Connect with us

Analit

NAGODBA ZA 3,9 MILIJUNA EURA Jeste li kao građani spremni platiti svatko svoj dio duga?

Gradski vijećnici nonšalantno odobrili plaćanje duga za koji bi prosječno plaćeni radnik trebao raditi 700 godina

Objavljeno

.Dana

Gradsko vijeće Grada Osijeka 27. veljače 2024. prihvatilo je izvansudsku nagodbu kojom mora austrijskim tvrtkama Saubermacher Dienstleistungs AG i Strabag AG isplatiti 3.897.000 eura, na ime neostvarene dobiti, a koja nije ostvarena u davno propalom projeku Regionalnog odlagališta otpada. I to je otprilike sve što bi građani Osijeka o ovom slučaju trebali znati i iz toga donijeti neke svoje vlastite zaključke. Btw, istom sudskom nagodbom i drugi gradovi trebaju platiti svoj dio duga: Vinkovci –  2.115.000 eura, Vukovar – 1.449.000 eura, Županja – 931.500 eura i Beli Manastir – 625.500 eura.

Da to malo plastično objasnimo. To Vam je otprilike 40 eura po glavi stanovnika Osijeka ili još preciznije 75 eura po svakom zaposlenom građaninu Osijeka.

Jeste li spremni zaputiti se prema Gradskoj upravi i na Gradskoj blagajni zatražiti uplatnicu da možete samostalno uplatiti dio duga koji vas osobno zapada u ovoj nagodbi? Naravno da niste.

Bez brige. Nitko to od vas neće tražiti, ali zgodno je na ovaj način pokušati osvijestiti stav građana o javnom novcu. Navedeni iznos bit će namiren iz “proračunskog suficita”, kako je rekao gradonačelnik Ivan Radić (ni kriv ni dužan u ovoj priči).

Lijepo je znati da grad ima suficit u proračunu, ali mogao se i pametnije iskoristiti, a ne plaćanjem dugova koji su nastali još početkom 2000-tih.

Priča je, naime, krenula još 2001. Tadašnjim zakonima o gospodarenju otpadom odlučeno je osnivanje Regionalnih odlagališta otpada pa je tako za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju odlučeno da se odlagalište gradi na Orlovnjaku kod Antunovca. Osniva se zajednička tvrtka svih pet gradova pod nazivom Javna ustanova za zbrinjavanje komunalnog otpada istočne Slavonije (ZOIS). Naravno bira se direktor, pokoji zaposleni, objavljuje javni natječaj za koncesionara gospodarenjem otpada i sve ostalo u čemu su naši političari majstori. Plaće idu, projekt se pokreće, izvođač i koncesionar se odabiru (pogađate, to su navedene austrijske tvrtke s početka priče ) i sve ide kao podmazano. Podmazano… kako ta riječ u Hrvatskoj ima zanimljivo značenje kada je upletena politika.

Javno se potpisuju ugovori. Održavaju se prigodni govori. Zajamčeno je rješavanje problema s otpadom za sve vijeke vijekova. Uglavnom, pričaju se bajke.

E sad, kako se sve skupa ne bi nastavilo i odvijati poput bajke, nastupa političko-pravno-kriminalna zavrzlama koju su u čudu promatrali svi koji se iole razumiju u funkcioniranje pravnog posla. Neki odvjetnici bili su u prilici možda na toj temi pripremiti i doktorat.

Uglavnom, mijenja se zakon o gospodarenju otpadom… Grad Osijek ne daje građevinsku dozvolu za gradnju deponija… Austrijanci ne mogu izgraditi deponij… Austrijanci ne mogu ni koncesionirati skladištenje otpada jer nema deponija… Dakle, nema posla, pa nema ni štete… Tako su mislili naši genijalni političari koji su prethodno potpisali ugovor.

Priča je trajala dvadesetak godina i završila je tako kako je završila. Sve te godine dok Javna ustanova ZOIS nije otišla u likvidaciju isplaćivane su plaće i troškovi poslovanja…

Ukupna dubioza samo Grada Osijeka na ovom genijalnom projektu vjerojatno je debelo veća od 10 milijuna eura.

