Gradska vijećnica Katarina Kruhonja zadnjih godinu dana neprekidno se u Gradskom vijeću zauzima za obitelji kojima zbog različitih tumačenja nadležnosti koncesionara za dimnjačarske poslove prijeti isključenje iz plinske mreže. U međuvremenu ih je više od 500 već isključeno, a za 27. prosinca sazvana je tematska sjednica Gradskog vijeća upravo po tom pitanju – koje su mogućnosti da Grad sudjeluje u sanaciji dimnjaka/dimovodnih cijevi prilikom prelaska na kondenzacijske bojlere.

– Prvi put smo o toj problematici postavili pitanje gradonačelniku Radiću na sjednici Gradskog vijeća nakon što nam se obratilo desetak ljudi čije smo slučajeve proučili. Na pitanje je li upoznat s poteškoćama i nezadovoljstvom, gotovo pobunom Osječana koji se griju na plin a prijeti im isključenje ili su isključeni dobili smo odgovor u roku od 30 dana pisanim putem da se sve radi prema postojećim odlukama i naslijeđenim koncesijskom ugovorom. Kao problema nema. A mi se tim pitanjem bavimo, dakle, gotovo godinu dana i na svakoj sjednici GV postavljamo pitanja i argumentiramo  (i novim primjerima) zašto Grad ima odgovornost i obavezu provesti nadzor nad radom koncesionara za dimnjačarske poslove i koje smo nepravilnosti uočili.

* Koje ste nepravilnosti uočili?

– Sažeto. Dva su razloga konfuziji oko dimnjačarskih poslova koja u zadnje tri godine eskalira na muku i štetu potrošača. Prvi je loš koncesijski ugovor (2017.) koji se temelji na lošoj Odluci o dimnjačarskim poslovima (iz 2016.) koji nisu usklađeni sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima i Pravilnikom o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinskih instalacija te osposobljavanju djelatnika koji neposredno obavljaju ta ispitivanja HEP PLIN P1-2023. Tim je aktima (Odlukom i Koncesijskim ugovorom) koncesionaru neosnovano dano u nadležnost nešto što je u suprotnosti sa pozitivnim propisima (protupropisno je koncesionaru u nadležnost dana kontrola svih C trošila, iako je u Pravilniku HEP PLIN-a Osijek decidirano propisano da određena C trošila u kojima je samo trošilo i sustav za dovod zraka i odvod produkata izgaranja od istog proizvođača NIJE u nadležnosti dimnjačara, nego servisera). Drugi problem je što koncesionar svojevoljno i neosnovano uzurpira svoj položaj i zahtjeva od građana određena postupanja koja niti su u skladu s propisima, niti je koncesionar nadležan zahtijevati određene stvari.

Koncesionar za dimnjačarske poslove je pozivajući se općenito (a ne konkretno) na HR/EU propise) i na EU direktivu koja, zapravo, dozvoljava prilagodbu na ekološki prihvatljivije plinske bojlere za grijanje do 2030. u fokus počeo stavljati dimnjake i dimovodne cijevi na način da je počeo uvoditi praksu da se kod redovne izmjene plinskog brojila treba napraviti izvanredna kontrola dimnjaka i trošila što do 2021. nije bila praksa niti HEP to traži.

* Pričalo se o velikim iznosima predračuna?

– Da. Pri tome je koncesionar potrošača uputio da isti treba poslati zahtjev za izvanrednom kontrolom i, u prvo vrijeme slao predračune s velikim sumama (npr. 5.000 kuna za izvanrednu kontrolu jednog dimnjaka u obiteljskoj kući ili npr. 17.000,00 kuna na izvanredni pregled četiri vertikale u stambenoj zgradi). Kasnije bi u pregovorima s potrošačima isto smanjivao. Sada je ustaljena cijena izvanrednog pregleda na 225 do 250 eura po obiteljskoj kući/jednoj vertikali.

No kada su se potrošači počeli masovno žaliti na izvanredne kontrole i uskraćivanja nalaza o ispravnosti dimnjaka, mi vijećnici MOŽEMO! istraživati o čemu se radi a operater distribucije plina HEP u svom pravilniku naveo izrijekom da izvanredna kontrola nije potrebna kod redovne izmjene plinomjera, koncesionar za dimnjačarske poslove mijenja taktiku.

Kod redovnih kontrola zidanih dimnjaka na koje su priključene plinski potrošači više dimnjačar ne vrši ikakav pregled nego izdaje nalaz:  S NEDOSTACIMA – SUMNJA NA PROPUSNOST. To se događa i u slučaju fasadnih limenih dimovoda. Uz obrazloženje da postojeći dimnjak nije prikladan za upotrebu predmetnog energenta i uređaja za loženje prema važećim HR/EU propisima. Potrošač dobije uputu da pošalje zahtjev za izvanrednu kontrolu i uplati unaprijed 225 do 250 eura. Prema našim saznanjima zidani dimnjaci nisu preporučljivi ali nisu niti zabranjeni.

* A kako je u slučajevima velikih stambenih zgrada?

– Isto se radi i u slučaju stambenih zgrada – pri redovnoj kontroli koja je godinama bila uredna, sada biva izdan izdaje nalaz SUMNJIVO na propusnost i traži se izvanredno ispitivanje iako bi pri sumnji na propusnost pri redovnom pregledu trebalo odmah uraditi dodatna ispitivanja da se utvrdi je li dimnjak ispravan ili ne. Naime, dimnjačar ima obavezu izdati nalaz iz kojeg je nedvojbeno jasno je li dimovod ISPRAVAN ili NEISPRAVAN. No, i kod izvanredne kontrole izdaju se nalazi S NEPRAVILNOSTIMA (koje mogu biti minimalne i ne zahtijevaju hitnu sanaciju). Međutim, HEP takav nalaz, naravno, ne prihvaća nego u roku od 7 dana nakon izmjene brojila isključuje potrošača zbog neimanja pozitivnog dimnjačarskog nalaza.

Tako koncesionar radi pritisak na potrošača da, i bez da je izdao jasan nalaz da dimnjak nije ispravan, ovaj pristupi sanaciji dimnjaka (koja je nekima unosan posao). A HEP potrošaču pošalje „odluku“ bez potpisa niti žiga da ga isključuje sa plina jer nije na vrijeme dostavio pozitivan dimnjačarski nalaz?!

* Na Gradskom vijeću spominjali ste i skupe projekte plinskih instalacija.

– Dobili smo više pritužbi da je koncesionar  pri redovnim kontrolama od potrošača tražio na uvid projekt plinskih instalacija. Ukoliko ga nisu imali, odbio je izvršiti kontrolu i zahtijevao da potrošač da izraditi projekt (koji košta između 300 i 450 eura). Nekome unosan posao. A namet potrošaču. Naime, projekt plinskih instalacija potreban je kod priključivanja ili kod rekonstrukcije plinskih instalacija ali ne i kod redovne kontrole. HEP mora imati svoj primjerak iste (riječ je o dokumentaciji koja se sukladno Pravilniku o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva trajno čuva), a i sam Pravilnik HEP PLIN-a propisuje u čl.19. koja se dokumentacija koristi u slučaju nepostojanja projekta. Ukoliko potrošač nema projekt kod redovne kontrole, može se prihvatiti energetska suglasnost za priključak ili, a ukoliko su plinske instalacije u skladu s propisima, HEP operator će napraviti skicu kao dio izvještaja o redovnom ispitivanju – besplatno.

* Imate li podatke kako se danas griju ljudi isključeni iz sustava plinoopskrbe?

– HEP Osijek je na radionici na kojoj je predstavljen novi Pravilnik o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinskih instalacija te osposobljavanju djelatnika koji  neposredno obavljaju ta ispitivanja, HEP-PLIN P1 2023., u kolovozu 2023. iznio podatak da je u godini dana isključeno oko 500 potrošača. Mi nemamo podatke o strukturi ali su se nama javljali i pojedinačna obiteljska kućanstva srednje i naročito treće dobi (koji ne mogu platiti 225 eura za izvanredni pregled što je postala ustaljena cijena a pogotovo što ne znaju kakav će biti nalaz i da li će trebati sanacija i kakva, obično se radi o dvočlanoj ili čak samačkoj obitelj); javljali su nam se predstavnici stanara ili stanari iz stambenih zgrada gotovo iz svih dijelova grada: Jug II Motovunska, Industrijska četvrt (Dravska),  Retfala (Plješevička, Ljudevita Posavskog), Tvrđa (Vijenac Ivana Meštrovića ), Tenje. Javila nam se gospođa iz Novog grada (Ulica I. G. Kovačića) kojoj prijete isključenjem plina a živi u gradskom stanu tako da najmodavac (Grad) treba riješiti problem oko dimnjaka.

Neki su prešli na električnu energiju, neki na kruta goriva a veliki je broj onih koji još čekaju neko rješenje. Tako nam je samo jedan serviser plinskih trošila rekao da ima oko 40 klijenata koji ne znaju što da rade i čekaju što će Grad napraviti. Od obiteljskih potrošača najviše solidarnosti traže male obitelji treće dobi čije mirovine nisu dostatne niti za platiti izvanredni pregled a kamoli  sanaciju dimnjaka.

* Doživljavate li ovo sada zapravo kao pobjedu? Znate li uopće što će se dogoditi na Gradskom vijeću 27.12.?

– Dobili smo podršku svih opozicijskih vijećnika i vijećnica te je sazvana tematska sjednica. Da, držimo postignućem, preokretom, pobjedom u neku ruku što je Grad prestao tvrditi i ponašati se kao da to nije problem Grada, što počinje preuzimati svoj dio odgovornosti a to je napraviti nadzor nad radom koncesionara i intervenirati – najavu da će raskinuti koncesijski ugovor ukoliko koncesionar ne prestane s nedozvoljenom praksom. Međutim, rok koji je Grad dao u pismu upozorenja upućenom koncesionaru je prošao a ništa se dogodilo nije!

U ovom trenutku je tematska sjednica važna jer uključuje u problem Gradsko vijeće. Svi vijećnici i vijećnice će biti upoznati sa situacijom kako bi bolje razumjeli o čemu se radi i da shvatimo koju odgovornost kao vijećnici imamo.U zaključcima tematske sjednice predlažemo nužne hitne i dugoročne korake za rješavanje problema. Nužna je izmjena Odluke o dimnjačarskim poslovima od 2016. jer nije u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima i Pravilnikom o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinskih instalacija te osposobljavanju djelatnika koji neposredno obavljaju ta ispitivanja  HEP PLIN P1-2023 Osijek, koji je su u obvezi primjenjivati svi dionici dimnjačarske djelatnosti (dimnjačari, serviseri, instalateri). A ta Odluka o dimnjačarskim poslovima je temelj  bilo za reviziju koncesijskog ugovora (uključujući cijene) ili drugog vida pružanja dimnjačarskih poslova u Osijeku.

Inzistiramo i na analiza stanja radi donošenja dugoročne strategije i mjera kako građanima olakšati prijelaz na ekološki prihvatljivo plinsko ili neko drugo grijanja (do 2030.).

Ranije smo o tome već pisali: Do sada je u Osijeku zbog bojlera iz plinske mreže isključeno 500 kućanstava

Foto: Komarilos