Gradska vijećnica Katarina Kruhonja kandidirala se za saborsku zastupnicu kao nositeljica liste Možemo u IV. izbornoj jedinici. Ovdje iznosi dio razloga zbog kojih bi građani trebali odabrati “Drugačiju Hrvatsku”.

* Koji su po vama najveći problemi regije unutar IV. izborne jedinice u kojoj ste se kandidirali?

– Najveće blago Slavonije i Baranje su prirodni resursi, ljepota prirode i ljudi. Upravljanje tim resursima je i na nacionalnoj i lokalnoj razini katastrofalno! Slavonija i Baranja su danas pusti i stari. Nevjerojatno je da je regija s potencijalom biti žitnica, jedna od najsiromašnijih i najnerazvijenijih u Europi, da živimo kraće, a da Osijek ima najveću stopu smrtnosti od posljedica klimatskih promjena u Europi. Nevjerojatno je da do danas Hrvatska nije napravila strategiju razvoja poljoprivrede. Nevjerojatno je da do danas nema strategije za prometno povezivanje istočne Hrvatske s drugim dijelovima i s Europom. 

Dakle, imamo katastrofalna demografska kretanja. U zadnjih 10 godina iselilo je više od tri grada. Nekada kraj u koji su ljudi dolazili trbuhom za kruhom, sada smo područje iz kojeg iz istog razloga odlaze mladi, ali i radno sposobni srednje dobi, posebno visoko obrazovani.

Dakle, imamo katastrofalnu gospodarsku strukturu – agrar je uništen do razine da je upitno je li lokalno preostalo dovoljno resursa, uključujući i ljudske, da se oporavak uopće pokrene. Prometno smo izolirani, što je začarani krug propadanja.

Obitelji i osobe treće dobi, posebno u ruralnom dijelu, životare ispod minimuma dostojanstva, na rubu su siromaštva, bez dostupnih zdravstvenih usluga, priuštivog smještaja u domove, minimalnih socijalnih usluga poput pomoći i kući, dostave hrane… U Baranji su čak banke pozatvarale podružnice pa ljudi moraju u Beli Manastir po mirovinu.

* Što ćete prvo učiniti ako vas građani izaberu za zastupnicu u Hrvatskom saboru?

– Prvo ću izglasati nepovjerenje državnom odvjetniku Turudiću. Kriminal i korupcija, mreža podobnih poslušnika zarobljava sve nas, pa i one koji su se u tu mrežu upleli. „Podobno“ je zamka u kojoj nestaje dostojanstvo osobe i koje je kočnica razvoju.  Ako se ne odupremo uzurpaciji i zloupotrebi političke moći, nema nam ni dobrog života niti razvoja, pa niti nade u njih. Smjena Turudića je i konkretan i simbolični čin pokretanja procesa rastakanja koruptivne i kriminalne mreže na svim razinama. Nužan, moguć i dugotrajan proces.

* Zašto mladi ljudi, najčešće upravo iz Osijeka i Slavonije, danas odlaze iz Hrvatske raditi u inozemstvu? Odnosno, što bi trebalo promijeniti da bi svi oni ostajali ovdje?

– Nažalost, najčešći razlog je ekonomski,  dakle trbuhom za kruhom (75%). Po tome je naša regija najjadnija u Europi. Siromašni smo, ekonomija na koljenima, povezanost nikakva, razvojne perspektive nisu ni na vidiku. Također, mladi ljudi odlaze i zbog osjećaja nemoći, poniženja i ogorčenosti što moraju „poljubiti prsten“ za stranačku ulaznicu na radno mjesto.

Povjerenje, dostojanstvo i nada su bitni. Ljudima to trebamo vratiti striktnim ukidanjem podobnosti po stranačkoj liniji. Onima koji su ostali važno je omogućiti dobre uvjete života i rada (kao što je to za IT sektor). Ili ćemo, zbog loših uvjeta ostati, primjerice, i bez liječnika i medicinskog osoblja. Odlazak mladih zaustavit jačanjem gospodarstva, stvaranjem uvjeta za bolju prometnu povezanost, što donosi nova radna mjesta.

* Koje su vaše konkretne poruke populaciji umirovljenika?

– Naš je slogan ZAMISLI DRUGAČIJU HRVATSKU: Živimo dugo i perspektivno! To nije „bazinga“. I sama sam se uvjerila, u tom životnom razdoblju mi umirovljenici imamo potencijal za živjeti aktivno na dobrobit sebi, obitelji i zajednici. Na državi je da to ne samo omogući nego i potiče! Imamo glas i možemo pokrenuti promjenu.

Na žalost, niske mirovine i loša socijalna skrb pogađaju veliki broj umirovljenika, pogotovo u ruralnom području. Zato pripremamo mjere borbe protiv siromaštva a za minimalno dostojanstven život  – dostupnost zdravstvenih usluga (mobilni timovi), povećanje smještajnih kapaciteta u domovima za stare i palijativnu skrb, mjere podrškekako bi stare osobe moglešto duže ostati u svojim domovima.

Umjesto da jednokratnim bonusima dijelimo milostinju, omogućit ćemo pristojne mirovine, za 40 godina staža iznosit će 67% plaće. Zalažemo se za besplatan javni prijevoz.

* Kako promijeniti raspoloženje mladih obitelji s djecom? Ako kažemo da su ovo izbori za njihovu budućnost, kakva je zapravo njihova budućnost?

– Sve stranke, pa i MOŽEMO, govori o poticajnim mjerama za mlade obitelji:  univerzalni dječji doplatak, vrtići dostupni svima, priuštivo stanovanje. Mi to namjeravamo i provesti. Nastojat ćemo stvarati prostor da se mladi uključuju i da imaju mogućnost doprinijeti unapređenju života u svojoj zajednici.

* Koje dugoročne projekte ili barem ideje o potencijalnim projektima vidite kao rješenje za “Drugačiju Hrvatsku” koju građani odabiru ako glasaju za vas?

– Iz perspektive zapuštene i izmrcvarene Slavonije i Baranje to znači prvenstveno drugačije upravljanje (iz ruku podobnih u ruke sposobnih, kreativnih, hrabrih i poštenih) i drugačiju ekonomiju.

Zelena tranzicija je bauk ili se percipira kao floskula ispod koje nema ništa do li, opet, nekih partikularnih interesa. MOŽEMO! je vidi kao potrebu i priliku: zelenom tranzicijom stvorit ćemo nova, kvalitetna, sigurna radna mjesta u sektorima energetike, građevine, održiva prometa, poljoprivrede i proizvodnji hrane te u IT sektoru.

U  drugačijoj Hrvatskoj imat ćemo drugačiju poljoprivredu. Razvoj poljoprivrede povezat ćemo sa zelenom reindustrijalizaciom – prehrambenom industrijom. Naši OPG-ovi neće životariti na rubu egzistencije nego ćemo ih osnažiti kroz dobro organiziranu zelenu javnu nabavu. Naša poljoprivredna zemljišta nećemo rasprodavati ali neće ni zjapiti prazna zbog skupog zakupa i dugotrajnog kompliciranog procesa zakupljivanja. Uvest ćemo ubrzane jednostavne i transparentne procedure zakupa uz simbolične cijene. Promijenit ćemo model poticaja da ne budu socijalna nego razvojna mjera. Povezat ćemo prelazak na održivu energiju (solarizaciju) s poljoprivrednom proizvodnjom. Napravit ćemo strategiju prometnog povezivanja Slavonije i Baranje s drugim dijelovima Hrvatske, regije i EU.

Foto: Osobna arhiva

(Izbori Promo)

Mreža udruga za djecu, koja uključuje 18 organizacija posvećenih zaštiti i promicanju dječje dobrobiti u Hrvatskoj, pozvala je političke stranke da se očituju o ključnim pitanjima za budućnost djece i mladih. Traže sažete i konkretne odgovore do 12. travnja, kako bi imali dovoljno vremena do izborne srijede obraditi, usporediti i objaviti tko na političkom tržištu ima najviše znanja, volje i kapaciteta baviti se budućnošću naše djece.

Njihova pitanja su iz područja odgoja i obrazovanja djece, mentalnog zdravlja, rastućeg nasilja nad i među djecom, zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, prava djece s teškoćama u razvoju, smanjenja dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te sudjelovanja djece u donošenju odluka koje ih se tiču.

• 1. Koji su vaši prioriteti u rješavanju problema u sustavu odgoja i obrazovanja djece i mladih te koliko procjenjujete da je potrebno uložiti u promjene koje planirate do kraja mandata?
• 2. Koje korake ćete poduzeti radi poboljšanja mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj? Koliko sredstava planirate uložiti u rješavanje sustavnih problema u području osiguravanja mentalnog zdravlja djece i mladih?
• 3. Kako planirate zaštititi djecu koja su žrtve nasilja i zlostavljanja? Koliko procjenjujete da je potrebno sredstava za ostvarenje mjera koje će dovesti do smanjivanja nasilja i zlostavljanja djece, te primjerene podrške djeci žrtvama vršnjačkog i obiteljskog nasilja?
• 4. Koje korake ćete poduzeti za bolju zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi? Koliko sredstava planirate uložiti u mjere koje će poboljšati prava ove skupine djece?
• 5. Kojim javnim politikama će Vaša stranka osigurati zakonom garantirano pravo na jednakost, nediskriminaciju i pristup odgovarajućoj skrbi i obrazovanju djeci s razvojnim rizicima i teškoćama?
• 6. Koje aktivnosti i mjere ćete poduzimati u cilju smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti djece? Kako procjenjujete razinu ostvarenosti aktivnosti, mjera odnosno ciljeva Nacionalnog akcijskog plana za provedbu preporuka Vijeća EU o uspostavi europskog jamstva za djecu? Na koji od šest općih ciljeva Nacionalnog akcijskog plana smatrate da bi se trebao staviti naglasak u sljedećem razdoblju i zašto?
• 7. Što ćete učiniti u cilju veće uključenosti djece i mladih u procese donošenja odluka na nacionalnoj razini?

U Hrvatskoj živi 664.057 djece i mladih (od 0 do 17 godina starosti) i oni čine 17 % ukupnog stanovništva.

Inače, Mrežu udruga za djecu čine: Djeca prva, Hrabri telefon, SOS Dječje selo Hrvatska, Udruga Ardura Šibenik, Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske, Ambidekster klub, Društvo za psihološku pomoć/Centar Modus, Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu, Krijesnica, Dječji kreativni centar DOKKICA, Društvo Naša djeca Opatija, Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje, Udruga „Igra“, Udruga roditelja Korak po korak, Udruga SIDRO, Udruga za djecu i mlade „Čarobni svijet, Udruga „Prevencija“ te Udruga Breza.

Foto: Freepik