Svilana
KREŠIMIR BATINIĆ Dirigent kaže da elegancija, duhovitost i emocija nikada ne izlaze iz mode
Maestro koji glazbeno vodi “Groficu Maricu” tumači kako Osječani stvarno osjećaju operetu
Dirigent Krešimir Batinić preuzeo je glazbeno vodstvo jednog od najomiljenijih naslova operetnog repertoara – Grofice Marice Emmericha Kálmána, koja će večeras, 15. svibnja zaživjeti na pozornici HNK-a u Osijeku.
Iza Batinića je širok repertoar – od klasičnih opernih djela do zahtjevnih glazbeno-scenskih naslova, pri čemu uvijek naglašava važnost zajedničkog muziciranja i scenskog pulsa. Povratak operetnom naslovu u njegovu rodnom Osijeku ima dodatnu osobnu dimenziju, jer je riječ o žanru duboko ukorijenjenom u tradiciju osječkog kazališta.
U novoj produkciji Batinić predvodi orkestar kroz raskošnu partituru koja spaja eleganciju bečke operete i živost mađarskih plesnih ritmova.
* Na prvi pogled opereta je “laka” i lepršava, ali što je dirigentski najzahtjevnije u partituri Grofice Marice?
– Baš ta prividna lakoća možda je i najveći izazov. Kod Kálmána ništa ne smije djelovati teško ili opterećeno, a zapravo je riječ o vrlo precizno napisanoj partituri. Sve mora prirodno disati – tempo, fraza, odnos između orkestra i pjevača. U Grofici Marici posebno su zanimljivi prijelazi iz elegantnih, gotovo salonskih trenutaka u temperamentne čardaše pune ritma i strasti. Upravo ti kontrasti traže veliku koncentraciju i osjećaj za kazališni trenutak.
Najljepše je kada publika sve to doživi kao nešto spontano i lako, iako iza toga stoji puno rada i preciznosti.
* Koliko je rada i discipline potrebno da publika povjeruje u tu “lakoću”?
– Puno više nego što se možda vidi iz gledališta. Opereta traži veliku disciplinu, jer se u njoj spajaju glazba, tekst, gluma i pokret. Sve mora biti usklađeno do najsitnijeg detalja da bi na kraju djelovalo prirodno i neopterećeno. Zanimljivo je da publika upravo tada najviše osjeti čar operete – kada ništa ne izgleda „naporno”, nego sve teče prirodno. A iza te lakoće stoje sati proba, međusobnog slušanja i veliko povjerenje između orkestra, solista, zbora i cijelog ansambla.
* Kako ste uravnotežili tradicionalnost i suvremenost glazbe?
– Važno mi je bilo sačuvati autentičan duh Kálmánove glazbe, ali istodobno omogućiti da ona i danas zvuči živo i emotivno blisko publici. Ta glazba nosi eleganciju jednog vremena, ali emocije koje skriva potpuno su univerzalne. U valcerskim dijelovima nastojali smo zadržati širinu fraze i profinjenost zvuka, dok smo u čardašima tražili više slobode i temperamenta. Mislim da suvremenost ne dolazi iz moderniziranja pod svaku cijenu, nego iz iskrene interpretacije i živog kazališnog pulsa koji publika osjeti tijekom izvedbe.
* U opereti. tijekom jedne izvedbe dirigent zapravo “otrči maraton” prateći sve promjene ritma, tempa i scene, zar ne?
– To je zaista tako. Opereta je izuzetno živa forma i dirigent mora biti potpuno prisutan u svakom trenutku. Na sceni se stalno nešto događa – pjevači govore, kreću se, plešu, mijenjaju atmosferu iz sekunde u sekundu – i orkestar sve to mora pratiti kao jedan organizam. Ponekad je dovoljno nekoliko trenutaka da se potpuno promijeni ritam scene, a dirigent mora odmah reagirati.
Upravo ta nepredvidivost i stalna razmjena između pozornice i orkestra operetu čine toliko uzbudljivom i za publiku i za izvođače.
* Osjećate li posebnu odgovornost prema tradiciji operete u vašem rodnom gradu i očekivanjima publike?
– Svakako. Posebno kada se radi o HNK-u u Osijeku, koje ima dugu i bogatu tradiciju operete. Odrastati u gradu u kojem je taj žanr desetljećima bio važan dio kazališnog identiteta prirodno stvara i određenu emocionalnu povezanost s tim repertoarom. Publika u Osijeku stvarno osjeća operetu. Poznaje taj stil, voli ga i vrlo iskreno reagira na njega. Zato postoji posebna odgovornost prema atmosferi, stilu i kvaliteti izvedbe. Istodobno vjerujem da tradiciju ne treba samo čuvati, nego joj uvijek iznova davati novi život.
* Ispod elegancije i zabave u opereti često se krije sloj nostalgije, melankolije ili ironije, gdje se to najviše osjeća u Kálmánovoj partituri?
– Mislim da je upravo u tom velika ljepota Kálmánove glazbe. Iza sjaja valcera i duhovitosti često se skriva nježna melankolija i osjećaj prolaznosti. Njegovi likovi djeluju bezbrižno i razigrano, ali ispod toga postoji čežnja, usamljenost ili strah od gubitka. Posebno se to osjeti u lirskim duetima i sporijim orkestralnim trenucima kada glazba odjednom postane intimnija i emotivnija. Upravo tada opereta dobiva onu drugu dimenziju i prestaje biti samo zabava. Mislim da publika vrlo snažno osjeti te trenutke iskrenosti.
* Što mislite zašto je žanr operete i danas aktualan i privlačan?
– Zato što opereta i danas publici donosi nešto što nam možda sve više nedostaje – toplinu, humor, emociju i osjećaj zajedničkog doživljaja. Ona nudi bijeg od svakodnevice, ali pritom nije površna. U najboljim operetama uvijek postoji spoj radosti i sjete, raskoši i iskrene emocije. Publika možda dolazi zbog glazbe i poznatih melodija, ali ostaje zbog atmosfere i ljudskosti koju taj žanr nosi. Opereta nas podsjeća koliko su važni elegancija, duhovitost i emocija, a to su stvari koje nikada ne izlaze iz mode.
Foto: Marina Vojnović za HNK Osijek
Svilana
KUSTOS U GOSTIMA Galerija Kazamat donosi izložbu Petre Šabić: “Mjesta između”
Umjetnica se prema slici odnosi kao prema ogledalu, poluprozirnoj matrici, prepreci ili prolazu
U Galeriji Kazamat u petak (23. listopada) u 19 sati se otvara izložba “Mjesta između”, umjetnice Petre Šabić. Predstavljajući njezin umjetnički rad u popratnim materijalima kustos Dario Vuger, između ostaloga piše:
Mreže, grafizmi, piktogrami i simboli u njezinim radovima ne tvore zatvoren interpretacijski sustav i funkcioniraju kao tragovi unutarnjih kretanja, fragmenti osobne kartografije u kojoj se susreću sjećanja, opažanja, asocijacije… Površina slike tako postaje prostorom bilježenja, ali i prostorom mogućih čitanja, odnosno imaginarnih rješenja problematika koje nam nisu u potpunosti poznate ili jasne. (…)
Pritom slika nije tek nositelj prikaza, nego mjesto na kojem se materijalno i mentalno neprestano dodiruju. Boja, potez i tekstura grade njezinu vizualnu strukturu, ali istodobno upućuju na ono što ostaje izvan neposredno vidljivoga, onkraj i iza prikaza, implicirajući dubinu – ili prazninu – kozmičkih razmjera, ne samo iza slike, već i oko nas. Značenja ne proizlaze samo iz pojedinačnih znakova nego i iz njihovih međusobnih odnosa, kao i iz iskustva promatrača koji ih povezuje u vlastite misaone cjeline.


Izložba ostaje otvorena do 6. studenog 2026. Radno vrijeme Galerije Kazamat je od srijede do petka od 17 do 20 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati. Ulaz na izložbu je slobodan.
Foto: Arhiva organizatora
Svilana
ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE Filmska karavana stigla u grad, snimaju i montiraju kratke filmove
Radovi će se prikazati na svečanom zatvaranju u nedjelju
Osijek je od danas ponovno središte hrvatske filmske edukacije. U prostoru Akademije za umjetnost i kulturu svečano je otvorena 28. Škola medijske kulture „Dr. Ante Peterlić“, koja će do nedjelje okupljati polaznike iz cijele zemlje.
Aleksandar Muharemović, tajnik Video kluba „Mursa“ obratio se okupljenima naglasivši kako je njegova prva Škola bila prije 20-ak godina kada je imao sreće učiti upravo od doktora Ante Peterlića.
– Tada smo svi mi s istoka bili ljubomorni što se Škola održava na sjeveru Hrvatske zbog čega mi je posebno drago da Osječani i ljudi iz ovih krajeva imaju prilike sudjelovati na ovom jako važnom događaju. Želim vam puno sreće u radu – naglasio je.
Dalija Dozet, redateljica i osnivačica Filmske RUNDE, podsjetila je na razvoj osječke filmske scene, dodavši kako Kinoklub Osijek danas okuplja ljude svih generacija koji žele snimati i učiti, a Škola je tome puno pridonijela.
– Posebno cijenim što se veze između polaznika i predavača nastavljaju i nakon radionica. Već sutra počinje naša revija, s ostvarenjima nastalima u ovom kraju, amaterskima i profesionalnima.
Iris Tomić predstavila je Akademiju za umjetnost i kulturu, partnera Škole, istaknuvši kako polaznici ovdje mogu nadograditi znanja iz medijske kulture i iz audiovizualne umjetnosti kojom se bave na Akademiji.
– Djeca i odrasli danas su okruženi medijskim sadržajima pa je medijska pismenost temeljna vještina, i za kritičko promišljanje i za stvaranje. Uvjeren sam da je 3.500 polaznika kroz 28 godina Škole svoje znanje velikodušno prenosilo dalje, osobito najmlađima. Drago mi je što Osijek treći put ugošćuje Školu – naglasio je Josip Jukić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti
Polaznici Škole sudjelovati će u tri različita programa – dokumentarni film (redatelj Karlo Vorih), autobiografski film (redatelj Tomislav Šoban) i scenarij (redateljica Dalija Dozet). Tijekom trajanja programa teorija će se izmjenjivati s praktičnim radom, a svaka će skupina snimiti i montirati vlastiti kratki film. Radovi će se prikazati na svečanom zatvaranju u nedjelju, 25. listopada u 20 sati.
Od četvrtka do subote polaznici se pridružuju Filmskoj RUNDI, osječkom festivalu kratkometražnog filma, u kinu Uranija.
Foto: Hrvatski filmski savez
Svilana
GISKO Snižena cijena članarine za prvi upis i obnovu upisa povodom Mjeseca hrvatske knjige
Dva eura manje, samo u utorak (20. listopada)
U povodu Mjeseca hrvatske knjige 2026., u utorak (20. listopada 2026.) korisnici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek koji se prvi put učlane ili obnove članstvo u Knjižnici, plaćat će cijenu godišnje individualne članarine te godišnje obiteljske članarine 2 eura manje.
Učlanjenje možete ostvariti tijekom dana, u radnom vremenu Knjižnice od 8 do 19.30 sati, na Posudbenom odjelu za odrasle Gornji grad, Studijskoj čitaonici i ograncima Donji grad, Industrijska četvrt, Jug II i Retfala.
- Snižene cijene:
- Djeca, redovni studenti, umirovljenici – 7 eura
- Osnovna članarina – 10 eura
- Obiteljska članarina – 14 eura
Foto: Komarilos
Svilana
VERA SVOBODA Pod svodovima Državnog arhiva pogledajte izbor portreta slavne sugrađanke
Izložba je otvorena do kraja listopada
Državni arhiv u Osijeku povodom 90. obljetnice rođenja Vere Svobode u kolovozu je u okviru OLJK-a 2026., priredio izložbu izbora karijernih portreta slavne Osječanke koja se do uvijek vjerno vraćala svom rodnom gradu.
Autorski odabir karijernih portreta Vere Svobode napravljen je iz fundusa obiteljskog arhivskog fonda obitelj Njikoš – Svoboda, pohranjenog u Državnom arhivu darovanjem njezine obitelji, poglavito kćeri Vesne Njikoš Pečkaj.
Lice, oko, osmijeh, unutarnji duh i crta osobnosti Vere Svobode objektivom su pretočeni u portrete čiji odabrani niz predstavljamo javnosti u ovoj izložbi. Galerijski prostor istočnog krila zgrade arhiva, otvoren ulici, livadi, namjernim i slučajnim prolaznicima i posjetiteljima Tvrđe još uvijek poziva na radost i zajedništvo u umjetnosti glazbene dive čiji su pojedini trenutci karijere zaustavljeni i očuvani upravo na ovim odabranim portretima.



Izložba je pod svodovima istočnog krila zgrade arhiva javnosti dostupna do kraja listopada.
Foto: Komarilos
Svilana
GALERIJA KAZAMAT Tanjuri kakvi su nekoć ukrašavali domove i digitalne pogreške u terakoti
Od petka izložba “Keramika” Mirele Blažević Babić i Marka Babića
U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istok u petak, 16. listopada u Galeriji Kazamat u Tvrđi otvara se izložba “Keramike” Mirele Blažević Babić i Marka Babića.
U materijalu koji predstavlja izložbu kustosica Lana Skender je, predstavljajući “Djetinjstvo u slikama” Mirele Blažević Babić između ostaloga zapisala: “Tanjuri, kakvi su nekoć ukrašavali domove, prizivaju prostore odrastanja i svakodnevicu obiteljskog života. Na njihovim površinama umjetnica oslikava uspomene sa starih fotografija: sanjkanje, blagdane, rođendane i igru. Prijenosom na keramiku ti prizori dobivaju novu materijalnu prisutnost, a nekadašnji ukrasni predmet postaje nositeljem osobne povijesti.”

Također, kustosica se osvrnula i na “Glitch” Marka Babića: “Konceptualno polazište ciklusa jest glitch, pogreška u radu digitalnog sustava koja se može očitovati iskrivljenjem slike i nelogičnim preklapanjem oblika. Babić takav poremećaj prenosi u kiparski medij: tijela postaju mjestima susreta nespojivih obilježja, a njihova neobičnost dovodi u pitanje očekivanja promatrača. U čvrstoj, opipljivoj formi terakote digitalna pogreška dobiva materijalno tijelo, povezujući iskustvo tehnološki posredovanog svijeta s drevnim postupkom oblikovanja i pečenja zemlje.”
Službeno otvorenje izložbe je u 20 sati, a potom će biti otvorena do 20. listopada 2026. Radno vrijeme Galerije Kazamat je od srijede do petka od 17 do 20 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati. Ulaz na izložbu je slobodan.
Foto: Arhiva organizatora
-
Analit1 dan od objavePROZRAČNO Prvi dan naplate parkiranja u cijeloj 1. zoni otkrio obilje praznih parkirališta
-
Mobilia2 dana od objaveNE ZABORAVITE Od danas je cijela I. zona parkiranja u naplati, sat 1 euro, dnevna karta 12
-
SPEEDWAY2 dana od objaveRUKOMET Osječani na parketu Zrinjevca danas imaju novi prvoligaški ispit protiv Gorice
-
Mobilia2 dana od objavePROŠLO STOLJEĆE Oronulo, neuredno dječje igralište na Vijencu Slavka Kolara vapi za obnovom
-
Mobilia14 sati od objaveDIVALTOVA Protrest će vas biciklistička puna ulegnuća i obilaženje parkiranih auta i grmova
-
SPEEDWAY1 dan od objaveKUGLANJE Prolaze godine, mijenjaju se generacije i svi žele ponovo biti dio euro završnice
-
Svilana1 dan od objaveŠKOLA MEDIJSKE KULTURE Filmska karavana stigla u grad, snimaju i montiraju kratke filmove
-
Kovinar13 sati od objaveRETFALA Na raskrižju Štrosike i Mlinske priprema terena za gradnju nove poslovne zgrade
-
Kožara10 sati od objaveDOBRO JE PROŠAO Sletio u zavoju, imao 2,74 promila, lakše je ozlijeđen, ali papreno kažnjen
-
SPEEDWAY11 sati od objaveRK OSIJEK – HRK GORICA 23:30 Nisu mogli zaustaviti maštovite protivnike u drugom dijelu
-
Svilana8 sati od objaveKUSTOS U GOSTIMA Galerija Kazamat donosi izložbu Petre Šabić: “Mjesta između”
