Connect with us

Analit

RUGLO Nekada lijepi park sa spomenikom uz bivšu Šećeranu danas je raspadajući beton

Ostaci betona i mramora ničemu ne služe, trebalo bi ih ukloniti

Objavljeno

.Dana

Ako se zateknete u blizini nekadašnje Šećerane, u oko će vam zasigurno upasti ostaci nekadašnjem spomenika koji se nalazio u malom parkiću neposredno uz tvornicu šećera, na križanju Frankopanske i Tvorničke ulice. Do rata, svi koji su pješice išli su Juga 2 u Donji grad (i obratno) preko tadašnjeg drvenog šećeranskog mosta sjećaju se oduševljenja kada bi uz spomenik radile dvije fontane, a oni na pola puta sjeli i malo odmorili na mramornom stepeništu koje okružuje spomenik.

Spomenik je srušen tijekom Domovinskog rata, iako je podignut u čast stradalim radnicima za vrijeme II. svjetskog rata, no nitko od tada do danas nije se pobrinuo da prostor uredi ili jednostavno u potpunosti ukloni ostatke spomenika.

Danas je on raspadajuće ruglo koje ljudi zaobilaze u širokom luku. Komadi mramora i betona okružuju spomenik i stepenište obraslo mahovinom. I dvije male fontane prepune su smeća i mahovine. Travnjak se održava košnjom, a jedina svijetla točka ovog prostora je natpis Kohorta Osijek na nekadašnjem betonskom cvijetnjaku uz spomenik.

 

„Spomenik slobodi“ postavljen je još 1979., a izradio ga je poznati osječki kipar Marijan Sušac. Prikazivao je četiri radnika Šećerane koja su poginula tijekom bombardiranja u II. svjetskom ratu. Nije imao nikakvih ideoloških obilježja poput petokrake, srpa ili čekića, no svejedno je obezglavljen i ostavljen zubu vremena da se valjda – samouništi.

Foto: Komarilos

Analit

STARA VODOCENTRALA Gotovo dvije i pol godine ignoriraju popucala podna stakla na vidikovcu

Vide se i svježi ožiljci jer su vandali tvrdim predmetima pokušali dodatno porazbijati staklo

Objavljeno

.Dana

Objavio

Dojave građana od polovice veljače 2024. upućuju na jadno stanje vidikovca kod stare vodocentrale na Promenadi. Riječ je o izbočenom dijelu šetnice kod Splavarske ulice, u neposrednoj blizini pristaništa kompe.

Vidikovac sa staklenom podnom konstrukcijom zamišljen je kao atraktivna pješačka i turistička točke s koje prolaznici praktički pod nogama mogu promatrati protok vode i ostatke nekadašnje ustave. Na tom je mjestu svojedobno reguliran nivo vode koji su pumpe uvlačile u sustav prvog gradskog vodovoda, a zgrada stare vodocentrale nalazi se na nekoliko metara udaljenosti.

Mjesto je uređeno 2014. i kod viših vodostaja lijepo je nasloniti se na ogradu i promatrati ubrzanu Dravu. No, već godinama ne ulijeva povjerenje jer je nekoliko velikih staklenih ploča vidljivo ispucano i eventualni prolaznici pažljivo isprobavaju prije nego što u potpunosti nagaze na površine za koje pretpostavljaju da bi mogle popustiti.

HALO! ODRŽAVANJE! Ozbiljno su popucala podna stakla na vidikovcu kod stare vodocentrale

TRI MJESECA JE TREBALO Konačno su pregledali pukotine na vidikovcu kod stare vodocentrale

VIDIKOVAC NA ŠETNICI Opasno je i ozbiljno, vezni lim se odvaja od popucalih staklenih ploča

Osim toga, zbog prljavštine i izraslog korova kroz staklo se više ne vidi voda, pa bi u najmanju ruku i to trebao netko očistiti. U zadnje vrijeme na nekoliko je mjesta primjetno da su vandali pokušavali tvrdim predmetima dodatno porazbijati staklo jer su ostale površinske rupe.

Unatoč svemu, bilježimo samo stalnu ignoranciju problema. Kao da se oštećenja događaju negdje drugdje i nekom drugom.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

PONAVLJAMO GRADIVO Opločnjaci na nogostupu u prolazu kod Supera su popucali i rasklimani

Nekoliko kvadrata zamki za gležnjeve može se popraviti brzo i jeftino, a ipak to stoji već godinu dana

Objavljeno

.Dana

Objavio

Pješačka podloga u prolazu kod Supermarketa, između Trga slobode i Trga Lava Mirskoga, je popucala, rahla, rasklimana i mjestimice su komadi gazišta toliko razmaknuti da je među njima moguće iskrenuti stopalo. Prije godinu dana, kad su građani ukazivali na ovu zamku za gležnjeve, opločnjaci u pješačkom prolazu bili su uglavnom ispucani, a manji dio je bio i razmrvljen, ali danas su većinom doista raskomadani i vrlo opasni.

