Građani su u prolazu primijetili i dokumentirali kako je otkinuta/otpala/odlomljena desna šapa sa skulpture sfinge koja se na ulazu u Sakuntala park nalazi na zapadnijoj poziciji. Ova druga skulptura je za sada još čitava.

Obje sfinge su restaurirane 2015., a na poziciji u Kapucinskoj ulici nalaze se od 2018. kad je zadnji puta preuređen cijeli park. Poznato je da se u istom parku nalaze od 1896. i da su tijekom tih gotovo 130 godina nekoliko puta premještane, ali ovo je njihova originalna lokacija.

Prolaznici komentiraju kako se čini nevjerojatnim da je taj dio skulpture mogao napuknuti i otpasti bez vanjskog utjecaja, pa većinom pretpostavljaju kako je šapu naprosto netko otkinuto. Ili je možda stradala ako ju je netko možda slučajno dohvatio tijekom vožnje biciklom ili romobilom. Uglavnom, sfinga sada nema desnu šapu.

Foto: Građani Komarilosi

Iz Zračne luke Osijek javljaju kako su uveli režim besplatnog parkiranja koji će trajati do dovršetka radova na obnovi putničkog terminala. Kako je objašnjeno, riječ je o parkiralištu koje je do početka radova funkcioniralo u režimu plaćenog satnog, dnevnog ili višednevnog parkiranja i koje je pod video nadzorom.

Uprava Zračne luke na taj način reagira na činjenicu da građevinski radovi inkomodiraju putnike i na eventualne stresove kroz koje putnici mogu prolaziti jer se poslovi prijema, sigurnosne procedure te policijske i carinske formalnosti obavljaju u alternativnim koridorima – ponekad na otvorenom, zatim u različitim dijelovima zgrade terminala, pa čak jedno vrijeme i kroz upravnu zgradu.

Kako je objašnjeno, to su razlozi zbog kojih je odlučeno putnicima omogućiti besplatno parkiranje, uz neizbježno: Hvala na razumijevanju.

Foto: Zračna luka Osijek

Danas je oko podneva iz Žito grupe objavljeno kako dijelom njihova poslovnog sustava postaje osječka Mesna industrija Ravlić. Ukratko, Žito je kupilo Ravlića. Na taj je način završena neizvjesna situacija o kojoj se tijekom zadnjih nekoliko godina moglo čuti od gotovo svakog mesara iza pulta Ravlićevih mesnica jer, unatoč lokalnoj snazi brenda, tradicionalnom povjerenju potrošača i hvaljenoj kvaliteti svježeg mesa i prerađevina u ponudi – nije bila tajna da je Mesna industrija Ravlić imala problema s likvidnošću. Upravo na tu činjenicu u objavi za javnost referiraju se i iz Uprave Žita.

– Žito grupa će Mesnoj industriji Ravlić donijeti sigurnost, obrtna sredstva za rad i daljnje širenje poslovanja. S druge strane, kroz Mesnu industriju Ravlić osigurat će se potpuna vertikalna integracija od polja do stola – rekao je Mato Božić, član Uprave Žita zadužen za poljoprivredu.

Vrijedna osječka obitelj Ravlić ovaj je posao razvijala kroz tri generacije, od ugostitelja do mesne industrije, tijekom zadnjih 65 godina. Osječani ih pamte po restoranu Plavi podrum koji je s radom krenuo šezdesetih godina prošloga stoljeća u Čvrsničkoj ulici u Retfali. Brzo su postali nadaleko poznati po ponudi pečene janjetine, a zbog kvalitete i kontrole proizvoda su se vrlo rano odlučili i na minimalni uzgoj janjaca kako bi u restoranu nudili meso iz vlastite proizvodnje. A onda su iz istog razloga, nakon nekog vremena, u obližnjim Petrijevcima otvorili i klaonicu čija je primarna svrha također bila osigurati meso za ponudu restorana.

Tijekom osamdesetih i devedesetih godina pečena janjetina iz Plavog podruma je na vrhuncu slave, naročito među osječkim gospodarstvenicima i političarima. Svatko tko je držao do sebe goste je na ručkove i večere vodio kod njih u Čvrsničku. Stoga, paralelno uz restoran u drugoj generaciji obitelji počinju razvijati i vlastiti brend mesnica Ravlić te trasiraju razvoj današnje mesne industrije koja se širi izgradnjom velikih pogona u Petrijevcima i širenjem vlastite maloprodajne i veleprodajne mreže.

Prvu ozbiljnu krizu u upravljanju sustavom doživljavaju, nažalost, u drugoj polovici 2011. kada je u prometnoj nesreći poginuo član njihove šire obitelji koji je do tada menadžerski ovladao sustavom u razvoju i uz potporu vlasnika izvršno radio na pretvaranju obiteljskog poduzeća u relevantnu mesnu industriju. U narednim godinama tvrtka više ili manje uspješno brodi razvojem proizvodnje i distribucijske mreže. No, od 2020., naročito nakon završetka epidemije bolesti Covid 19, u javnost sve češće izlaze podaci iz kojih je vidljivo da uprava poduzeća traži strateškog partnera. Jedno vrijeme od mesara na pultovima se moglo čuti kako su aktualni pregovori s mesnom industrijom Pivac, ali je sad objavljeno strateško partnerstvo sa Žitom.