Idemo to opet plastično objasniti. Ako prosječna plaća u Hrvatskoj danas iznosi 1200 eura, to onda znači da za otplatu ove dubioze jedan čovjek treba raditi oko 700 godina rada. Jedan radnik… jedna prosječna plaća… i tako 700 godina!

A sad nešto što je posebno zanimljivo i umnogome ocrtava stanje političkih kapaciteta ljudi koji su nas predstavljali tijekom svih tih 20 godina. Navodno su postojala dva ugovora. Jedan na hrvatskom, a drugi na njemačkom jeziku. Ugovori su potpisani uz zdravice i govorancije, ali izgleda nisu bili isti!?

U njemačkoj verziji su dodana dva članka. Prvi, da se sva moguća neostvarena dobit od ovog projekta ima isplatiti austrijskim tvrtkama. I drugi, da je u slučaju spora nadležan Arbitražni sud u Parizu.

E, sad zašto baš taj Arbitražni sud? Pa zato što su oni spor presuđivali po njemačkoj verziji ugovora u kojoj je jasno da se neostavrena dobit ima isplatiti. Pa je sud tako dosudio, a naš Visoki trgovački sud nakon 10-tak godina nemuštih izvrgavanja te presude na domaćim sudovima konačno potvrdio presudu jer mu ništa drugo nije ni preostalo. I tako gradovima osnivačima nije preostalo ništa drugo nego pokriti se ušima i izglasati na gradskim vijećima hitnu isplatu navedenih iznosa. Jer idu i kamate…

Bilo je tu još zanimljivosti koje su s vremenom pomagale u dramatizaciji slučaja: podnošenja kaznenih prijava, odbijanja nagodbi, različitih presuda prema kojima u nekom trenutku gradovi nisu ništa bili dužni do onih da su dužni milijarde kune…

Sve gradske uprave, svi gradski vijećnici, svi gradonačelnici, pročelnici… svi su oni tih dvadesetak godina zabijali glavu u pijesak i čekali da problem riješi netko drugi. Dakle nisu činili ništa.

Sve je to zapravo najobični trulež. Političari koji za ništa ne odgovaraju, isto tako i  sudovi, DORH, ali i građani za ništa ne odgovaraju. Doduše, građani na kraju za sve to plaćaju, odnosno barem financijski odgovaraju.

I da zaključimo. Ispada da svakoga građanina treba oplesti po džepu za sve nepodopštine i kriminal koji proizlazi iz političkih poslova, pa da se svi skupa možda osvijestimo. I pazimo koga biramo.

“… čega god da se prihvatim, ona me podsjeti

Da ju na ovom poluotoku valja držati na oku

Trudio sam se iz petnih žila

Da nađem mjesto gdje još nije bila

I naš’o ga

Usred tvoga kreveta…”

(Hladno Pivo/Mile Kekin, pjesma Politika)

Foto: Komarilos

Analit

GODIŠNJI ODMORI Čak i prije podneva na parkiralištima u centru ima dosta slobodnih mjesta

Pritisak i dalje slabi, a nova navala se očekuje u drugoj polovici kolovoza

Objavljeno

.Dana

Objavio

Inače se na parkiralištima diljem Gornjodravske obale nakon 8 sati, pa sve do oko 16 ili 17 sati teško može pronaći slobodno mjesto na način da dođeš i parkiraš. To je praktički nemoguće. Vozači koji baš ovdje žele parkirati doista moraju biti strpljivi, napraviti i nekoliko krugova od nekadašnje Bijele lađe pa do Solarskoga trga i pažljivo promatrati događanja na parkiralištima.

Uobičajeno je nakon nekog vremena odustati od kruženja, pa se negdje zaustaviti na uključena sva četiri pokazivača smjera i čekati, proučavati pješaki i pokušavati odgonetnuti ide li neki od njih zapravo do svog automobila, pa ga čak i pratiti sporom vožnjom da bi uparkirali sekundu nakon što je otišao.

Ali ovih dana je situacija potpuno drukčija. Tijekom cijelog prijepodneva na parkiralištima je dosta slobodnih pozicija. Godišnji odmori su očigledno učinili svoje jer dio građana je na putu, pa neko vrijeme neće dolaziti u gradsko središte. Studenti su se također povukli na rezervne položaje i praktički se iz dana u dan može konstatirati kako raste broj slobodnih parkirališnih mjesta. I tako će biti do kraja kolovoza kad opet kreće navala. No, kreće i naplata parkiranja u rujnu, pa će se valjda lakše disati.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

STARA VODOCENTRALA Gotovo dvije i pol godine ignoriraju popucala podna stakla na vidikovcu

Vide se i svježi ožiljci jer su vandali tvrdim predmetima pokušali dodatno porazbijati staklo

Objavljeno

.Dana

Objavio

Dojave građana od polovice veljače 2024. upućuju na jadno stanje vidikovca kod stare vodocentrale na Promenadi. Riječ je o izbočenom dijelu šetnice kod Splavarske ulice, u neposrednoj blizini pristaništa kompe.

Vidikovac sa staklenom podnom konstrukcijom zamišljen je kao atraktivna pješačka i turistička točke s koje prolaznici praktički pod nogama mogu promatrati protok vode i ostatke nekadašnje ustave. Na tom je mjestu svojedobno reguliran nivo vode koji su pumpe uvlačile u sustav prvog gradskog vodovoda, a zgrada stare vodocentrale nalazi se na nekoliko metara udaljenosti.

Mjesto je uređeno 2014. i kod viših vodostaja lijepo je nasloniti se na ogradu i promatrati ubrzanu Dravu. No, već godinama ne ulijeva povjerenje jer je nekoliko velikih staklenih ploča vidljivo ispucano i eventualni prolaznici pažljivo isprobavaju prije nego što u potpunosti nagaze na površine za koje pretpostavljaju da bi mogle popustiti.

HALO! ODRŽAVANJE! Ozbiljno su popucala podna stakla na vidikovcu kod stare vodocentrale

TRI MJESECA JE TREBALO Konačno su pregledali pukotine na vidikovcu kod stare vodocentrale

VIDIKOVAC NA ŠETNICI Opasno je i ozbiljno, vezni lim se odvaja od popucalih staklenih ploča

Osim toga, zbog prljavštine i izraslog korova kroz staklo se više ne vidi voda, pa bi u najmanju ruku i to trebao netko očistiti. U zadnje vrijeme na nekoliko je mjesta primjetno da su vandali pokušavali tvrdim predmetima dodatno porazbijati staklo jer su ostale površinske rupe.

Unatoč svemu, bilježimo samo stalnu ignoranciju problema. Kao da se oštećenja događaju negdje drugdje i nekom drugom.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

PONAVLJAMO GRADIVO Opločnjaci na nogostupu u prolazu kod Supera su popucali i rasklimani

Nekoliko kvadrata zamki za gležnjeve može se popraviti brzo i jeftino, a ipak to stoji već godinu dana

Objavljeno

.Dana

Objavio

Pješačka podloga u prolazu kod Supermarketa, između Trga slobode i Trga Lava Mirskoga, je popucala, rahla, rasklimana i mjestimice su komadi gazišta toliko razmaknuti da je među njima moguće iskrenuti stopalo. Prije godinu dana, kad su građani ukazivali na ovu zamku za gležnjeve, opločnjaci u pješačkom prolazu bili su uglavnom ispucani, a manji dio je bio i razmrvljen, ali danas su većinom doista raskomadani i vrlo opasni.

Ovo je jedan od prilaza Trgu slobode kojim se koriste i vozači dostavnih vozila, pa možda i tu treba tražiti razloge što je doslovce rasturena pješaka prometnica. No, deblji kraj su definitivno izvukli pješaci jer, naročito oni stariji i nestabilniji na nogama, ovdje više uopće nisu sigurni.

S druge strane, riječ je o nekoliko kvadrata opločnjaka koje jedan majstor može zamijeniti tijekom radnog vremena ili mu možda treba i manje. Dakle, za prvu ruku je potrebno možda desetak ploča i nešto pijeska, pa bi opet za neko vrijeme pješačka staza bila sigurna. Stoga je stvarno nejasno, što se čeka. Ako već nisu u stanju pogurati hitno rješavanja ovog problema, vijećnici Gradske četvrti Gornji grad mogli bi barem utjecati da se s obje strane prolaza postave jasna i uočljiva upozorenja za pješake. Barem to.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

NOVA MODA Na pročelju naše poštanske palače u Europskoj aveniji sad već raste i korov

Hrvatska pošta ima namjeru prodati zgradu, a prema zakonu ju treba ponuditi Gradu Osijeku

Objavljeno

.Dana

Objavio

Poštanska palača na uglu Europske avenije i Ulice kardinala Alojzija Stepinca izgrađena je 1912. prema projektu mađarskog arhitekta Istvána Bierbauera i danas je jedna od najljepših secesijskih zgrada u Osijeku. Međutim, zadnjih desetak godina uglavnom svjedočimo o njezinom raspadajućem pročelju. Sad se već vidi kako po njemu, konkretno na poziciji iznad glavnog ulaza, vrlo uspješno raste korov.

Nesretna zgrada povremeno se otvara kao tema uslijed otpadanja komada žbuke i opasnosti koje predstavlja za prolaznike. U svrhu zaštite neko vrijeme je duž cijele fasade u Europskoj aveniji i Stepinčevoj stajala glomazna drvena skela koja je trebala štiti pješake, a onda je u srpnju prošle godine tijekom grmljavinskog nevremena  vjetar porušio skelu čiji su dijelovi oštetili neke od automobila. Poslije toga bilo je najavljeno postavljanje nove skele, ali se u međuvremenu nije dogodilo ništa.

Nekoliko tjedana kasnije iz Hrvatske pošte su objavili da nemaju sredstava za obnovu zgrade jer je riječ o kulturnom dobru koje se može obnavljati isključivo pod konzervatorskim nadzorom, a takvi radovi su znatno skuplji. Stoga su najavili kako palaču namjeravaju prodati.

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Hrvatska pošta bi palaču (odnosno kulturno dobro) prvo trebala ponuditi na kupnju Gradu Osijeku. Inače, zgrada ima oko 3.300 kvadrata na šest etaža (prizemelje, tri kata, podrum i tavan) i projektirana je upravo za poštansku djelatnost, pa bi ju eventualni kupac trebao preuređivati za druge namjene.

Usput, prema službenoj obavijesti istaknutoj na ulaznim vratima, osječka glavna pošta tijekom dva ljetna mjeseca radi skraćeno, od 8 do 15 i od 12 do 19 sati, što nas dovodi u rang puno manjih sredina u kojima su poštanski uredi najprije radili skraćeno, pa su na kraju i ukidani. No, za početak, treba riješiti fasadu. Ili barem počupati korov, da se ne sramotimo.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Analit

GRADSKI BAZENI Još mjesec i pol dana do otvorenja kompleksa, krov je uglavnom pokriven

Radoznali sugrađani često virkaju preko ograde da vide kako napreduju radovi

Objavljeno

.Dana

Objavio

Šest milijuna eura vrijedna temeljita rekonstrukcija i energetska obnova Gradskih bazena trebala je biti gotova najprije do 1. travnja, ali su naknadno utvrđene potrebe za dodatnim radovima, pa je rok za dovršetak posla prolongiran do 1. rujna. Naime, kad su radnici otvorili krov ispostavilo se da su truli drveni nosači koje je također trebalo primijeniti i to je utjecalo na produženje roka.

Prilikom obilaska gradilišta početkom lipnja konstatirano je kako je već dovršeno oko 80% radova i da neće biti problema s dovršetkom u drugom planiranom roku. Do danas je vidljivo da je krov uglavnom pokriven, a primjetno je i da se još radi na obnovi fasade.

U konačnici, planirano je sanirati krov, zatvoriti svjetlarnike, postaviti solarnu elektanu, obnoviti fasadu i postaviti novu stolariju, novu kotlovnicu s dizalicama topline i kondenzacijskim bojlerima te instalirati nove klima komore.

Također, obnova podrazumijeva i rekonstrukciju bazena, postavljanje novih filtera u bazenskoj filternici, novih keramičkih pločica, obnoviti tobogan i sanitarne čvorove, svlačionice, garderobne ormariće i ulaznu rampu.

U međuvremenu, svježe je temeljnom bojom obojana i ograda kompleksa, pa više nije zelena nego siva.

GRADSKI BAZENI Dovršeno je 80% radova, a obnovljeni kompleks bit će otvoren 1. rujna – najavljena je i gradnja zatvorenog olimpijskog bazena

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije