Cukerpiksna
DNEVNIK PENZIONERKE Mali izbor primjera polupismenosti, recimo: „zaprašćivaju nas“ je hit
S primjerima iz prakse susrećemo na svakom koraku, najviše na društvenim mrežama
Nije sad toliko ni važno što smo mi po inflaciji vodeća zemlja u EU, a po slobodi medija držimo visoko 60. mjesto – u nekim smo stvarima vrlo uspješni pa se slobodno može reći da smo izuzetno pametan narod. Evo recimo u „tijednu polu pismenosti“ nema nam premca, isto kao i u izmišljanju novih hrvatskih riječi. I dok se za „tijedan polu pismenosti“ s primjerima iz prakse susrećemo na svakom koraku, najviše na društvenim mrežama, ali i s političkih pozornica, u trgovinama, na reklamnim porukama, ovo drugo malo je teži posao.
Idemo najprije s novim riječima, da stignete naučiti. Ove se godine prijavilo više od 200 natjecatelja s 240 novih hrvatskih riječi, a u uži krug ušlo ih je 18.
Idemo abecednim redom: čvornik, istodopka, jelokrug, konačnik, kovaničnik, krovčeg, kuterac, kružnik, mapina, nadtakiranje, namrežno, napucak, plovopis, poslovlje, reciklana, sigurnik, tipkomama, uglednina…
Tri najbolje nove hrvatske riječi su: uglednina (3. mjesto), čvornik (2. mjesto), a pobjednik za 2025. godinu je plovopis. Ne znate šta te riječi znače? Ne znamo ni mi, guglajte.
E sad idemo na ovo prvo natjecanje, nama penzionerima puno jasnije. Da se ne zadržavamo puno na krivoj upotrebi „č“ i „ć“,“ije“ i „je“(senvić, glasaćko tjelo…), na sjednici Gradskog vijeća čulo se da mi imamo aftobuse, na trgovini piše „zatvoreno radi renofiranja“, „slijedeči kupac“, na jelovnicima se nađe sladoled srachattela, ima i ćezeburgera, buftli i šrudli od maka i orha, a na jednoj je vlasnik obavijestio kupce da je „zlužbeno osutan“.
Svi danas znaju odštampati plakate za sve i svašta, ali malo tko će se posavjetovati s nekim pismenijim. Tako imamo vodič za legalizaciju besplatne graševine i trandicionalne proteze za zube. Nepresušni izvor primjera (polu)pismenosti u Hrvata je Facebook: “jasam jučer kuvao rišotto s rižom“, “zaprašćivaju nas“, “dali ima ko damu više netreba akvari za ribe moje procurijo“, “mene kad pitaju oželjen“… Mogli bi tako do ujutro, svatko ima neki „biser“ iz svog životnog okruženja, ali da završimo ozbiljno. U Hrvatskoj je 98,1 posto stanovništva pismeno što nas svrstava na 48. mjesto od 179 zemalja u svijetu u kojima je rađena statistika. To znači da ih toliko zna čitati i pisati. Kako čitati i kako pisati – to je već druga priča.
Foto: Freepik
Analit
Ako se nitko ne bude žalio produžetak Strossmayerove gradit će Osijek-Koteks i partneri
Zajednica ponuditelja okupljena oko poznate osječke tvrtke dala je najpovoljniju ponudu
Danas u podne otvorene su ponude pristigle na javni natječaj Javne nabave za rekonstrukciju Strossmayerove ulice od turborotora na ulazu u Višnjevac do putničkog riječnog pristaništa na Gornjodravskoj obali. Prema prvim pristiglim informacijama, najpovoljniji ponuditelj je zajednica ponuditelja okupljena oko osječke tvrtke Osijek-Koteks.
U zajednici ponuditelja su: OSIJEK-KOTEKS d.d. – nositelj, TEHNO-ELEKTRO d.o.o. – član, SITOLOR d. o. o. – član.
Prema Zapisniku o otvaranju ponuda, ova zajednica ponuditelja jedina se javila na natječaj. Procijenjena vrijednost nabave bila je 39 milijuna eura, a oni su ponudili da će posao obaviti za 42.882.431,76 eura, odnosno za 53.603.039,70 eura s PDV-om.
Dakle, jedina i najpovoljnija ponuda zapravo je iznad procijenjene vrijednosti. A na projektu poznatom pod nazivom “Strossmayerova – Zelena avenija” radit će Osijek-Koteks i partneri Tehno-Elektro i Sitolor.
Kako je to uobičajeno, o eventualnim žalbama ovisi kad će posao krenuti, odnosno kad će odabrani izvođači biti uvedeni u posao.
Ključno je kod projekta rekonstrukcije prebacivanje tramvajske pruge u krajnje prometne trake četvertračne ceste (kao što je to već učinjeno od raskrižja s Kanižlićevom do raskrižja s Rokovom), obnoviti vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, te izgraditi novu pješačku i biciklističku stazu, zeleni pojas i parkirališna mjesta gdje to bude moguće.
Foto: Vizual Hrvatskih cesta
Cukerpiksna
DNEVNIK PENZIONERKE Nekad su Osječani bili bolji vozači, danas je kružni tok mnogima enigma
Pravila vožnje su ista, ali odnos prema sudionicima u prometu je danas drukčiji
Ako smo po inflaciji „najbolji“ u eurozoni (zadnje procjene govore o 4,8 posto), po prometnoj (ne)kulturi smo zasigurno svjetski prvaci. Na stranu sad to što u Osijeku nema dovoljno parkirališnih mjesta pa se parkiramo po zelenim površinama, zauzimamo mjesta za invalide,“zagradimo“ neki automobil ili stanemo gdje nam padne na pamet, čime pravimo kaos u gradu – ima nešto i u vozačkom umijeću.
Oduzimamo prednost, ubacujemo se ispred drugih, ne pazimo na pješake, nerjetko prođemo i kroz crveno, a vjerovatno najveći problem je što ne znamo voziti po kružnim tokovima.
Prvi kružni tok u Osijeku napravljen je 1995. onaj na Đakovštini, a 2014. smo dobili prvi turbo kružni tok na ulazu u Višnjevac, ali sve te godine nisu bile dovoljne da proučimo pravila vožnje. Znalo se tijekom godina dogoditi i vožnji u smjeru kazaljke na satu, ali recimo generalno da davanje prednosti vozilima koja su već u kružnom toku i pješacima te najava izlaza iz kružnog toka desnim žmigavcem – sve to Osječanima sve teže ide.
Priča mi, kao i uvijek, jedna starija gospođa kako je vožnju učila u Slavoncu 1981. na fići i pet puta pala! Ne, doduše, zbog vožnje, nego zbog tadašnjih pet obaveznih „pirueta“ na poligonu.
Recimo, bočno parkiranje. Priznaje kako to ni danas, 45 godina kasnije, i dalje ne zna izvesti. Stavili su joj, priča, neke čunjeve, pa se morala uparkiravati a da ih ne sruši i svaki put ih je srušila!
Do vožnje u gradu nije ni stigla, a to je značilo plaćanje pet dodatnih sati vožnje. Budući da se u to vrijeme gradila osječka obilaznica, na poslu su joj kolege govorile da je sama platila barem pola obilaznice!
Na kraju je instruktor otišao razgovarati s članovima komisije i rekao im da žena vozi „k’o zmaj“, i po snijegu i po ledu, i konačno su joj dali šansu da vozi po gradu i da konačno položi vozački.
Od tog vremena puno se, kaže, u gradu promjenilo. Pojavile su se silne privatne autoškole, novi automobili, pa ih je i sama nekoliko izmijenjala. A kako danas uče nove vozače, to vidimo svaki put kad autom izađemo na cestu.
Užasnuta stanjem u prometu, gospođa nastavlja pričati svoj vremeplov potaknuta činjenicom kako su pravila vožnje ista i danas. Ali odnos prema sudionicima u prometu je danas drukčiji. Nekad su, kaže, u osnovne škole na prvi sat nastave dolazili prometni policajci i držali djeci poduku o ponašanju u prometu, bilo je i nekih reklamica na televiziji, a danas to sve izgleda nepotrebno.
U gradu postoje silne biciklističke staze. Naravno i biciklisti trebaju voziti po pravilima, a ipak malo-malo čuje kako se naročito naša populacija jako boji hodati po tim nogostupima koji su paralelni s biciklističkim stazama jer ovi na dvotočkašima često voze tako brzo da se dva puta okreneš oko svoje osi kad projure na centimetar od tebe.
I onda ti električni romobili. Svako malo odnekud sjevne nova priča o starijima koji su srušeni i u padu ozlijeđeni na pješačkim stazama.
Naravno, o broju prometnih nesreća, poginulima ili ozlijeđenima, kvrcanju tuđih automobila na parkiralištu pa „bris“, vožnji pod utjecajem alkohola ili droge, mogli bi do ujutro. Prometnih pravila sjetimo se očito samo kad izgubimo nekog bliskog i dragog. A o njima treba misliti svaki put kad sjednemo za volan. Što je čovjek stariji sve je mudriji.
Foto: Komarilos
Cukerpiksna
DNEVNIK PENZIONERKE Neugodno iskustvo društva na fišu u ribljem restoranu na Veliki petak
Evo kako se odnosimo prema gostima koji su masno platili ono malo juhice i tijesta
Jeste li ikad doživjeli da vas iz restorana istjeraju jer je taj stol za kojim ste sjedili rezerviran za druge goste koji upravo trebaju doći? E, pa ima i toga u našoj turističkoj Baranji! Gospođa je rezervirala stol prije dva tjedna jer je na Veliki petak htjela počastiti svojih sedam prijatelja fiš paprikašem. Došli su u poznati restoran, lijepo su dočekani, našli svoj rezervirani stol, sjeli i naručili piće. Kotlić je uskoro bio na stolu.
Kad su pojeli fiš, gospođa je htjela naručiti još neku riblju platu, no konobar je sumnjičavo zavrtio glavom i rekao da ide vidjeti u kuhinju kako stvari stoje. Vratio se i rekao: „Nažalost, nemamo više ribe“. Na Veliki petak u ribljem restoranu u 14 sati nema više ribe!?
Dobro, ako nema – nema. Sve su to bili kulturni ljudi i nisu se imali namjeru objašnjavati, nego su naručili po još jedno piće i nastavili se družiti. Gospođu koja ih je pozvala je to malo razljutilo, ali svi su rekli da su se dosta najeli fiša i da im ne treba ništa više. No, tu nije bio kraj.
U 14,30 sati došao je konobar i zamolio ih da odu piće dovršiti na nekim bačvama pred restoranom, jer da za desetak minuta dolaze drugi gosti koji također imaju rezervaciju za taj stol! Usput rečeno, i fiš nije bio nešto naročito, ogroman kotlić a unutra trč-trč pa komadić ribe. Svi su se pokupili i izašli, ali osim nešto malo ljutine od fiša, ostao je i gorak okus u ustima.
Tako razvijamo turizam u Baranji koja je puna nekih etno i eko sela u koja pozivamo goste ne samo iz Hrvatske nego cijelog svijeta!? Tako posluje riblji restoran, pazite riblji! Tako se odnosimo prema gostima koji su masno platili ono malo juhice i tijesta?
Ljudi nisu banuli onako bez veze, sve je rezervirano i dogovoreno, došli su u točno zakazano vrijeme, ali džabe! Oni su odredili da je sat i pol sasvim dovoljno da pojedu, popiju i doviđenja!
E sad, što više nitko od prisutnih neće više nikad kročiti u taj riblji restoran u kojem nema ribe, vlasniku očito nije važno. Doći će neki drugi gosti koji će možda imati sreće da jedu ribu. Svašta bi se tu sad još moglo pisati, imamo mi i neke institucije koje bi se tim poslovima i takvim ugođajem trebale baviti. Ovo je tek jedna penzionerska zgoda. Drugi put idemo na ćevape. Naravno, ako ih u pečenjarnici bude kad vide da su došli umirovljenici!
Cukerpiksna
DNEVNIK PENZIONERKE Jedan pita može li dobiti inkluzivni dodatak jer si je sam izvadio zub
Premalo je informacija o tome zašto kasni ta novčana naknada, pa se ljudi snalaze na društvenim mrežama
U svijetu ništa novo, ratuje se na sve strane, tko protiv koga i zašto teško je nama penzionerima dokučiti! Ne znamo ni kojoj strani se prikloniti, ne znaju još ni oni s Pantovčaka i iz Banskih dvora pa što bi se mi mješali.
Kod nas u Hrvatskoj USKOK tu i tamo uhvati neke kokošare koji još uvijek misle da su EU fondovi njihovi privatni bankomati. Stanje redovno, što bi se reklo. Mi se više bavimo šoubiznisom, tko je s kim bio na „špici“, tko se sastao a tko rastao, jesu se i ovi naši domaći glumci i pjevači svi međusobno „iskrižali“, ima li netko da nije bio s nekim i tako te sve važne svari.
Jedna od važnijih tema u Hrvatsko je i inkluzivni dodatak. To je novčana naknada za osobe s invaliditetom radi pokrivanja povećanih troškova života. Dobiva se pod određenim uvjetima, kasni po godinu, dvije i sad je, pogotovo kad nam je standard blizu Švicarskom izuzetno popularna tema.
Ima na Facebooku i posebna grupa pa ljudi postavljaju različita pitanja, stavljaju svoje dijagnoze, opisuju zdravstvene tegobe, kao da za to ne postoji ustanova koja se zove Centar za socijalnu skrb gdje na sva pitanja mogu dobiti odgovore. Bude tu i raznoraznih gluposti (jedan je građanin napisao da si je sam izvadio zub i ima li pravo na inkluzivni dodatak), uglavnom svi bi sad htjeli inkluzivni dodatak jer su im mjesečna primanja očito nedostatna za normalan život.
Ali ima i lijepih vijesti, ukida se penalizacija pa će građani čije su mirovine male uskoro dobiti povećane mirovne sa zaostacima a najljepša stvar u svemu je da od 1. siječnja svima raste mirovina za 2,68 posto! A sad o tome da su od 1. siječnja, bez ikakve najave znatno poskupjele komunalne usluge, vode i odvodnje za 33,6 posto, komunalna naknada za 39 posto, odvoz otpada za 37 posto nećemo ovaj put. Proljeće se budi i lista drveće!
Foto: Freepik
Cukerpiksna
VEĆI BROJ Po cijelom gradu krenulo uređivanje parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom
Mijenjaju se obilježja, pripazite ako ste navikli parkirati na točno određenom mjestu
Na Gornjodravskoj obali, u Stepinčevoj i Istarskoj ulici ovih je dana povećan broj parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom. Naime, broj parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom na javnim parkiralištima uređen je tehničkim propisima koji nalažu da se za te svrhe osigura najmanje 5% od ukupnog broja mjesta.
Taj se postotak odnosi na sva javna parkirališta, bila ona u javnim garažama ili uz građevine javne i poslovne namjene. Tako su proteklih dana, na frekventnijim parkiralištima u gradu krenula obilježavanja novih mjesta za parkiranje osoba s invaliditetom. Na postojećim se parkirališnim mjestima stavljaju novi opločnici ili ako je asfalt u pitanju obilježavaju žutom bojom, kako bi se vizualno, bilo da je riječ o drukčijoj podlozi ili obilježju, jasno istaknulo kome je mjesto namijenjeno.




Foto: Komarilos
-
Kožara1 dan od objaveSAD ZA STVARNO Kamera kontrolira brzinu na nadvožnjaku između Vinkovačke i Mandićeve
-
Šećerana2 dana od objaveDRONOVI NAD GRADOM Svjetlosne koreografije na nebu kod Bastiona bile su fantastične
-
Mobilia1 dan od objaveSTEPINČEVA Uređuju parkirališna mjesta od križanja s Europskom avenijom prema sjeveru
-
Kožara1 dan od objavePAR METARA OD POLICIJE Crnim sprejem na fasadi kuće i teretnom vozilu ispisali grafite
-
Svilana1 dan od objavePANONSKI FESTIVAL KNJIGE Računa se na 25.000 posjetitelja koji će doći zbog knjiga i priča
-
Analit8 sati od objaveDIMNJACI Nema više izvanrednih kontrola, a plinska C trošila neće kontrolirati dimnjačari
-
SPEEDWAY1 dan od objaveAMERIČKI NOGOMET Osječki Cannonsi ostvarili prvu ovogodišnju pobjedu, protiv Tuzle
-
Mobilia11 sati od objaveMOŽE SE! BRAVO! Postavljen je novi komad ograde na cestovnom mostu, sada više nam rupe
-
Svilana1 dan od objaveKREŠIMIR BATINIĆ Dirigent kaže da elegancija, duhovitost i emocija nikada ne izlaze iz mode
-
Pija raport10 sati od objaveAKO PROĐE – PROĐE Neki prodavači traže čak 12 eura za kilu trešanja, možete proći jeftinije
-
SPEEDWAY1 dan od objaveTREBAMO BAREM BOD Osijek ide u goste u Veliku Goricu pokušati otkloniti sva strahovanja
-
SPEEDWAY5 sati od objaveMLADE NADE Jakov Dedić i Luka Posavec u reprezentaciji za EP u Estoniji i SP u Kataru