Ovo je jedan od prilaza Trgu slobode kojim se koriste i vozači dostavnih vozila, pa možda i tu treba tražiti razloge što je doslovce rasturena pješaka prometnica. No, deblji kraj su definitivno izvukli pješaci jer, naročito oni stariji i nestabilniji na nogama, ovdje više uopće nisu sigurni.

S druge strane, riječ je o nekoliko kvadrata opločnjaka koje jedan majstor može zamijeniti tijekom radnog vremena ili mu možda treba i manje. Dakle, za prvu ruku je potrebno možda desetak ploča i nešto pijeska, pa bi opet za neko vrijeme pješačka staza bila sigurna. Stoga je stvarno nejasno, što se čeka. Ako već nisu u stanju pogurati hitno rješavanja ovog problema, vijećnici Gradske četvrti Gornji grad mogli bi barem utjecati da se s obje strane prolaza postave jasna i uočljiva upozorenja za pješake. Barem to.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

NOVA MODA Na pročelju naše poštanske palače u Europskoj aveniji sad već raste i korov

Hrvatska pošta ima namjeru prodati zgradu, a prema zakonu ju treba ponuditi Gradu Osijeku

Objavljeno

.Dana

Objavio

Poštanska palača na uglu Europske avenije i Ulice kardinala Alojzija Stepinca izgrađena je 1912. prema projektu mađarskog arhitekta Istvána Bierbauera i danas je jedna od najljepših secesijskih zgrada u Osijeku. Međutim, zadnjih desetak godina uglavnom svjedočimo o njezinom raspadajućem pročelju. Sad se već vidi kako po njemu, konkretno na poziciji iznad glavnog ulaza, vrlo uspješno raste korov.

Nesretna zgrada povremeno se otvara kao tema uslijed otpadanja komada žbuke i opasnosti koje predstavlja za prolaznike. U svrhu zaštite neko vrijeme je duž cijele fasade u Europskoj aveniji i Stepinčevoj stajala glomazna drvena skela koja je trebala štiti pješake, a onda je u srpnju prošle godine tijekom grmljavinskog nevremena  vjetar porušio skelu čiji su dijelovi oštetili neke od automobila. Poslije toga bilo je najavljeno postavljanje nove skele, ali se u međuvremenu nije dogodilo ništa.

Nekoliko tjedana kasnije iz Hrvatske pošte su objavili da nemaju sredstava za obnovu zgrade jer je riječ o kulturnom dobru koje se može obnavljati isključivo pod konzervatorskim nadzorom, a takvi radovi su znatno skuplji. Stoga su najavili kako palaču namjeravaju prodati.

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Hrvatska pošta bi palaču (odnosno kulturno dobro) prvo trebala ponuditi na kupnju Gradu Osijeku. Inače, zgrada ima oko 3.300 kvadrata na šest etaža (prizemelje, tri kata, podrum i tavan) i projektirana je upravo za poštansku djelatnost, pa bi ju eventualni kupac trebao preuređivati za druge namjene.

Usput, prema službenoj obavijesti istaknutoj na ulaznim vratima, osječka glavna pošta tijekom dva ljetna mjeseca radi skraćeno, od 8 do 15 i od 12 do 19 sati, što nas dovodi u rang puno manjih sredina u kojima su poštanski uredi najprije radili skraćeno, pa su na kraju i ukidani. No, za početak, treba riješiti fasadu. Ili barem počupati korov, da se ne sramotimo.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

GRADSKI BAZENI Još mjesec i pol dana do otvorenja kompleksa, krov je uglavnom pokriven

Radoznali sugrađani često virkaju preko ograde da vide kako napreduju radovi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Šest milijuna eura vrijedna temeljita rekonstrukcija i energetska obnova Gradskih bazena trebala je biti gotova najprije do 1. travnja, ali su naknadno utvrđene potrebe za dodatnim radovima, pa je rok za dovršetak posla prolongiran do 1. rujna. Naime, kad su radnici otvorili krov ispostavilo se da su truli drveni nosači koje je također trebalo primijeniti i to je utjecalo na produženje roka.

Prilikom obilaska gradilišta početkom lipnja konstatirano je kako je već dovršeno oko 80% radova i da neće biti problema s dovršetkom u drugom planiranom roku. Do danas je vidljivo da je krov uglavnom pokriven, a primjetno je i da se još radi na obnovi fasade.

U konačnici, planirano je sanirati krov, zatvoriti svjetlarnike, postaviti solarnu elektanu, obnoviti fasadu i postaviti novu stolariju, novu kotlovnicu s dizalicama topline i kondenzacijskim bojlerima te instalirati nove klima komore.

