, 9. studenog od – 7.30 do 14.30 sati

Foto: Pixabay

Nastavi čitati

Najlaćarnije