– Svojom financijskom snagom i poslovnim modelom, Žito grupa će, uvjereni smo, na najbrži način dovesti do nove ere razvoja i rasta našeg poslovanja – u objavi za medije je danas rekao Mario Ravlić, treća generacija obitelji i današnji predsjednik Uprave Mesne industrije Ravlić.

U prigodnoj objavi spominje se još kako MI Ravlić ovoga trenutka diljem Hrvatske ima 30 prodavaonica/poslovnica te da je njihovo meso kroz veleprodajne kanale plasirano u većinu trgovačkih lanaca u maloprodaji. Dodatno, iz Žita najavljuju da će zahvaljujući značajnim ulaganjima u MI Ravlić svoj godišnji uzgoj od 175.000 tovljenih svinja u novom investicijskom ciklusu povećati za dodatnih 90.000 svinja.

U svakom slučaju, današnjom poslovnom objavom službeno je završena priča o poslovnom razvoju jedne obiteljske tvrtke i promovirano je povećanje kapaciteta i nova efikasnost tvornice te zaštita radnih mjesta. Također, istaknuto je da će MI Ravlić zadržati svoje ime i brand te da je za konačni dovršetak transakcije potrebno odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Foto: Press materijal Žito grupe

Grad Osijek naručio je izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojeće zgrade u Ulici Kamila Firingera 3 kako bi ona bila pretvorena u zgradu Gradske knjižnice Grada Osijeka. Riječ je o zgradi nekadašnje Konjičke vojarne u Tvrđi koja je  pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro (vojna i obrambena građevina).

Poznato je kako bi se Gradska knjižnica trebala „odvojiti“ od Sveučilišne, o čemu se već godinama priča i piše. No, iako je „kostur“ Sveučilišne knjižnice izgrađen u Kampusu, tako nedovršen stoji od 2017. i ne zna se hoće li i kada biti završen. Kao odgovor na nemogućnost postizanja dogovora sa Sveučilištem J. J. Strossmaeyera prošle je godine najavljeno kako će se novi objekt Gradske knjižnice graditi u Strossmayerovoj ulici, pa je u tom kontekstu naručeni projekt rekonstrukcije Konjičke vojarne zapravo iznenađenje, odnosno promjena plana.

TRULA KNJIŽNICA Isplativije je sanirati betonsku konstrukciju nego pustiti da propadne

Od 2017. propadaju novci i trune betonska konstrukcija buduće sveučilišne knjižnice

Ovo je središte grada, javno parkiralište puno blata i napuštenih prikolica – tu će se graditi zgrada nove knjižnice

RIJETKO JE OTVORENA Bivša konjička vojarna u Firingerovoj puna je golubljeg dreka

Poznato je kako sadašnja zgrada Gradske i Sveučilišne knjižnice Osijek (GISKO) nema dovoljno prostora i rasporedom ne zadovoljava uvjete za daljnji razvoj knjižnice. Riječ je o kući Gillming-Hengl u Europskoj aveniji, koju je obitelj nekadašnjeg osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla 1945. darovala gradu sa svojom ogromnom bibiliotekom od oko 6.000 knjiga, u kojoj gradska knjižnica posluje od 1957.

Sad zapravo imamo situaciju da betonski kostur jedne buduće knjižnice godinama trune, postojeća gradska knjižnica nema prostora za širenje, a nova knjižnica ide u prostor nekadašnje vojarne koja je također godinama u dosta raspadajućem stanju.

No, vratimo se na početak priče. U dokumentima javne nabave procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju Konjičke vojarne je 120.000 eura, a rok za dostavu rješenja je 2. prosinca. Izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju u zgradu gradske knjižnice obuhvaća sve etaže. Tako bi se u prizemlju trebao naći ulazni predprostor, recepcija, arhiva, sanitarni čvorovi, čajna kuhinja, spremište, manje dvorane i hall, čitaonice, dizalo. Na prvom bi katu bio prostor knjižnice, čitaonice, manje dvorane, sanitarni čvor i uredski prostori, a u potkrovlju prostorija arhiva i strojarnica.

Ponuditelji bi trebali izraditi više varijantnih idejnih rješenja (najmanje dva) u kojem će biti vidljiv smještaj potrebnih sadržaja s predvidivom procjenom troškova gradnje. Idejno rješenje mora biti usklađeno sa prostorno-planskom dokumentacijom Grada Osijeka i konzervatorskim uvjetima. Također, potrebno je dati i procjenu vrijednosti radova.

Foto: Komarilos

U Parku kralja Držislava poznata Školjka izgrađena je u svrhu održavanja koncerta i već godinama suvereno dominira parkom. Povremeno doista i dolazi do izražaja kao pozornica glazbenih događanja, ali većim dijelom godine uglavnom živi na staroj slavi.

Ipak, riječ je o jednom od neprijepornih gradskih simbola i gosti grada koji ondje slučajno prolaze uglavnom zastajkuju kako bi ju fotografirali. U zadnje vrijeme, zahvaljujući aktivnostima udruga te Sajmu antikviteta koji se na prostoru oko nje održava svake prve subote u mjesecu, ipak je nešto češće u centru pažnje.

Zahvaljujući udruzi PLANTaža i njihovom projektu „Urbane vibracije“, školjka je u rujnu oslikana. I to ne bilo kako, nego s motivima tradicionalnog slavonskog veza – šlinge, najraširenijeg ručnog rada na području Slavonije.

Foto: Komarilos