Također, obnova podrazumijeva i rekonstrukciju bazena, postavljanje novih filtera u bazenskoj filternici, novih keramičkih pločica, obnoviti tobogan i sanitarne čvorove, svlačionice, garderobne ormariće i ulaznu rampu.

U međuvremenu, svježe je temeljnom bojom obojana i ograda kompleksa, pa više nije zelena nego siva.

GRADSKI BAZENI Dovršeno je 80% radova, a obnovljeni kompleks bit će otvoren 1. rujna – najavljena je i gradnja zatvorenog olimpijskog bazena

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

ZELENO POLJE Novi pješački semafor zbunjuje vozače iz sporednih ulica – Krstove i Olimpije

Semafor se nalazi neposredno uz raskrižje, a regulira samo jedan smjer, pa nekima nije jasno

Objavljeno

.Dana

Objavio

Odnedavno je u Ulici Zeleno polje, na raskrižju s Krstovom i Ulicom Olimpije, postavljen novi pješački semafor na kojemu je neprestano uključeno zeleno svjetlo, a postavljena su i tipkala kojima pješaci uključuju crveno (kojim zaustavljaju promet u Zelenom polju) kad žele sigurno prijeći cestu pješačkim prijelazom. Također, kako je cijela Ulica Zeleno polje u režimu ograničenja brzine na 30 km/h, pješački semafor spojen je s uređajem za mjerenje brzine koji će automatski uključiti crveno svjetlo ako netko prekomjerno poveća brzinu. Taj se uređaj nalazi na prilazu semaforima od sjevera prema jugu i jasno vozačima signalizira da će uključiti crveno svjetlo kako bi ih zaustavio jer prebrzo voze.

E sad, mali je problem u tome što je novi semafor postavljen prije križanja sa Olimpijom i Krstovom (kad dolazite s juga, od Gupčeve), odnosno poslije križanja (kad dolazite sa sjevera). I u jednom i u drugom slučaju takva regulacija zbunjuje vozače koji se uključuju iz Krstove i iz Olimpije jer im nije jasno kako se uključiti u Zeleno polje i kad je na semaforu zeleno, a pogotovo kad je crveno svjetlo. Također zbunjuje i vozače koji su prebrzo vozili pa stižu Zelenim poljem sa sjevera jer moraju stati na crveno svjetlo prije raskrižja (a semafor je poslije raskrižja) iako im to nije logično, ali ako se zaustave ispred semafora onda su zapravo već ušli u raskrižje i onemogućuju uključivanje ovih koji stižu iz Olimpije i Krstove.

Uglavnom, nekim pješacima je zabavno, pa nakon što prođu pješačkim stoje još neko vrijeme promatrajući kako će se u prometu snalaziti vozači. I uglavnom, vozači koji se uključuju iz Krstove i Olimpije znaju predugo stajati jer misle da kad je na Zelenom polju uključeno crveno zbog prebrze vožnje da je i njima crveno (ako je – onda su u nekom trenutku stopirana sva četiri smjera).

Da vam dočaramo kako je to u praksi zbunjujuće donosimo zapažanje čitateljice koja je ukazala na problem:

“Dakle, ovako. Ovo što slike prikazuju je raskrižje ulica Zeleno polje – Krstova i Ulica Olimpije. Na tom raskrižju bilo je prekonekoliko prometnih. Kronologija događanja: Prvo su bili manji ležeći policajci. Nisu imali nekakvog efekta za sigurnost! Onda su stavili velike ogromne uspornike. E,to je bilo super! A, nedavno su stavili semafor na kojemu je vječno uključeno zeleno za smjer Ulice Zeleno polje! Ljudi iz Krstove ili Ulice Olimpije nemaju pregled izlaska! Ili ako izađu rade prekršaj jer semafor je non-stop zeleni za  smjer Zeleno polje! Samo kad pješak stisne tipkalo za prelazak pješačkog onda se upali crveno za spomenuti smjer. Naravno da se nedavno upravo iz razloga koje navodim isto dogodila prometna. Zapravo, u ovom slučaju svi mi koji skrećemo ili iz Krstove ili iz Ulice Zeleno polje radimo prekršaj! S obzirom da je za jedan smjer stalno zeleno svjetlo, možda treba izlaziti iz auta, silaziti s bicikla pa pritiskati tipkalo da bi se nastavilo s vožnjom?!”

Bez obzira što se u suštini radi o semaforu kojemu je primarna funkcija usporavati promet u Ulici Zeleno polje, iz ovih je reakcija vidljivo do koje mjere može zbuniti vozače iz razloga što se nalazi uz raskrižje. Na sličan način već godinama funkcionira i semafor/usporivač prometa na Drinskoj ulici kod osnovne škole, ali tamo nema raskrižja pa je vozačima funkcija semafora potpuno jasna. Ovdje, pak, nije tako.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije