Connect with us

Šećerana

PRIČE IZ LOVCA Kad su gosti zatražili Marlboro bez filtera šef je nožem prerezao kutiju

Lovački rog je funkcionirao po principu “Nema da nema”, pa su pravili fore ako nečega doista nije bilo

Objavljeno

.Dana

Spašavamo od zaborava događaje iz nekad najelitnijeg gradskog restorana, a neki su zaslužili ući i u ugostiteljske udžbenike.

Uprava tvrtke Obnova stigla je u restoran na ručak s poslovnim partnerima iz Srbije. U Lovačkom rogu tada se posluživalo s pomoćnih stolova na kotačićima koje bi konobari s ponudom aperitiva dovozili do stola dok je šef sale pozdravljao goste. U pravilu su tada nuđene rakije iz Deliblatske Peščare s kojima je restoran imao ekskluzivni ugovor. Bile su to rakije od dunje, kruške, šljive, kajsije i jabuke. Uz to su nudili i sva ostala pića, pa je takav izbor u ono vrijeme bio rijetkost.

Nabrajajući žestice šef je preporučivao gostima što da izaberu. Ovi su stvarno bili iznenađeni tako velikim i specijaliziranim izborom, jedan je čak rekao da takav izbor nikada prije nije vidio u restoranu i upitao postoji li uopće nešto od pića što Lovački rog u tom trenutku nema? Šef je brzo odgovorio: Nema da nema!

Jedan iz tvrtke domaćina rekao je kako bi preskočio aperitiv i odmah popio pivo jer ništa drugo ne pije. Upitao je kojih piva ima u ponudi, pa mu je šef počeo nabrajati sva piva koja je u tom trenutku poznavao, iako je restoran u ponudi imao samo Osječko i Tuborg. Da bi se malo dodvorio poslovnim partnerima, taj je domaći gost zatražio Nikšićko pivo. Šef je hitro otišao u šank, istrgnuo jedan listić iz reklamnog bloka za pisanje, na njemu kemijskom olovkom napisao “Nikšićko pivo”, potom je listić lagano pokvasio i zalijepio ga preko etikete Osječkog piva. Kad je bocu stavio pred gosta ovome ništa nije bilo jasno, ali se onda za stolom prolomio gromoglasni smijeh i svi su prihvatili taj koncept Nema da nema. Upravo je to zapalilo atmosferu, svi su se opustili i druženje uz ručak krenulo je u pravom smjeru.

Ubrzo je ekipa prihvatila ponuđeni slijed jela i nastavili su razgovarati. U to vrijeme u restoranima je bilo dozvoljeno pušenje, pa je u nekom trenutku netko od sveprisutnog šefa sale zatražio kutiju cigareta i to je precizno zatražio Marlboro bez filtera. Kako na tržištu nije postojala ta vrsta cigareta pakirana bez filtera, šef je znao da ga gost zapravo zafrkava na temu Nema da nema. No, to ga nije omelo nego se odmah zaputio po cigarete i ubrzo ih je donio, zajedno s drvenom dašćicom za rezanje i velikim nožem za kruh. Marlboro je tada dolazio u mekom pakiranju i šef je pred cijelim društvom vrlo jednostavno prerezao kutiju na način da je jednim rezom odstranio filtere sa svih 20 zapakiranih cigareta. Potom je kutiju ponudio gostu uz napomenu da u Lovačkom rogu Nema da nema. Ovaj je zbunjeno uzeo kutiju a društvo se iznova razbilo od smijeha.

Nakon ručka osoblje je bilo nagrađeno bogatom napojnicom, a poslovni partneri iz Srbije su svojim domaćinima rekli da od tada žele prilikom dolaska u Osijek ići na ručak samo u Lovački rog. I tako je i bilo. Dok god su poslovno surađivali uvijek su dolazili jesti na isto mjesto. A njihovi su doživljaji, naravno, mnogo puta prepričavani te su na kraju završili kao svojevrsne restoranske legende.

Foto: Freepik

Šećerana

UGOVOR Za godinu dana bit će dograđena sportska dvorana OŠ Ljudevita Gaja u Donjem gradu

Izvođač je potvrdio da će radovi biti izvedeni u roku i kvalitetno, prema projektu

Objavljeno

.Dana

Objavio

U Osnvnoj školi Ljudevita Gaja i formalno je uručen ugovor za dogradnju školske-sportske dvorane odabranom izvođaču radova, tvrtki Planum građenja iz Vukovara. Projekt je vrijedan više od 1,76 milijuna eura, od toga 1,23 milijuna eura bespovratnih sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rok za izvođenje radova je godinu dana.

– Nakon više od pola stoljeća od izgradnje sportske dvorane konačno krećemo u izgradnju nove dvorane koja će biti suvremena i prilagođena suvremenim standardima nastave i sporta. Školu danas pohađa oko 362 učenika i to je jedna od 9 osječkih škola koju učenici pohađaju u dvije smjene, a naša je želja da sve osnovne škole u Osijeku provode jednosmjensku, cjelodnevnu nastavu – rekao je gradonačelnik Ivan Radić.

Podsjetio je kako je to dio najvećeg invesiticjskog ciklusa i ulaganja u školstvo u novijoj povijesti Osijeka.

– Rekonsturiramo 14 škola i gradimo jednu novu, gradimo i nadograđujemo 14 sportskih dvorana. Sveukupno je to vrijedno preko 60 milijuna eura, od čega je 40 milijuna eura osigurano iz europskih fondova – objasnio je gradonačelnik.

Osijek će, rekao je, imati i centralnu škosku kuhinju, to je pilot projekt na nivou Hrvatske i tako će sva djeca u osječkim osnovnim školama imati jednaki i jednako zdravi obrok. Ta je investicija vrijedna oko 9 milijuna eura.

Objasnio je i kako je Osijek danas s ponosom prvi grad u Hrvatskoj po izdvajanju sredstava za osnovnoškolce s 243 eura po učeniku, što je tri puta više od nacionalnog prosjeka.

Direktor tvrtke Planum građenja, Emil Tuša konstatirao je potom da će radovi biti izvedeni u roku i kvalitetno, prema projektu. A predsjednik Gradskog vijeća i poznati Donjograđanin, Tihomir Florijančić potom je govorio o zajedničkim projektima lokalne zajednice, škole i gradske uprave.

Ravnateljica osnovne škole Ljudevit Gaj, Aleksandra Krampač Grljušić objasnila je kako je svaki kvadrat prostora u školi dobrodošao i da svaki kvadrat znači novu kvalitetu i novu aktivnost i za učenike i za stanovnike Donjeg grada.

– Mi smo mala škola, ali gledali smo potrebe svakog djeteta, tako da svi imaju jednake mogućnosti pristupa u novu sportsku dvoranu, pa i naši učenici s invaliditetom. Sad idemo u školu u dvije smjene, kad bismo krenuli u jednu smjenu ne bismo imali dovoljno prostora u dvorani za redovitu nastavu Tjelesne i zdravstvene aktivnosti – objasnila je ravnateljica razloge zbog kojih jedva čekaju novu dvoranu.

Gradonačelnik je još najvaio i ulaganje u novu škosku-sportsku dvoranu u OŠ Vijenac vrijednu 2,5 milijuna eura. Pritom je istaknuo kako je ta škola progrlašena najboljom osnovnom školom u Osječko-baranjskoj županiji i treća je u Hrvatskoj prema analizi uspjeha učenika ove školske godine na državnoj maturi i u usporedbi s rezultatima od prije četiri godine.

Ravnateljica OŠ Vijenac, Vesna Vrbošić istaknula je kako su izuzetno nponosni na taj rezultat te da su i prethodnih godina u tom istraživanju bili pri vrhu, ali da je ove godine rezultat fantastičan.

Foto: Grad Osijek i Komarilos

Nastavi čitati

Šećerana

VELIKI USPJEH! Lipin dječji zbor na zahtjevnom zborskom natjecanju u Tuzli osvojio srebro

Dječja Lipa je bila jedini zbor iz Hrvatske, nagradu je osvojio i korepetitor zbora

Objavljeno

.Dana

Objavio

Na XI. Međunarodnom horskom šampionatu Lege Artis Tuzla 2026. održanom u Tuzli, Dječji zbor Hrvatskog pjevačkog društva „Lipa” ostvario je velik uspjeh.

Natjecanje zahtjevne umjetničke kvalitete ocjenjivao je stručni međunarodni žiri sastavljen od uglednih glazbenih stručnjaka – Sebastjana Vrhovnika (Slovenija), Antoanete Radočaj Jerković (Hrvatska), Csabe Kutnyánszkog (Mađarska) i Dragane Jovanović (Srbija), a  Dječji zbor HPD-a „Lipa” osvojio je odličan rezultat od 88,17 bodova, čime je zaslužio srebrnu plaketu te izvrsno 3. mjesto u ukupnom poretku.

Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovali su izvrsni zborovi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Srbije, a Dječji zbor HPD-a „Lipa” bio je jedini predstavnik Republike Hrvatske.

Veliko priznanje za umjetnički rad i glazbenu izvrsnost pripalo je korepetitoru zbora Leonardu Kisteku, koji je osvojio posebnu nagradu za najboljeg korepetitora natjecanja, potvrdivši svojim stručnim i predanim radom visoku razinu glazbene kvalitete ansambla. voditeljica zbora Marijana Matijević izrazila je veliko zadovoljstvo i ponos postignutim rezultatom, istaknuvši kako je nagrada rezultat predanog rada, zajedništva i ljubavi prema glazbi koju članovi zbora svakodnevno ulažu u svoj umjetnički razvoj, uz veliku podršku roditelja.

Ovaj uspjeh ima posebno značenje jer je ostvaren u godini kada Hrvatsko pjevačko društvo „Lipa” obilježava velikih 150 godina neprekinutoga djelovanja. Jubilarna obljetnica potvrđuje dugu tradiciju, predanost glazbenoj umjetnosti i kontinuirani rad s mladim naraštajima, a uspjeh Dječjeg zbora jedan je od najljepših darova ovoj značajnoj obljetnici.

Foto: HPD Lipa

Nastavi čitati

Šećerana

nanoSTEM Doznajte sve o ritmu kiše i šaptu metala, tajnom životu magneta i brzini tijela

Edukativne i zabavne radionice Odreda izviđača Suncokret nastavljaju se i u lipnju

Objavljeno

.Dana

Objavio

I tijekom lipnja djeca i mladi mogu sudjelovati u edukativnim i zabavnim STEM radionicama Odreda izviđača „Suncokret“ iz Čepina. Projekt nanoSTEM usmjeren je na nano znanost i tehnologiju, a kroz izvanškolske i izvannastavne aktivnosti razvija kompetencije budućnosti – znanstveno razmišljanje, rješavanje problema, timski rad i inovativnost.

Projekt je vrijedan 296.788,79 eura, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus (85%), dok je ostatak sufinanciran sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%). Projekt je započeo u ožujku 2025. i traje do ožujka 2028.

U lipnju se možete prijaviti na neku od sljedećih radionica:

  • 3. lipnja, 13:15 – 14:00, Brzina tijela i tekućine 1, OŠ Franje Krežme, Osijek (prijava na radionicu)
  • 9. lipnja, 14:50 – 15:35, Čarobni broj 9, OŠ Tenja, Tenja (prijava na radionicu
  • 10. lipnja, 13:15 – 14:00, Brzina tijela i tekućine 2, OŠ Franje Krežme, Osijek (prijava na radionicu
  • 13. lipnja,  9:15 – 10:00, Tajni život magneta u vremenu – STEAMfest OŠ Mladost, OŠ Mladost, Osijek (prijava na radionicu)
  • 13. lipnja, 10:15 – 11:00, Ritam kiše i šapat metala – STEAMfest OŠ Mladost, OŠ Mladost, Osijek (prijava na radionicu)  

Potpuni kalendar možete pronaći i OVDJE.

Foto: Odred izviđača Suncokret

Nastavi čitati

Šećerana

ZADRUGA NEOS Bivši ovisnici krenuli s autopraonicom, danas imaju tiskaru i kombi prijevoz

Prije gotovo 20 godina senzibilizirali su javnost, a sada imaju uhodan posao

Objavljeno

.Dana

Objavio

Još 2009. godine udruga„Ne-ovisnost“ pokreće socijalno poduzetništvo i osniva zadrugu „Neos“ kako bi pomogla svojim korisnicima u rješavanju egzistencijalnih životnih pitanja i smanjila stupanj recidivizma u ovisnost. Prvo su otvorili autopraonicu u Esseker centru, a nakon nje zadruga je počela pružati usluge tiska – od vizitki do jumbo plakata, a zatim i izrađivati poslovne poklone, te je nakon toga napravljen i web-shop sa personaliziranim poklonima.

– Radimo i usluge prijevoza sa kombi vozilima, najviše surađujemo s Gradom i Državnim nekretninama. Za Turističku zajednicu postavljamo štandove i ugostiteljske kućice. Trenutno imamo pet stalno zaposlenih djelatnika i desetak povremeno, ovisno o količini posla – pojašnjava Tomislav Mišetić, predsjednik udruge Ne-ovisnost, dodajući da, kada je obim posla veći, u rad uključuju rehabilitirane ovisnike iz stambene zajednice

– Oni koji su u postupku resocijalizacije, a nisu još pronašli posao, imaju mogućnost raditi u zadruzi i sa svojim rukama zarađivati za kruh. Kontakti sa klijentima koje imamo su jako dobri za njihovu resocijalizaciju. Rad u zadruzi nije neko trajno rješenje, mi želimo da oni iskoriste tu poziciju kao odskočnu dasku i u periodu resocijalizacije rade kod nas, upoznaju ljude i organizacije s kojim surađujemo, da budu u konstruktivnom okruženju i iskoriste to najbolje za resocijalizaciju i povratak u svoju sredinu.

Zadruga je na tržištu rada gotovo 20 godina i sada već ima uhodan posao. No u početku nije bilo lako – bilo je potrebno senzibilizirati javnost. Mišetić kaže da su dosta radili na tome, a upravo je autopraonica odigrala ključu ulogu jer su imali jako puno klijenata koji su se susretali s korisnicima, odnosno zaposlenicima.

Personalizirani pokloni mogu se naručiti putem web shopa

– Tamo su se uvjerili da su to potpuno normalne osobe koje su u jednom trenutku života imale problem više nego ostali. Pružali smo vrlo kvalitetnu uslugu, bili smo brzi, konkurentni s cijenom i mislim da je upravo ta autopraonica odigrala jednu važnu ulogu u senzibilizaciji javnosti i destigmatizaciji rehabilitiranih ovisnika – dodaje, naglašavajući kako još uvijek često vlada mišljenje da „jednom ovisnik – uvijek ovisnik“, no Ne-ovisnost je upravo kroz zadrugu pokazala da se iz začaranog kruga ovisnosti može izaći kao pobjednik.

Zadruga je smještena u Ilirskoj 42, u sjedištu udruge Ne-ovisnost, dok je tiskarska radionica smještena u Ulici Kneza Borne. Poslove preseljenja i prijevoza rade na terenu, na raspolaganju imaju dva teretna i jedno putničko kombi vozilo.

Posao tiska već je uhodan – rade sve, od vizitki do jumbo plakata

– Posao je već uhodan, posebno tisak, imamo dosta stalnih klijenata koji su s nama otpočetka i naručuju proizvode. Iako imamo predznak „socijalna“, zapravo nemamo nikakve beneficije. Na tržištu nemamo prednosti nego se u tržišnoj utakmici borimo sa puno jačim igračima. Nemamo komocije, već se svaki mjesec borimo da isplatimo što je moguće više plaća tim ljudima koji su u potrebi – naglašava Mišetić.

Foto: Udruga Ne-ovisnost

Nastavi čitati

Šećerana

POVRATAK OTPISANIH Praznik udomljavanja u režiji Azila kod amfiteatra, svi ste pozvani!

Nedjelja, 31. svibnja od 10 do 16 sati

Objavljeno

.Dana

Objavio

Povratak otpisanih, samoprozvani prazniku udomljavanja u režiji osječkog Azila za pse Udruge Pobjede, održava se danas (nedjelja, 31. svibnja) od 10 do 16 sati na lijevoj obali Drave, kod amfiteatra.

Organizatori najavljuju bogatu tombolu, bingo, Grill bar, šankove sa hladnim sokovima, pivom, ciderima, craft pivom lokalnih pivara, žonglere, radionice za klince, DJ, Kereći šank, kuhanje kotlića, glazbeni nastupi…, a na vama je da dođete sa svojim psima, familijom, prijateljima i uživate u ideji svijeta koji je dobar prema životinjama!

Iz Azila naglašavaju kako je cijeli event veganski ili cruelty free, kažu i kako je i to jedan od razloga zašto svake godine ima sve više i više posjetitelja – prošle godine Povratak otpisanih posjetilo je par stotina četveronožnih posjetitelja koji su poveli više od tisuću dvonožnih.

Osječki je Azil prepoznatljiv po velikom broju udomljavanja odnosno po fotografijama sretnih ljudi i još sretnijih pasa fotografiranih u trenutku udomljenja pred azilskom kapijom. Imaju razvijen program kumstava psima, sklonište su sa najvećim brojem volonterski sati u državi što je jedan od pokazatelja koliko je Azil prepoznatljivo i rado posjećeno mjesto u lokalnoj zajednici i visok standard brige o psima unutar Azila.

Foto: Udruga Pobjede

Nastavi čitati

Najlaćarnije